Connect with us

Region

CIJENE LETE U NEBO! Koliko će koštati ljetovanje u Crnoj Gori ove godine?

Kako se približava ljetna sezona 2026, interesovanje za odmor u Crnoj Gori naglo raste, a zajedno sa njim i cijene smještaja.
Pregled aktuelnih ponuda na platformama za rezervacije poput Bukinga pokazuje da će turisti ove godine, posebno u julu i avgustu, morati da izdvoje više nego ranije.

Najveća potražnja i dalje je za apartmanima, koji nude najširi raspon cijena.

U predsezoni, tokom maja i juna, najpovoljniji smještaj može se naći već od oko 20 do 30 evra po noći, uglavnom u manje atraktivnim lokacijama ili dalje od obale. Međutim, na primorju, u mjestima poput Budve, Kotora i Herceg Novog, cijene u sezoni značajno rastu i kreću se od 60 do 120 evra za noć u prosječnim apartmanima. U Ulcinju i Baru moguće je pronaći nešto povoljnije opcije, uglavnom između 50 i 90 evra.

Za luksuzniji smještaj, cijene drastično skaču. Moderni apartmani sa pogledom na more, bazenima i dodatnim sadržajima mogu dostići nekoliko stotina evra po noći, dok najekskluzivnije vile prelaze i 1.000 evra dnevno. U prosjeku, porodica koja planira ljetovanje u špicu sezone treba da računa na izdvajanje između 70 i 150 evra po danu za solidan apartman.U Tivtu se mogu iznajmiti i manji apartmani, doduše, udaljeni od plaže, i za 50 evra po danu. Ali, ko će da pješači po suncu do plaže svaki dan?

Ukoliko volite luksuznije apartmane, bliže plaži, onda je i cijena skuplja. Recimo, 800 metara od centra Tivta, a blizu plaže, dvosoban apartman košta i više od 100 evra po danu.

Hotelski smještaj je još skuplji, posebno u najpopularnijim turističkim centrima. U predsezoni, noćenje sa doručkom može se pronaći već od oko 50 evra po osobi, ali tokom jula i avgusta cijene rastu na 65 do 130 evra dnevno. To znači da sedmodnevni boravak u hotelu može koštati između 450 i 900 evra po osobi, dok luksuzni hoteli bez problema prelaze i 1.000 evra za isti period.

Velike razlike u cijenama jasno se vide između predsezone i glavnog dijela ljeta. Dok se u maju, junu ili septembru može ljetovati za 150 do 300 evra za deset dana, u jeku sezone isti aranžmani dostižu 300 do 600 evra, pa i više. U pojedinim slučajevima, cijene smještaja gotovo se udvostručuju za samo nekoliko nedjelja.Kada je riječ o lokacijama, najskuplji su i dalje Budva, Kotor i elitne zone poput Porto Montenegra, dok su Bar, Herceg Novi i Ulcinj nešto pristupačniji. Razlika između najskupljih i najjeftinijih destinacija može biti i do 50 odsto za sličan tip smještaja.

Rast cijena objašnjava se kombinacijom faktora – povećanjem troškova energije i hrane, rastom plata u turističkom sektoru, ali i većom potražnjom, jer se sve više turista odlučuje za bliže destinacije.

Ljetovanje u Crnoj Gori ove godine neće biti najjeftinija opcija, ali i dalje nudi širok izbor za različite budžete. Oni koji žele da uštede moraće da rezervišu ranije ili da izaberu termine van glavne sezone, jer razlika u cijeni može biti i duplo veća za isti smještaj.

Region

KANALIZACIJA SE IZLILA U MORE, NADLEŽNI ĆUTE: Turisti zgroženi prizorom u Crnoj Gori, strahuju od zaraze

Kanalizacija se izliva u more na Šušanjskoj plaži u Baru, a mještani i turisti upozoravaju na neprijatan miris i moguću opasnost po zdravlje kupača.

Barani i turisti žale se na neprijatan miris i potencijalnu opasnost od zaraze u Šušnju. Problem je postojao i prethodnih godina, ali nije bio ovako očigledan usred turističke sezone.

Mještane i turiste koji borave na Šušanjskoj plaži u Baru ove sedmice neprijatno je iznenadilo izlivanje kanalizacije u more na najmanje dva mjesta, zbog čega su svoje nezadovoljstvo podijelili sa redakcijom “Vijesti”, ali i na društvenim mrežama. Iz Morskog dobra, međutim, ne odgovaraju na novinarska pitanja o ovom problemu.

Iz kanala ispod nekadašnjeg restorana “BB” i onog ispod nekadašnje “Amfore” u Šušnju ove sedmice moglo se vidjeti izlivanje mutne tečnosti braon boje direktno u more, praćeno neprijatnim mirisom duž cijele obale, u neposrednoj blizini zakupljenih plaža sa ležaljkama.

“Došla sam da se kupam, ali pri silasku na plažu prvo što nas je dočekalo bio je smrad, pa mi je ubrzo, kada sam vidjela zamućenje vode u plićaku, bilo jasno o čemu se radi. Ovo je stvarno strašno, treba upozoriti ljude da se ne kupaju ovdje jer može doći do neke zaraze”, kazala je Baranka koja živi u Šušnju.

