Connect with us

Politika

SNSD-u jedan glas presudan za četiri delegata u Domu naroda?

Novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske na sjednici u utorak donijeće zaključak o pokretanju inicijative za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a kako stvari sada stoje, bukvalno jedan glas bi mogao odlučiti o tome hoće li SNSD imati tri ili četiri delegata, a samim tim i apsolutnu kontrolu parlamenta BiH.

“Još nije ništa završeno i još se dogovara. Svaki glas je bitan i do kraja se neće znati ništa jer glasanje je tajno i sve je moguće. Sada je trgovina ‘Ja tebi, ti meni’ i to tako funkcioniše kada je izbor za Dom naroda u pitanju”, rekao je “Nezavisnim” jedan od poslanika Narodne skupštine Republike Srpske.

Pet delegata u Dom naroda biraju svi poslanici, njih 83. Ako bi se idealno raspodijelili ovi glasovi, za izbor u Dom naroda potrebno je 14 glasova, međutim to ne mora da znači s obzirom na to da je bilo slučajeva i da s manjim brojem glasova kandidati dobiju poziciju delegata. Primjera radi, ako bi pet kandidovanih delegata, a biće ih sasvim sigurno i više, dobilo po 14 glasova, to je 70 glasova, a NS RS ima 83 poslanika, tako da onaj ko u tom slučaju dobije 13 glasova ne može biti izabran. Proces izbora je takav da svaka politička partija i svaki poslanik imaju pravo da kandiduju svoju listu i ono što je činjenica jeste da mjesto delegata u Domu naroda BiH garantuje 17 glasova poslanika Narodne skupštine.

U ovom trenutku vladajuća koalicija okupljena oko SNSD-a ima 46 sigurnih glasova, a ako se tu dodaju četiri glasa DNS-a i tri SPS-a, to su 53 sigurna glasa, što nije dovoljno za prolaz njihova četiri delegata i glasovi će se morati tražiti među poslanicima koji nisu dio koalicije. S druge strane, stranke opozicije imaju 25 sigurnih glasova i ono što je zanimljivo jeste da će po svemu sudeći Bošnjaci, odnosno Pokret za državu koji ima pet poslanika, presuditi o tome hoće li SNSD imati tri ili četiri svoja delegata u Domu naroda. Upravo Pokret za državu ima najveći pregovarački kapacitet kada je riječ o izboru delegata. Sa pet bošnjačkih glasova SNSD bi imao 58 glasova i kada bi se ti glasovi pravilno raspodijelili mogli bi imati četiri delegata.

“Teoretski to je tako, ali ništa ne mora da znači. Razgovara svako sa svakim i niko ne može biti siguran da je i njegov ‘siguran’ glas stvarno siguran. To je krupno pitanje, sa četiri glasa SNSD u Domu naroda, odnosno parlamentu BiH ima apsolutnu kontrolu kao što je sada slučaj i s tog stanovišta mogu da blokiraju bilo koju odluku. Ima i matematika koja kaže da SNSD-u fali još jedan glas za četiri delegata”, ispričao je drugi izvor “Nezavisnih” iz Kluba Narodne skupštine Republike Srpske.

Osim apsolutne kontrole koja podrazumijeva da nijedan zakon ili odluka u parlamentu BiH ne mogu biti usvojeni bez četiri glasa u Domu naroda, pozicija delegata primamljiva je i sa stanovišta privilegija s obzirom na to da plata sa dodacima prelazi 5.000 KM.

O koliko osjetljivom pitanju se radi možda najbolje govori to što niko od novoizabranih poslanika nije želio javno govoriti na ovu temu, a i u redovima vlasti i opozicije ističu da je svaki glas bitan.

Kada je riječ o opoziciji, u ovom trenutku oni imaju siguran jedan mandat delegata, a sa bošnjačkim glasovima možda i dva, ali u tom slučaju morali bi se kockati i s jednim sigurnim.

