Predsjednica Narodnog Fronta Jelena Trivić i njen pulen inače nemušt u Skupštini grada, Nemanja Kondić predstavili su program razvoja Banjaluke i izmislili toplu vodu, ali u gejziru!

Naime Narodni Front predlaže da Banjaluka postane IT centar, očigledno neupućeni da je upravo ovaj sektor najviše pogođen razvojem vještačke inteligencije, te da se radna mjesta nekada ekstremno dobro plaćenih radnika u ovom poslu masovno gase.

U današnjem digitalnom dobu, uloga vještačke inteligencije u IT sektoru sve je značajnija i sveobuhvatnija.Istina je da vještačka inteligencija donosi nevjerovatne mogućnosti za inovacije, efikasnost i rast u industriji informacijske tehnologije, ali zaradu IT sektoru kao ni u ovom slučaju Banjaluci nikako. Evo kako vještačka inteligencija postepeno preuzima ključne uloge u IT sektoru:

Automatizacija rutinskih zadataka: Tradicionalno, mnogi IT poslovi uključuju obavljanje rutinskih zadataka poput održavanja sistema, praćenja performansi mreže i analize podataka. Vještačka inteligencija, kroz tehnike poput mašinskog učenja i obrade prirodnog jezika, može preuzeti ove zadatke i obavljati ih brže i efikasnije od ljudi.

Prediktivno održavanje: Umjesto reaktivnog održavanja sistema, vještačka inteligencija omogućava organizacijama da pređu na prediktivni pristup. Analizom velikih skupova podataka, vještačka inteligencija može predvidjeti kada će se kvar dogoditi i omogućiti organizacijama da poduzmu preventivne mjere prije nego što problem postane ozbiljan.

Sigurnost podataka: Sigurnost podataka ključna je u IT sektoru, a vještačka inteligencija donosi revoluciju u ovom području. Kroz analizu prometa, detekciju neobičnih uzoraka i identifikaciju prijetnji, ona može poboljšati zaštitu podataka na načine koji su nezamislivi tradicionalnim metodama.

Personalizovane usluge: Vještačka inteligencija može analizirati ogromne količine podataka o korisnicima kako bi pružila personalizovane usluge. Ovo se primjenjuje u raznim područjima, od e-trgovine do korisničke podrške, čime se poboljšava korisničko iskustvo i povećava lojalnost korisnika.

Razvoj softvera: Vještačka inteligencija sve više učestvuje u procesu razvoja softvera. Alati za automatsko generisanje koda i testiranje softvera već su u upotrebi, što ubrzava proces razvoja i smanjuje mogućnost ljudske greške.

Ukratko, vještačka inteligencija sve više postaje srž IT sektora, transformišući način na koji poslovi obavljaju i inovacije nastaju. Kroz pametnu automatizaciju, prediktivnu analitiku i personalizovane usluge, vještačka inteligencija otvara vrata za novu eru u IT industriji, obećavajući veću efikasnost, sigurnost i kvalitetu usluga, ali i daleko manji broj zaposlenih.

Kao i obično Trivićeva i onaj ko je savjetuje su ponovo “omanuli” obzirom da svi trendovi ukazuju na organsku proizvodnju hrane, izvoz vode koja će uskoro postati vrijednija od nafte te razvoj domaćeg turizma.
Banjaluka24

 

Savjet ministara trebalo bi danas da razmatra HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, a formalni predlagač je Ministarstvo pravde.

Ponuđene izmjene odnose se na promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva.

Iz stranaka Trojke ranije su rekli da njihovi ministri neće podržati HDZ-ov prijedlog, dok su iz Republike Srpske istakli da će podržati svaki dogovor Bošnjaka i Hrvata, a da se pri tom ne dira u izbor srpskog člana Predsjedništva.

Na sjednici će se naći i novi tekst Nacrta Zakona o sudu BiH, a nije poznato da li je novim tekstom riješeno sporno sjedište Apelacionog suda BiH.

Podsjećamo, stranke iz Srpske su više puta naglašavale da sjedište mora biti u Banjaluci.

Kolegijum Centralne izborne komisije BiH danas bi trebalo da odluči kada će biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesena odluka o raspisivanju lokalnih izbora, koji će biti održani u oktobru ove godine.

Istovremeno, na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je zakazana za danas, ministri bi trebalo da razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Kako nezvanično saznajemo, radi se o izmjenama Izbornog zakona BiH koji predlaže HDZ, ali koje nemaju podršku, posebno HDZ-ovih partnera iz Federacije BiH, tako da je vjerovatno da te izmjene neće biti usvojene.

Da bi ove izmjene i dopune bile usvojene potreban je glas najmanje jednog bošnjačkog ministra, što je ipak teško očekivati s obzirom na to da su u nekoliko navrata do sada isticali da nemaju ništa protiv onoga što je nametnuo Šmit.

Što se tiče raspisivanja izbora, takođe prema nezvaničnim informacijama, oni će biti raspisani najdalje do 9. maja, i od tada počinju da teku izborni rokovi za prijavljivanje političkih partija, dostavljanje kandidatskih lista itd.

“Imamo usvojene podzakonske akte za ove izbore, gotovo sve osim onih najbitnijih, a to je odluka o raspisivanju izbora, vremenski plan, odluka o broju birača i moramo zakletvu da damo prije nego što raspišemo izbore, a to planiramo na narednoj sjednici. A sve dogovore u vezi s tim ćemo imati na kolegijumu koji predlažem da bude u utorak”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na posljednjoj sjednici koja je održana u petak.

Na toj sjednici CIK je izmijenio desetine pravilnika i uputstava, a sve s ciljem da ih uskladi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Između ostalog donesene su odluke o formi i sadržaju glasačkog listića, broju članova izborne komisije osnovne izborne jedinice, a usvojena je i odluka o visini naknada za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u BiH.

Na sjednici CIK-a bilo je govora i o izboru administracije, tačnije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Taj posao do sada je bio u nadležnosti lokalnih izbornih komisija, međutim nakon nametanja Izbornog zakona od strane Šmita, ta nadležnost prebačena je Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja će polovinom maja raspisati konkurs za oko 5.000 takvih pozicija.

CIK je usvojio i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija, kada je istaknuto da su u planu četiri pilot-projekta zahvaljujući donatorima te da je plan da se “pilotiraju projekti” na oko 10 odsto biračkih mjesta.

U planu su tri osnovna pilot-projekta te video-nadzor, u slučaju da se dobiju sredstva za to s obzirom na to da za taj dio projekta nije bilo donatora. Evropska unija finansiraće projekte autentifikacije birača i transmisiju rezultata, dok će optičke skenere i automatsko brojanje glasačkih listića finansirati USAID, dok će OSCE uz pomoć pojedinih ambasada finansirati projekat biometrijske identifikacije birača.

S obzirom na to da će CIK u naredni dan ili dva raspisati lokalne izbore, ključno je pitanje da li će partije, posebno one vladajuće u Republici Srpskoj, učestvovati na tim izborima jer je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon RS, a brojni zvaničnici iz RS tada su rekli da će Srpska sama sprovesti izbore na svojoj teritoriji.