Dodala je da je ovaj problem postojao i prethodnih godina, ali da nije bio “ovako očigledan” i usred sezone.

Iako su građani rekli redakciji da su se pisanim putem obratili Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, jer “nikoga nisu mogli da dobiju telefonom”, iz Morskog dobra nisu odgovorili na pitanja redakcije da li su evidentirali izlivanje fekalne kanalizacije u Šušnju tokom ove ljetne sezone i koje su konkretne mjere preduzeli u okviru svojih nadležnosti radi zaštite obale i mora.

Nema odgovora ni na pitanje da li je Morsko dobro zbog izlivanja fekalnih voda obavijestilo lokalne službe i institucije – Opštinu Bar, DOO “Vodovod i kanalizacija”, Ekološku inspekciju ili druge organe, kao ni kakav je ishod te komunikacije.

Takođe nije odgovoreno ni da li su zbog izlivanja fekalne kanalizacije sprovedene vanredne analize kvaliteta morske vode na kupalištima u Šušnju i da li su rezultati pokazali odstupanja od propisanih standarda za bezbjednost kupača, budući da su nedavno iz Morskog dobra obavijestili javnost da je morska voda odličnog kvaliteta, iako stanje na terenu pokazuje izlivanje kanalizacije u more.

Ova pitanja dodatno je aktuelizovala objava u Fejsbuk grupi “Barski život”, u kojoj su uglavnom strani državljani koji žive u Baru, i pokrenula raspravu o stanju na plaži u Šušnju.

Jedna korisnica je fotografijama prikazala tamnu i mutnu vodu koja se uliva u more, uz tvrdnju da se neprijatan miris osjeća duž cijele plaže.

U objavi se postavlja pitanje kojoj instituciji građani mogu da se obrate i ko je nadležan za kontrolu ovakvih pojava, uz izraženu zabrinutost zbog mogućeg zagađenja mora na jednoj od najposjećenijih barskih plaža.

Komentari pokazuju da mnogi smatraju kako problem nije nov i da nadležne službe za njega već znaju, ali da reakcije izostaju. Dio učesnika rasprave navodi da je malo vjerovatno da će prijave donijeti konkretne rezultate, dok drugi dijele kontakte komunalne policije, državnih institucija i organizacija kojima se može uputiti prijava.

Nekoliko komentatora upozorava kupače da budu oprezni i savjetuje im da ne gutaju morsku vodu zbog mogućeg rizika od zaraze. Pojedini tvrde da se lokalno stanovništvo godinama ne kupa na plažama u Baru i Šušnju, već bira druge lokacije koje smatra čistijim, poput Maljevika ili drugih udaljenijih plaža. Kao jedan od razloga lošijeg kvaliteta mora navode se blizina luke, gradska infrastruktura i velika koncentracija turista.

Rasprava je obilježena i brojnim sarkastičnim komentarima koji odražavaju nezadovoljstvo građana. Neki ironično poručuju da “ako se ljudi i dalje kupaju, onda je sve u redu”, dok drugi ismijavaju neefikasnost institucija ili ukazuju na to da se više pažnje posvećuje kažnjavanju ljudi zbog hodanja u kupaćim kostimima nego rješavanju ekoloških problema.

Pojedini učesnici rasprave proširuju temu i na druge komunalne probleme u Baru, navodeći da voda i u drugim dijelovima grada ima neprijatan miris, što dodatno doprinosi osjećaju nepoverenja prema komunalnom sistemu.

Jedan od komentara podsjeća da Crna Gora ima dugoročnu obavezu usklađivanja sistema za prečišćavanje otpadnih voda sa standardima Evropske unije do 2035. godine, uz napomenu da upravo zaštita životne sredine predstavlja jedan od najvećih izazova u procesu evropskih integracija.

Građani su izrazili zabrinutost zbog mogućeg zagađenja mora, nezadovoljstvo radom nadležnih institucija i uvjerenje da se problemi zaštite životne sredine ne rješavaju dovoljno brzo, uprkos njihovom značaju za zdravlje stanovništva i turističku sezonu.

Iz barskog lokalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” prije dva dana saopšteno je da je njihov tehnički sektor, radna jedinica “Održavanje i kanalizacija”, sproveo redovne aktivnosti na održavanju kanalizacionog sistema, koje su obuhvatile čišćenje i provjeru šahti i slivnika na unaprijed definisanim lokacijama, detekciju kvarova, sanacione radove na prijavljenim lokalitetima, kao i vraćanje terena u prvobitno stanje nakon završenih intervencija.

Zahvaljujući ažurnom radu njihovih kolega, kako su naveli, naročito tokom turističke sezone kada je opterećenje na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži značajno povećano, obezbjeđuje se kontinuirano i efikasno funkcionisanje sistema u interesu svih građana i posjetilaca.

Nastavi čitati

Region

DRAMA U ZAGREBAČKOM “REBRU”: S plafona operacione sale pala lampa od 80 kilograma

U jednoj od operacionih sala Kliničkog bolničkog centra (KBC) Rebro u Zagrebu sa plafona se odvojila i pala operaciona lampa teška oko 80 kilograma.

