Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi evra, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate povezane s provođenjem reformi.

Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči pojedine zemlje, ali otvara i pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo ispunjavaju rokove kako bi dobile novac.

Evropska komisija pokrenula je Plan rasta 2023. godine radi ubrzavanja evropskih integracija. Finansijska sredstva uvjetovana su provođenjem konkretnih ekonomskih, institucionalnih i reformi u oblasti vladavine prava, uz postepeno uključivanje šest zemalja zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU.

Bosna i Hercegovina još nije provela nijednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.

Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tokom nedavne posjete Sarajevu da će daljnja kašnjenja značiti i nove finansijske gubitke.

BiH je već izgubila 108 miliona evra, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 miliona evra, piše Fena.

Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija osigurale su više isplata uprkos vlastitim političkim podjelama. Stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, te politički kompromisi u Crnoj Gori omogućili su brže usvajanje reformskih mjera.

Direktori Centra za demokratiju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorila je, međutim, da formalno ispunjavanje ciljeva u Crnoj Gori nije uvijek praćeno dokazivim strukturnim promjenama.

Prema njenim riječima, brojčani ciljevi često su ostvareni, ali dokumentacija potrebna za nezavisnu provjeru rezultata nije dostupna, posebno u oblastima pravosuđa i vladavine prava.

Iz Evropske komisije naveli su da je Plan rasta istovremeno instrument evropske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.

(BN)

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ponovo bi se mogle naći izmjene Zakona o akcizama koje predviđaju privremeno smanjenje ili ukidanje akciza na gorivo, ali politički dogovor i dalje je neizvjestan.

Nakon novog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i poskupljenja goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini, u parlamentarnu proceduru ponovo bi moglo biti vraćeno pitanje privremenog ukidanja ili smanjenja akciza na naftu i naftne derivate.

Prema nezvaničnim informacijama, pojedini delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH namjeravaju zatražiti da se izmjene Zakona o akcizama uvrste na dnevni red sjednice, nakon što su ranije dobile podršku u Predstavničkom domu.

Šta predviđaju izmjene Zakona o akcizama?

Predložene izmjene omogućile bi da Savjet ministara BiH, u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu, privremeno smanji ili u potpunosti ukine akcize na gorivo kako bi ublažio rast cijena.

Zagovornici ovog rješenja smatraju da bi niže cijene goriva dovele i do smanjenja troškova prevoza, što bi moglo ublažiti pritisak na cijene robe i usluga.

Nešković: Građani ne smiju plaćati najveću cijenu

Delegat SDS-a u Domu naroda Želimir Nešković upozorio je da svaki rast cijena goriva direktno utiče na poskupljenje osnovnih životnih namirnica, prevoza i drugih usluga.

– Građani ne smiju biti kolateralna šteta stalnog rasta cijena. Dok se budžeti pune milionima maraka od akciza i PDV-a, građani svakim odlaskom na benzinsku pumpu i u prodavnicu plaćaju sve veću cijenu života. Zato je neophodno privremeno ukinuti akcize na gorivo i tako bar djelimično ublažiti udar na kućne budžete – rekao je Nešković.

Dodao je da privremeno ukidanje akciza neće riješiti sve ekonomske probleme, ali bi, kako kaže, predstavljalo konkretnu pomoć građanima i privredi.

SNSD i ranije bio protiv

Podsjećanja radi, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je u martu ove godine izmjene Zakona o akcizama, a za njih su glasala 32 poslanika, dok je protiv bilo šest poslanika SNSD-a.

Iz SNSD-a su tada poručili da predložene izmjene predstavljaju prenos nadležnosti na Savjet ministara BiH, te da se odluke o tako važnim pitanjima ne bi smjele donositi bez šire saglasnosti. Takođe su ocijenili da je riječ o populističkoj mjeri, ističući da je Vlada Republike Srpske već usvojila vlastite mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena goriva.

Hoće li zakon dobiti podršku?

Poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Saša Magazinović pozvao je delegate Doma naroda da podrže izmjene Zakona o akcizama, ističući da bi one omogućile niže cijene goriva za građane.

