Connect with us

Svijet

OBJAVLJENSATELITSKI SNIMAK IRANSKE “FLOTE KOMARACA”: Ratni čamci napadaju u “rojevima”

Satelitski snimci otkrivaju iransku flotu komaraca koja napada brodove u Ormuzu. Ova taktika asimetričnog ratovanja stvara haos na moru.

Satelitski snimci potvrdili su postojanje velike flotile iranske Revolucionarne garde (IRGC) severno od Ormuskog moreuza. Nakon haotičnog dana u kojem su dva broda zaplijenjena, a treći oštećen, ovom strateškom morskom prolazu preti potpuno zatvaranje, dok Trampovo primirje visi o koncu, javlja izraelski portal Jfeed.com.

Evropski satelit Sentinel-2 snimio je juče grupu od najmanje 33 plovila koja odgovaraju brzim jurišnim brodovima mornarice IRGC-a. Flotila operiše u formaciji sjeverno od tesnaca, blizu obale Kargana. Analitičari ovaj manevar opisuju kao demonstraciju sile direktno povezanu sa iranskim pokušajima da silom nametnu ograničenja plovidbe kroz moreuz.

Akcija se poklopila sa izveštajima iranskih državnih medija i britanske agencije UKMTO o napadima na komercijalne brodove. Iranski naoružani čamci pucali su i zaplenili kontejnerske brodove MSC Frančeska i Epaminondas, koji su pod pratnjom odvedeni prema iranskim lukama. Treći brod, Euforija, takođe je napadnut i na njemu je zabilježena šteta.

Taktika “flote komaraca”
Mornarica Revolucionarne garde uveliko se oslanja na ogromnu flotu malih, brzih plovila – poznatu kao flota komaraca. To je temelj njihove asimetrične pomorske strategije u uskim vodama Persijskog zaliva i Ormuza. Ovi čamci nisu dizajnirani za klasične pomorske bitke, već za uznemiravanje, ometanje i prisilno sprovođenje blokada.

Riječ je o lakim brodicama sa posadom od tri do pet ljudi, koje jure brzinama do 110 km/h. Zbog plitkog gaza mogu se sakriti bilo gdje uz obalu ili među ostrvima. Naoružani su teškim mitraljezima, nenavođenim raketama, a neki nose i protivbrodske projektile kratkog dometa ili opremu za polaganje mina. Procjenjuje se da Iran ima više od hiljadu takvih čamaca, od kojih su mnogi skriveni u podzemnim tunelima i bazama na ostrvima, spremni za munjevit izlazak na more.

Prednost im je što su mali i teško uočljivi na radarima, a uz to su jeftini i lako se zamjenjuju. U uskom Hormuškom tjesnacu, gdje veliki ratni brodovi imaju jako malo prostora za manevar, ovi “komarci” postaju izuzetno opasni.

Napad u rojevima i gerilsko ratovanje na moru
Doktrina IRGC-a naglašava asimetrično ratovanje kako bi se poništila tehnološka nadmoć protivnika poput američke mornarice. Umjesto jednog velikog broda koji bi bio laka meta za vazduhoplovstvo, Iranci napadaju u “rojevima” – grupe od 20 i više čamaca istovremeno priliću meti iz svih smjerova. Takav napad zasićuje senzore i odbrambene sisteme broda, jer posada ne može da reaguje na toliko pretnji odjednom.

Koriste taktiku “ugrizi i nestani” – munjevito se približe, ispale rakete ili zapucaju iz mitraljeza, a zatim pobjegnu u plićake ili iza ostrva gdje ih veliki brodovi ne mogu pratiti. Satelitski snimak 33 broda kod Kargana upravo je to – demonstracija prisustva i osiguranje za akcije zaplene brodova poput MSC Francesce.