“Ne vjerujem da će se usuditi da to rade. Sa Bošnjacima imaju 29 glasova jer ne vjerujem da će Hrvat iz Pokreta za državu ići s njima. SDS će sebi obezbijediti 15 glasova, imaju svojih 13 i dva će dobiti od Vukanovića i to im je garancija da će imati delegata, ali onda im drugi mandat visi”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Ramiz Salkić, poslanik SDA i vjerovatno šef Kluba Pokreta za državu, rekao je za “Nezavisne” da još nisu imali nikakve razgovore na temu izbora delegata.

“Možda je bilo privatnih ili poluprivatnih, ali u okviru Kluba koliko ja znam nije bilo razgovora. Na tragu smo da imamo svoju listu za Dom naroda i ako neko očekuje našu podršku mora podržati i nas te raditi u skladu s Ustavom”, rekao je Salkić.

Podsjećanja radi, nedavno je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao da je namjera ove stranke da u Domu naroda ima četiri delegata.

“Želimo da obezbijedimo većinu za Dom naroda na nivou BiH, od četiri, i da obezbijedimo dvotrećinsku većinu da zaštitimo Željku Cvijanović u Predsjedništvu BiH od očigledno uzurpatorske pozicije koju već spremaju druga dva člana Predsjedništva”, rekao je nedavno Dodik.

Related Topics:

Politika

ZABRINUTI S RAZLOGOM! Evropski tužioci pratiće trošenje evropskog novca u BiH

Evropski tužioci će biti uključeni u kontrolu praćenja trošenja novca koji će BiH dobiti, ako Evropska komisija prihvati listu reformi u okviru novog Plana za rast za zapadni Balkan, koju je podnio tim iz BiH koji čine svi predstavnici vlasti.
To znači da će, ako zvaničnici BiH na bilo kojem nivou budu zloupotrebljavali sredstva koja će zemlja dobiti iz tog evropskog programa, biti predmet procesuiranja, pišu Nezavisne.

Podsjećamo, BiH je prvo zakasnila sa podnošenjem liste reformi za Plan rasta za zapadni Balkan, novi ambiciozni program EU pomoći zemljama regiona, a onda je, nakon što je Brisel produžio rok, uspjela da naknadno podnese listu. To ne znači da će sve projekte koje je BiH predložila Evropska komisija i prihvatiti, a još nije sigurno da li će BiH uspjeti da uđe u program za prvu tranšu sredstava, s obzirom na to da je jedina zemlja u regionu koja svoj posao nije obavila na vrijeme.

Međutim, rečeno je da će EU posebno pažljivo pratiti kako se reforme sprovode i kako se njihov novac troši. Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je napomenuti da je rat u Ukrajini preusmjerio ogromna sredstva EU namijenjena za druge programe unutar EU i u sklopu proširenja, a proces pristupanja Ukrajine EU dodatno je uzburkao duhove poljoprivrednika u EU, koji se plaše da bi mogli ostati bez subvencija, a istovremeno biti preplavljeni jeftinim proizvodima iz ove velike poljoprivredne zemlje. Osim toga, siromašnije zemlje EU, koje su do sada uglavnom primale sredstva iz evropskih kohezionih fondova, mogle bi ostati bez dijela tih sredstava, koja bi bila preusmjerena na Ukrajinu, Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana. Istovremeno, bogate zemlje EU davaoci sredstava ljute su na neke zemlje, poput Mađarske, za koje tvrde da urušavaju vladavinu prava, a istovremeno primaju velika evropska sredstva.
Ovo su neke od dilema koje će sasvim sigurno uticati na sve buduće programe EU za zapadni Balkan. Ova tema je bila jedna od glavnih tačaka spoticanja prilikom debata unutar EU o usvajanju novog evropskog programa za naš region. Prilikom nedavnog razgovora s briselskim zvaničnicima, rečeno je da nijedna zemlja regiona neće biti zakinuta, ali da će kontrola biti mnogo rigoroznija i striktnija nego što je to bilo ikada ranije jer je potreba za novcem mnogo, pa neće biti uobičajenog tolerisanja koje je bilo karakteristika ranijih programa.
Iz Kancelarije javnog evropskog tužioca (EPPO) i iz Kancelarije za suzbijanje korupcije (OLAF) potvrđeno je da će oni biti uključeni u kontrolu trošenja sredstava iz Plana za zapadni Balkan. Napomene radi, Kancelarija evropskog javnog tužioca je pokrenula procesuiranja više ministara u Vladi susjedne Hrvatske zbog sumnji na zloupotrebu evropskog novca. Ukoliko bi zvaničnici BiH činili slične nezakonitosti, i sami bi se našli na udaru evropskih tužilaca.