Međutim, s obzirom na dosadašnja glasanja i političke odnose u Domu naroda, izgledno je da će usvajanje ovog zakona ponovo naići na ozbiljne prepreke. Prema ranijoj praksi, ukoliko delegati SNSD-a ne podrže dnevni red ili uskrate kvorum, sjednica bi mogla biti blokirana, što bi odgodilo odlučivanje o ovoj inicijativi.

Pokret Sigurna Srpska pokrenuo je danas u Banjoj Luci građansku inicijativu “Zdravlje bez poreza”, kojom traži ukidanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na lijekove, ortopedska pomagala, hranu za bebe i osnovne životne namirnice, uz istovremeno povećanje poreza na luksuznu robu.

Predstavnici PSS-a najavili su da će u narednih desetak dana prikupljati potpise građana širom Republike Srpske, nakon čega će inicijativu uputiti nadležnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska i odbornik u Skupštini grada Banje Luke Nebojša Drinić rekao je da zdravlje ne smije biti luksuz niti dodatno opterećeno porezima, naglasivši da je cilj inicijative poboljšanje životnog standarda građana.

– Želimo da ukinemo PDV na lijekove, osnovne životne namirnice i ortopedska pomagala. Smatramo da politika mora pokazati više empatije prema ljudima i baviti se pitanjima koja direktno utiču na kvalitet njihovog života – rekao je Drinić.

Najavio je da će se akcija prikupljanja potpisa, osim u Banjoj Luci, organizovati i u Doboju, Bijeljini, Prijedoru, Gradišci i drugim lokalnim zajednicama.

Zamjenik predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Igor Radojičić izjavio je da su cijene lijekova u BiH među najvišim u regionu, navodeći da pojedini lijekovi koštaju od 30 do 300 odsto više nego u Srbiji.

Ocijenio je da bi ukidanje PDV-a na lijekove i osnovna ortopedska pomagala predstavljalo prvi korak ka smanjenju njihovih cijena, dodajući da bi, prema njegovom mišljenju, nakon izbora trebalo urediti i pitanje, kako je naveo, farmaceutskih monopola.

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS Tanja Vukomanović rekla je da je BiH jedina zemlja u regionu koja primjenjuje jedinstvenu stopu PDV-a i na lijekove, za razliku od susjednih zemalja koje imaju snižene poreske stope za ovu vrstu proizvoda.

Prema njenim riječima, ukidanje PDV-a na lijekove ne bi predstavljalo korist samo za građane već i za zdravstvene fondove.

Navela je da zdravstveni sistem Federacije BiH godišnje izdvaja oko 200 miliona KM za PDV na lijekove i medicinska sredstva, dok se u RS za tu namjenu izdvaja oko 100 miliona KM.

– Taj novac mogao bi biti usmjeren na nabavku opreme, lijekova i unapređenje zdravstvenih usluga – rekla je Vukomanović.

Ona je ocijenila da bi eventualni gubitak prihoda od PDV-a mogao biti nadoknađen većim oporezivanjem luksuzne robe.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mira Pekić izjavila je da PSS ovom inicijativom želi omogućiti pristupačnije liječenje građanima, posebno penzionerima i socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.

Podsjetila je da je Pokret pokrenuo i postupak pred Ustavnim sudom RS radi ocjene ustavnosti dijela Zakona o doprinosima kojim se propisuje obaveza plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje penzionera koji penziju ostvaruju iz inostranstva.

Pekić je rekla da će potpisi građana predstavljati dodatni pritisak na nadležne institucije da pitanje ukidanja PDV-a na lijekove, dječiju opremu, ortopedska pomagala i osnovne životne namirnice stave na dnevni red.

Govoreći o mogućnosti usvajanja inicijative prije opštih izbora, navela je da očekuje da bi ona mogla biti razmatrana na sjednici Parlamentarne skupštine BiH planiranoj za septembar, dok će konačna odluka zavisiti od podrške drugih političkih stranaka.