Cilj nije uništenje flota, nego haos na tržištu
Ovi brzi čamci retko deluju sami. Oni su dio šire mreže koja uključuje morske mine, dronove kamikaze, obalne protivbrodske projektile i izviđačke bespilotne letelice. Sve to zajedno stvara smrtonosnu zamku u tjesnacu kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte.

Glavni strateški cilj Irana nije da uništi neprijateljsku flotu, nego da izazove haos u pomorskom saobraćaju. Podizanjem cijena osiguranja, sejanjem straha i prisiljavanjem brodova na promenu ruta, Iran vrši ogroman ekonomski i politički pritisak uz minimalne troškove.

Ova taktika vuče korijene iz “Tankerskog rata” 1980-ih, ali je danas znatno naprednija i decentralizovana, što je čini otpornijom na vazdušne udare. Za suzbijanje ovakve prijetnje potrebna je stalna vazdušna podrška, radarski nadzor i jedinice za brzi odgovor, jer brojnost i teren u tesnacu idu na ruku Irancima.

Politika

DARKO MLADIĆ O STANJU OCA: General odigrao partiju šaha sa sveštenikom

Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića, rekao je da je njegovog oca unazad dvije sedmice posjetio sveštenik Vojislav Bilbija i da su čak uspjeli da odigraju partiju šaha.

Rekao je kako generalu posjete mnogo znače i da je neko uvijek s njim.

Najavio je da će njegovog oca naredne sedmice u Hagu posjetiti Ambasador Srbije u Nizozemskoj i državni sekretar Livija Pavićević, a u petak dva najbliskija ratna druga i prijatelja, jedan iz Republike Srpske i jedan koji sad živi u inostranstvu.

Darko Mladić je rekao da u Hagu nisu prihvatili nikakvu sugestiju ljekara iz Srbije u vezi sa liječenjem njegovog oca i da terapiju “guraju po svom”.

On i njegov najmlađi sin danas su se video-pozivom čuli sa generalom za koga je rekao da je loše, ali stabilno.

“Pola sata smo pomalo pričali. Sretan sam da je stanje sad stabilno i da se ne pogorša”, rekao je Darko Mladić, prenosi Srna, danas 24. jula.

Više od dva mjeseca čekaju odgovor

Rekao je i kako generala više od dva mjeseca čeka odgovor na pismo koje je uputila komitetima UN za ljudska prava nakon posljednjeg odbijanja Haga da ga zbog teškog zdravstvenog stanja puste na liječenje u Srbiju.

“Nemamo još nikakav odgovor, inače, sporo odgovaraju i to može da traje mesecima. Oni bi morali da nam daju bilo kakav odgovor”, rekao je Darko Mladić.

Film pri kraju

Kada je riječ o snimanju filma o njegovom ocu, Darko je naveo da je 95 odsto materijala snimljeno i da će se, kada obezbijede računar, krenuti sa montažom.

Haški Mehanizam odbio je 14. maja zahtjev odbrane da general Ratko Mladić bude pušten na liječenje u Srbiju zbog teškog zdravstvenog stanja. Neposredno nakon toga odbrana se obratila različitim komitetima UN za ljudska prava, koji do sada nisu poslali nikakav odgovor.

General se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA JE POŠLO PO ZLU: Kako je “pobjegao” OpenAI model vještačke inteligencije

Kada biolozi eksperimentišu s opasnim virusima, to rade pod strogim pravilima kako bi spriječili njihovo curenje ili bijeg iz laboratorije.

Međutim, slična pravila ne postoje za sisteme vještačke inteligencije, iako bi posljedice njihovog “bijega” mogle biti katastrofalne.

To više nije samo teorijska mogućnost. Testni model kompanije OpenAI ove sedmice uspio je da napusti testno okruženje i provali u servere stvarne kompanije dok je pokušavao da uspješno završi internu provjeru iz oblasti sajber bezbjednosti.

Stručnjaci upozoravaju da će se slični incidenti ponavljati ukoliko kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju ne pooštre bezbjednosne procedure tokom testiranja, uključujući i obuku modela da zadatke rješavaju na etičan način.

