Connect with us

Politika

KRESOJEVIĆ: “Dok građani ispaštaju, vlast RS daje 100 miliona KM za jednu porodicu i partiju!”

Televizijski duel između premijera Republike Srpske Save Minića i gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, kao i reakcije koje su uslijedile, ponovo su otvorile pitanja političke kulture, ekonomskih mjera i ukupnog stanja u Republici Srpskoj. Poslanik PSS-a u Narodnoj skupštini RS Bojan Kresojević tvrdi da je riječ o sistemu u kojem je “sve režirano”, dok građani, kako navodi, plaćaju cijenu kroz najskuplje gorivo u regionu, nedovoljne mjere pomoći i dugove javnih preduzeća.

“Razlika između pristojnosti i bahatosti”

Govoreći o duelu, Kresojević ističe da se mogla vidjeti “jasna razlika između pristojnosti i bahatosti, između galame i argumenata”.

Prema njegovim riječima, premijer RS Savo Minić nije dozvoljavao gradonačelniku da iznosi argumente i odgovara na pitanja, dok je Draško Stanivuković “strpljivo, smireno i posvećeno saslušao svako pitanje i ponudio odgovor”.

“Sinoćnji duel najbolje odražava stanje u kojem se nalazi Republika Srpska i opisuje vlast – da je sve režirano, namontirano i namješteno”, naveo je.

Dodao je da je predsjednik Vlade, odnosno Biro za komuniciranje s javnošću, insistirao na pravilima koja njima odgovaraju, ali da ni to nije bilo dovoljno da duel protekne kako su željeli.

Dodikov tvit “priznanje poraza”

Posebno se osvrnuo na reakciju predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji je nakon duela objavio, pa potom obrisao tvit.

“Kada vidite reakciju predsjednika SNSD-a, jasno vam je šta misle o rezultatima duela. To je bio tvitkoji je praktično predstavljao priznanje poraza”, rekao je Kresojević.

Dodao je da brisanje objave i korišteni vokabular “ne priliče političaru s više od 30 godina iskustva”, te da je riječ o rječniku koji se koristi “kada nema argumenata i kada se osjeća nesigurnost”.

“Deset feninga je simbolično, RS ima najskuplje gorivo”

Govoreći o mjeri povrata dijela akciza na gorivo, Kresojević ističe da je problem što se ona odnosi samo na određene benzinske pumpe.

“Neprihvatljivo je da se u uslovima krize mjere odnose samo na određene pumpe. Postavlja se pitanje zašto nema umanjenja akciza za sve građane na svim pumpama”, rekao je.

Kritikovao je i iznos povrata od deset feninga po litru.

“To znači da na rezervoar od 50 litara dobijete pet maraka, a da biste to ostvarili, morate potrošiti skoro 200 KM. To je nešto iznad dva i po posto i potpuno je nedovoljno”, naveo je.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska sada ima najvišu cijenu goriva u regionu.

“U RS je cijena oko 3,80 KM po litru, u Srbiji 3,61, u Hrvatskoj također oko 3,61, u Sloveniji ispod 3,50, u Mađarskoj još niže, a u Crnoj Gori oko 3,10 KM. To je neslavni rekord”, istakao je.

Dodao je da vlast nije vratila cijeli iznos akciza koji pripada RS-u.

“Republici Srpskoj pripada 30 feninga po litru, a oni vraćaju samo deset jer nemaju novca u budžetu”, tvrdi Kresojević.

“Budžet nema kapacitet da izdrži krizu”

Kresojević smatra da je protivljenje SNSD-a izmjenama Zakona o PDV-u, koje bi omogućile veće smanjenje akciza, politički motivisano.

“Za njih je prenos nadležnosti kada treba vratiti novac građanima, ali nije bio kada su taj novac uzimali kroz akcize”, rekao je.

Dodao je da vlast želi zadržati kontrolu nad prihodima, jer budžet Republike Srpske “ima najmanju sposobnost da se nosi sa krizom”.

Podsjetio je da je njegova politička opcija još ranije predložila mjere poput ograničavanja marži, smanjenja akciza i formiranja robnih rezervi.

Dugovi i javna preduzeća: “Građani plaćaju 100 miliona eura”

Komentarišući stanje u energetskom sektoru, posebno Rudniku i termoelektrani Ugljevik, Kresojević upozorava na ozbiljne finansijske posljedice.

“Potpisan je sporazum koji podrazumijeva priznavanje duga od 67 miliona eura, a sa kamatama i naknadama to iznosi gotovo 100 miliona eura. To znači da svaki građanin plaća oko 200 KM”, rekao je.

Istakao je da su i druga javna preduzeća u teškoj situaciji, navodeći primjer Željeznica RS koje, uprkos subvencijama, bilježe gubitke.

Govorio je i o slučaju rudnika Ljubija, gdje, kako tvrdi, privatni vlasnik nije ponudio plan oporavka, dok država preuzima obaveze koje bi trebalo da snosi poslodavac.