U trenutku incidenta u sali nije bilo ni pacijenata ni medicinskog osoblja, saopštila je uprava bolnice, prenosi Dnevnik.hr

Vršilac dužnosti zamjenika direktora KBC Rebro Milivoj Novak potvrdio je da se incident dogodio tokom vikenda i istakao da niko nije bio ugrožen.

Prema njegovim riječima, lampa je pala tokom rutinske kontrole opreme.

Mogući uzrok vibracije sa gradilišta

Uprava bolnice navela je da se incident dogodio u zgradi staroj 19 godina, koja nije obuhvaćena aktuelnom obnovom nakon zemljotresa.

Kao mogući uzrok pada opreme Novak je naveo vibracije sa obližnjih gradilišta, koje su, kako je rekao, mogle dovesti do popuštanja šrafa.

Na pitanje da li je lampa bila nepravilno postavljena, odgovorio je da je to teško utvrditi, dodajući da smatra da su starost opreme i vibracije najvjerovatniji uzroci incidenta.

Provjerene sve operacione sale

Nakon incidenta pokrenuta je provjera svih ostalih operacionih sala.

Uprava bolnice saopštila je da je riječ o izolovanom slučaju te da su sve ostale operacione lampe pregledane i dodatno učvršćene.

Na pitanje šta bi se dogodilo da je lampa pala na pacijenta, Novak je odgovorio da se to nije moglo dogoditi jer se oprema redovno kontroliše.

Međutim, kada mu je novinarka ukazala da je lampa pala upravo tokom kontrole, odgovorio je:

„Mislilo se da neće biti ni potresa, pa je bio potres.“

Nastavi čitati

Region

MORH ODUSTAO OD UGOVORA: Hrvatska vojska ipak neće spavati na madracima iz Srbije

Ministarstvo odbrane Hrvatske (MORH) u zadnji je tren poništilo tender za nabavku novih madraca za hrvatske vojnike jer se proizvode u Srbiji.

Odluka je donesena neposredno prije potpisivanja ugovora sa kompanijom koja je na tenderu ocijenjena kao najbolji ponuđač, a iz MORH-a su potvrdili informaciju koju je prvi objavio portal Danica.hr.

Poništenje tendera zbog proizvodnje u Srbiji

MORH je namjeravao da kupi 1.700 madraca za opremanje nekoliko kasarni. Na tender sproveden u junu stiglo je više ponuda, a kao najpovoljnija odabrana je ona kompanije Komforta iz Slavonskog Broda.

Međutim, ispostavilo se da kompanija sa dva zaposlena ponuđene madrace nabavlja od proizvođača u Srbiji i preprodaje ih na hrvatskom tržištu.

To se za Ministarstvo odbrane pokazalo neprihvatljivim.

“Ministarstvu odbrane nije prihvatljivo da se madraci za vojničke krevete proizvode u Republici Srbiji i u skladu sa zakonskim mogućnostima poništiće taj postupak nabavke i neće sklopiti ugovor. Ubuduće će za ovakve postupke nabavke revidirati uslove vezane za područje proizvodnje i nabavke”, saopštili su iz MORH-a za Dnevnik Nove TV.

Niko iz Ministarstva i Glavnog štaba nije želio dodatno da pojasni zašto se odustalo od već dogovorenog posla.

Iz slavonskobrodske kompanije takođe nisu odgovarali na pozive.

U izjašnjenju koje su dostavili MORH-u potvrdili su da se njihovi proizvodni pogoni nalaze u Srbiji, ali su garantovali kvalitet i isporuku preko druge kompanije, čiji je račun, prema podacima FINA, u blokadi, prenosi Index.

Afera sa čizmama

Ovaj slučaj događa se nedugo nakon afere sa vojničkim čizmama, u koju je bio umiješan i bivši rukovodilac nabavke u MORH-u, brigadir Ivica Devčić.

Ministar odbrane Ivan Anušić tada je komentarisao slične situacije.

“Takvih slučajeva ima, vjerovatno će ih biti i u budućnosti, ali ključno je reagovati na vrijeme kao što smo reagovali mi i spriječiti takve kompanije da konkurišu sa svojim proizvodima koji nemaju taj kvalitet, lažiraju reference, preprodaju, ne proizvode ništa, stvaraju sebi dodatni profit”, rekao je tada Anušić.

MUP je madrace istog dobavljača već kupio

Za razliku od MORH-a, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije imalo problema sa istim dobavljačem.

MUP, na čijem je čelu Davor Božinović, nabavio je madrace za spavaonice na Policijskoj akademiji, za potrebe Ravnateljstva civilne zaštite te za smještaj civilnih ročnika.

Vrijednost ugovora iznosi gotovo 126 hiljada evra, od čega je polovina već realizovana.

MUP je sa istom kompanijom i prethodnih godina sklapao poslove vrijedne gotovo 40 hiljada evra.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova poručili su da nemaju saznanja o tome gdje se nalaze proizvodni pogoni dobavljača.

Nastavi čitati

Aktuelno