Predsjednik OpenAI Greg Brokman (Brockman) rekao je za CNN na konferenciji za novinare u četvrtak da kompanija i dalje sprovodi “potpunu istragu” kako bi “u potpunosti razumjela šta se dogodilo”.

“Ovo je nešto što moramo shvatiti veoma ozbiljno. Analiziramo svaki dio našeg sistema kako bismo utvrdili na koji način treba da odgovorimo”, rekao je Brokman.

Kako funkcioniše “sandbox”
Ograničen pristup koji nije bio potpuno zatvoren
AI sandbox je izolovano testno okruženje koje kompanije koriste za ispitivanje modela vještačke inteligencije. Njegova svrha je da sve što se dešava unutar njega ostane potpuno odvojeno od ostatka sistema.

Kompanije u takvim uslovima često privremeno uklanjaju bezbjednosna ograničenja modela kako bi provjerile njegove stvarne sposobnosti, ali uz pretpostavku da će ostati izolovan.

Međutim, u ovom slučaju OpenAI sandbox nije bio potpuno odsječen od mreže i interneta, rekla je za CNN Džesika Dži (Jessica Ji), viša istraživačka analitičarka Centra za bezbjednost i nove tehnologije Univerziteta Džordžtaun (Georgetown Center for Security and Emerging Technology).

Iz OpenAI navode da su modeli tokom testiranja imali veoma ograničen pristup mreži kako bi mogli da instaliraju resurse iz softvera treće strane koji se nalazio na internim serverima kompanije.

Iskoristio nepoznatu ranjivost
Iskoristivši do tada nepoznatu ranjivost u tom softveru, AI agenti pronašli su put do otvorenog interneta, a potom i do platforme Hugging Face, koja služi za razmjenu modela i skupova podataka otvorenog koda. Do nje su stigli koristeći ukradene akreditive i druge bezbjednosne propuste.

Dži ističe da ni OpenAI ni kompanija koja je razvila taj softver nisu znali za ranjivost koja je omogućila modelu da “pobjegne”, što pokazuje koliko je važno detaljno provjeriti cijeli sistem i otkriti sve moguće bezbjednosne propuste.

Prvi javno objavljeni slučaj ovakve vrste
Ovo nije prvi put da je model vještačke inteligencije uspio da izađe iz sandbox okruženja.

Kompanija Anthropic ranije ove godine saopštila je da je svom modelu namjerno dala zadatak da to učini. Kada je u tome uspio, model je čak poslao imejl jednom istraživaču kompanije Anthropic, iako nije trebalo da ima tu mogućnost.

Ipak, slučaj sa Hugging Faceom jedan je od prvih javno objavljenih primjera u kojem je model vještačke inteligencije napustio svoje testno okruženje i hakovao sistem druge kompanije, iako za to nije bio posebno programiran.

Stručnjaci traže strože mjere
Dži smatra da bi kompanije morale mnogo strože da izoluju modele koje testiraju.

“To može značiti da će inženjeri morati fizički da odu u data centar i direktno se povežu na mrežu, umjesto da sve pokreću u oblaku ili distribuiranim virtuelnim okruženjima, kako je danas uobičajeno”, rekla je ona.

Dodala je da bi kompanije morale imati mogućnost da u svakom trenutku ručno isključe mrežni pristup modelu kao dodatnu bezbjednosnu mjeru, naročito kada testiraju rizične scenarije, poput provjere da li AI agent može da hakuje banku.

Model će učiniti sve da ispuni zadatak
Nagrada je važnija od posljedica
Jedna od najčešćih metoda obuke modela vještačke inteligencije jeste učenje kroz nagrađivanje (reinforcement learning), pri kojem model dobija nagradu kada uspješno izvrši zadatak.

Problem je što će modeli često učiniti gotovo sve da ostvare cilj, uključujući i neetične postupke poput hakovanja.