Aerodrom Banja Luka i gubici

Kresojević je kritikovao i poslovanje Aerodroma Banja Luka, navodeći da uprkos subvencijama iz budžeta RS i podršci grada, preduzeće i dalje posluje s gubitkom.

“Grad svake godine izdvaja oko milion KM, ali to nije dovoljno da aerodrom posluje pozitivno. Umjesto odgovornosti, rukovodstvo traži krivca na drugoj strani”, rekao je.

“Materinski dodatak isti od 2018.”

Kao jedan od ključnih problema naveo je i socijalna izdvajanja.

“Materinski dodatak u RS nije promijenjen od 2018. godine i iznosi 405 KM, iako je budžet u međuvremenu udvostručen. Danas to nije ni 30 posto minimalne plate”, upozorio je.

Mađarska, Orban i Trump Junior: “SNSD gubi saveznike, a javni novac ide na promociju”

Govoreći o međunarodnim odnosima, Kresojević je ocijenio da SNSD u ovom trenutku “nije u najboljoj kondiciji”, te da će se to dodatno odraziti kroz promjene na političkoj sceni u Mađarskoj.

Kako je naveo, gubitak snažnog partnerstva na ličnom nivou s Viktorom Orbanom mogao bi imati negativne posljedice po ovu stranku.

“I duel koji smo vidjeli pokazuje da se predstavnici SNSD-a nalaze u jednoj silaznoj putanji, a dodatno će na njih utjecati i činjenica da više neće imati partnerstvo kakvo su imali s Orbanom”, rekao je.

Ipak, naglasio je da ključ promjena ne treba tražiti van zemlje.

“Mi, naročito mladi ljudi, moramo preuzeti odgovornost, zavrnuti rukave, pogledati šta je najvažnije građanima, konstruktivno kritikovati i nuditi rješenja”, poručio je, dodajući da će insistirati na mjerama poput povećanja materinskog dodatka, koji nije mijenjan od 2018. godine i danas iznosi 405 KM, iako je budžet RS u međuvremenu udvostručen.

Kresojević se detaljnije osvrnuo i na nedavnu posjetu Donalda Trumpa Juniora Banjoj Luci, ocijenivši da se ona ne može smatrati diplomatskom.

“Za Republiku Srpsku jeste značajno imati bilo kakve međunarodne kontakte, ali ovo se ne može karakterisati kao diplomatska posjeta. Ovdje je riječ o sastanku organizacionog sekretara jedne partije s predstavnikom, a ne o zvaničnim državnim susretima”, rekao je.

Posebno je problematizovao način na koji se, kako tvrdi, koriste javna sredstva.

“Činjenica je da je 100 miliona KM iz budžeta Republike Srpske potrošeno za jednu političku organizaciju i jednu porodicu. Najbolji dokaz toga jeste upravo ova posjeta”, naveo je.

Postavio je i pitanje selektivnosti u međunarodnim odnosima.

“Ako su već skinute sankcije – što pozdravljam za svakog čovjeka u BiH – zašto to nije učinjeno i za druge? Zašto nismo imali zvanične posjete na nivou Vlade RS i konkretne rezultate za privredu ili međunarodnu poziciju?”, upitao je.

Zaključio je da je cilj ovakvih događaja prije svega politički marketing.

“Sve upućuje na to da je cilj bio medijsko predstavljanje pojedinaca i povećanje njihovog publiciteta, u nadi da će Republika Srpska postati monarhija u kojoj se vlast prenosi s oca na sina. Mi smatramo da vlast treba vratiti narodu i da fokus mora biti na rješavanju problema građana”, poručio je Kresojević.

N1

Politika

KRIJU TRAGOVE O MILIONIMA SA JAHORINE?! Tužilaštvo naprasno zatvorilo vrata za javnost u slučaju Eleka i Ljevnaića!

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da zatvori vrata za javnost u slučaju koji se vodi protiv Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, kao i u slučaju sumnjivih nabavki Olimpijski centar “Jahorina”, potvrđeno je za CAPITAL u ovom tužilaštvu.

U Tužilaštvu neotkrivanje informacija pravdaju osjetljivošću postupka i zaštitom učesnika u postupku.

“Radi se o predmetu koji je u fazi u kojoj bi otkrivanje pojedinosti o preduzetim i planiranim radnjama, kao i drugih informacija koje se odnose na sadržaj i tok postupanja, moglo ugroziti provođenje odnosno svrhu istrage“, tvrde u Tužilaštvu.

Dodali su da, imajući u vidu prirodu i osjetljivost predmetnog postupka, Tužilaštvo u ovom trenutku nije u mogućnosti javnosti saopštavati informacije čije bi objavljivanje moglo uticati na nesmetano i efikasno provođenje postupka, zaštitu učesnika u postupku ili druge zakonom zaštićene interese.

Obećavaju da će javnost o novim informacijama biti blagovremeno obaviještena kada za to prestanu postojati zakonske prepreke.