Iako ovi evropski tužioci i istražitelji neće imati ista ovlaštenja kao u svojoj članici Hrvatskoj, biće uključeni u kontrolu praćenja trošenja i spremni da djeluju u slučaju zloupotreba, s obzirom na to da će to biti postavljeno kao uslov prije povlačenja novca.

U toj kancelariji su za Nezavisne rekli da je njihov osnovni posao da zaštite evropski novac i da je kontrola utroška sredstava iz Plana za zapadni Balkan jedan od primjera kako to rade u praksi.
– Mi smo nezavisno tijelo koje funkcioniše od 1. juna 2021. godine i odgovorni smo za istrage, progon i procesuiranje svih krivičnih djela koja ugrožavaju finansijske interese EU. U to uključujemo nekoliko vrsta prevara, prevara s porezom na dodatu vrijednost u kojima je šteta veća od deset miliona evra, pranje novca, korupciju i slična djela. U principu, radi se o korporativno-institucionalnim djelima – rekli su oni.

Dodali su da je njihova nadležnost u sumnjama na krivična djela koja se odnose na finansijska sredstva EU pitanje službene dužnosti, što znači da su zakonski obavezni da ove slučajeve procesuiraju.

– Možemo vas uvjeriti da ćemo ovaj posao uraditi temeljno – naglasili su.

U OLAF su takođe sličnim tonom istakli da se bave kriminalom koji dovodi do štete za budžet EU, bez obzira na to da li se djelo desilo u EU ili izvan nje.

– To uključuje strukturalne fondove EU, poljoprivredne fondove i fondove za ruralni razvoj, sve direktne troškove i spoljnu pomoć, kao i oblasti poreza i carina. Drugim riječima, gdje god je evropski novac, mi smo tu i nastavićemo da sprovodimo naš mandat koji proističe iz Direktive 883/2013 – rekli su.

Dodali su da je ključ njihovog uspjeha saradnja s domaćim, evropskim i međunarodnim vlastima.

Nastavi čitati

Politika

STIŽE KINESKI PREDSJEDNIK! Si Điping u posjeti Srbiji 7. i 8. maja

Predsjednik Kine Si Đinping posjetiće Srbiju 7. i 8. maja.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostiće kineskog predsjednika, koji će boraviti u zvaničnoj posjeti Srbiji, saopšteno je iz Službe za saradnju sa medijima predsjednika Srbije.

Nastavi čitati

Politika

DRAGAN MILANOVIĆ ČESTITAO VASKRS “Hristovo vaskrsenje je suština naše vjere, NAŠA NADA, pobjeda života nad smrću”

Šef Kluba odbornika PDP-a Dragan Milanović uputio je čestitku povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika Vaskrsa.
-Hristovo vaskrsenje je suština naše vjere. Naša nada. Pobjeda života nad smrću. Kako kaže sveti apostol Pavle “Ako Hristos nije ustao, uzalud vjera naša”. Svim vjernicima Srpske pravoslavne crkve koji danas slave ovaj najradosniji praznik želim da im Vaskrsli Hristos podari vječnu radost. I neka bude volja Njegova. Hristos Vaskrse – vaistinu vaskrse, napisao je Milanović na mrežama.

Nastavi čitati

Aktuelno