Svi najnapredniji modeli koje je nedavno testirao Britanski institut za bezbjednost vještačke inteligencije (UK AI Security Institute) pokušali su da varaju barem u određenom broju slučajeva.

Modeli razmišljaju o posljedicama svojih postupaka samo ako su za to posebno obučeni, objašnjava Džastin Kapos (Justin Cappos), profesor sajber bezbjednosti na Univerzitetu u Njujorku.

Kao primjer navodi situaciju u kojoj bi neko dobio zadatak da do kraja dana obezbijedi 10 miliona dolara. Provala u bankarski trezor ispunila bi taj cilj, iako bi kasnije uslijedilo hapšenje.

“Ovo moramo shvatiti kao ozbiljno upozorenje”
“Ovo je zaista jezivo. Sada imamo konkretne dokaze da će loše usklađeni sistemi vještačke inteligencije praktično počiniti krivična djela ukoliko ne postoje snažne zaštitne mjere”, rekao je Stiven Adler (Steven Adler), bivši direktor za bezbjednost proizvoda u OpenAI-ju, koji danas vodi organizaciju Guidelight AI Standards.

“Ovaj incident moramo shvatiti kao ozbiljno upozorenje.”

Ovosedmični incident dodatno je pojačao zahtjeve istraživača, stručnjaka za sajber bezbjednost i zakonodavaca da se razvoj vještačke inteligencije jasnije reguliše.

“Pretpostavljam da mnogi ljudi upravo vode veoma hitne telefonske razgovore”, rekla je Dži.

Globalna trka otežava uvođenje pravila
Međutim, Kapos upozorava da postoji veliki problem.

U toku je globalna trka za dominaciju u oblasti vještačke inteligencije i razvoj modela koji će moći sami sebe da unapređuju. Stroža pravila mogla bi da uspore taj razvoj.

“Zbog toga kompanije imaju snažan podsticaj da ne uvode stroge bezbjednosne kontrole, osim ako to ne učine i njihovi konkurenti”, rekao je Kapos.

“Upravo je to suština cijelog problema.”

Nastavi čitati

Svijet

Crveno more na ivici nove krize, OGLASIO SE I PEKING

Kina je pozvala sve strane na uzdržanost nakon što su jemenski pobunjenici Huti proglasili pomorski embargo protiv Saudijske Arabije i preuzeli odgovornost za raketne napade na dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đijan izjavio je da Peking pažljivo prati razvoj situacije i naglasio da je neophodno očuvati bezbjednost međunarodnih pomorskih ruta, uz poštovanje suvereniteta svih država u regionu.

On je poručio da sporove treba rješavati dijalogom i konsultacijama kako bi se spriječila dalja eskalacija i što prije obnovili mir i stabilnost u Persijskom zalivu.

Huti tvrde da su pogodili dva tankera
Huti, koje podržava Iran, saopštili su da su balističkim i krstarećim raketama, kao i dronovima, gađali tankere Encelia i Layla, tvrdeći da su prekršili embargo koji je ta grupa uvela saudijskom pomorskom saobraćaju.

Saudijske vlasti potvrdile su da je tanker Encelia oštećen i da je izbio požar na pramcu, ali su naveli da su svi članovi posade bezbjedni i da je situacija stavljena pod kontrolu.

Rastu strahovanja od širenja krize
Napadi predstavljaju prvo ozbiljnije gađanje saudijskih ciljeva nakon nekoliko godina relativnog zatišja i dodatno povećavaju zabrinutost zbog bezbjednosti jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

Stručnjaci upozoravaju da bi nova eskalacija u području Bab el-Mandeba, zajedno s napetostima u Ormuskom moreuzu, mogla izazvati nove poremećaje u globalnom snabdijevanju naftom i rast cijena energenata, zbog čega međunarodna zajednica poziva na hitno smirivanje situacije, navodi “YeniSafak”.

Nastavi čitati

Aktuelno