Takođe, smatraju da su ovakvim odgovorom u potpunosti udovoljili zahtjevu portala CAPITAL.

Podsjetimo, CAPITAL je nedavno saznao i objavio da su se istrage o sumnjivim milionskim nabavkama u Olimpijskom centru “Jahorina”, kao i predmet protiv ključnih ljudi Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, konačno pomaknuli s mrtve tačke.

Prema riječima našeg dobro upućenog sagovornika, u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo započeta su vještačenja u ovim predmetima – i to sa zapanjujuće tri godine zakašnjenja.

Zanimljivo je da je do ovog iznenadnog pomaka došlo upravo u trenutku kada SNSD, po direktnom nalogu Milorada Dodika, pokušava skloniti Eleka sa svih funkcija.

Podsjećamo, Nedeljko Elek je predsjednik Nadzornog odbora OC “Jahorina”, dok je Dejan Ljevnaić bivši direktor ovog centra.

Saga oko Elekove smjene traje od 12. jula, kada je objavljeno da je smijenjen s čela “Sarajevo-gasa”, nakon što su svi članovi Upravnog odbora glasali po Dodikovom nalogu. Mediji bliski vlasti tada su pompozno najavili i njegovo izbacivanje iz SNSD-a, kao i ekspresnu smjenu s pozicije u OC “Jahorina”. Do danas nijedna od tih smjena nije formalno sprovedena u djelo, što je podijelilo javnost u stavu da to pokazuje koliko je Elek jak ili koliko je Dodik slab.
Capital

Nastavi čitati

Politika

RECEPT ZA OSTANAK NA VLASTI! Milioni iz budžeta pljušte baš u izbornim godinama

Vladajući SNSD je juče, dva dana prije zvanične izborne kampanje, odlučio da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima isplati jednokratna pomoć od 100 i 150 maraka, što će budžet Republike Srpske koštati oko 16,5 miliona maraka.

Prosta računica zasnovana na podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS pokazuje da će 80.370 osnovaca dobiti nešto preko osam miliona maraka dok će za 33.886 srednjoškolaca biti isplaćeno oko pet miliona KM.

U Srpskoj prema procjenama studira oko 23.000 studenata, što na javnim što na privatnim fakultetima što znači da će po ovom osnovu biti isplaćeno 3,45 miliona KM.

Da podsjetimo, prethodno je Vlada donijela odluku da se penzionerima isplati jednokratna novčana pomoć koja je, u zavisnosti od visine penzije iznosila 80 ili 120 KM što je budžet opteretilo za dodatnih 31,4 miliona KM.

Kada se podvuče crta, ukupno će biti isplaćeno oko 48 miliona maraka koje prethodno nisu planirane budžetom već su došle kao naprasne odluke Vlade Republike Srpske i vrha SNSD-a koji je vodi.

Kada su penzioneri u pitanju, novčanu pomoć su dobijali i u ranijim izbornim godinama što jasno ukazuje da postoji obrazac koji je napravljen u cilju postizanja što boljeg izbornog rezultata.

Tako im je 2018. godine u septembru podijeljeno skoro 18 miliona maraka.

Četiri godine kasnije, odnosno 2022. godine novčanu pomoć su dobile i boračke kategorije i mladi od 16 do 29 godina za šta je izdvojeno 52,5 miliona KM.

Ovo dijeljenje novca se može smatrati kao svojevrsni odgovor na poteze gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji takođe dijeli novac Banjalučana mimo plana i po svojoj volji.

Tako je 1.898 prvačića u ovom gradu dobilo pravo na po 100 maraka jednokratne pomoći, što će u zbiru biti oko 200.000 maraka.

Zanimljivo je da je Stanivuković kritikovao činjenicu da je SNSD donio odluku prije sjednice Vlade iako i sam raspoređuje gradski novac često ignorišući mišljenje odbornika u Skupštini grada.
Capital

Nastavi čitati

Politika

HOĆE LI MLJEKARSTVO U SRPSKOJ POTPUNO PROPASTI? Božović upozorava “Bez većih podsticaja GASIMO domaće farme!”

Podsticaji za proizvođače mlijeka u Republici Srpskoj daleko su manji nego podsticaji u Federaciji BiH, zbog čega je bitno snažnije podržati proizvođače mlijeka u Srpskoj, istakao je član Predsjednštva SDS-a Marinko Božović, tokom obilaska farme sa 20 muznih krava Ilije Stankovića u Trebinju. “Bitno je u narednom periodu pokrenuti inicijativu kojom ćemo pomoći malim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda, koje bi prodavali kao autohtnoe proizvode ne samo ovdje u Trebinju, nego u cijeloj Srpskoj.

Nema potrebe da se ovdje prodaju mlijeko i sirevi koji dolaze iz drugih krajeva ne samo BiH, već najčešće iz uvoza. Ovdje možemo napraviti sistem da domaći proizvođači i njihove porodice u Srpskoj mogu da žive od svoga rada, da država vrednuje ovo što oni proizvode”, poručio je Božović.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno