Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, nakon što je Marina Maletić iz Teslića odbila mandat poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, taj mandat dodijelila je Zoranu Blagojeviću, ali s obzirom da on obavlja funkciju predsjednika Skupštine grada Doboja, izvijesno je da će i on odbiti taj mandat.

Miodrag Mišić – podnio ostavku (direktor Inspektorata RS)
Dalibor Panić – odbio mandat (generalni sekretar Vlade RS)
Miodrag Lukić – odbio mandat
Marina Maletić – odbila mandat
Zoran Blagojević – mandat dodijeljen, očekuje se odbijanje

Inače, ovo poslaničko mjesto ostalo je upražnjeno nakon što je Miodrag Mišić podnio ostavku na mjesto poslanika iz razloga imenovanja na mjesto direktora Inspektorata Republike Srpske.

Kasnije, njegov mandat dodijeljen je sljedećem na listi u Izbornoj jedinici tri, odnosno Daliboru Paniću iz SNSD-a, ali on je odbio mandat jer se nalazi na funkciji generalnog sekretara Vlade Republike Srpske.

Taj mandat nakon odbijanja Panića dodijeljen je Miodragu Lukiću, sljedećem na listi, ali i on je odustao od mandata koji je poslije toga dodijeljen Marini Maletić, ali je i ona odustala od njega i sada je taj mandat dodijeljen Blagojeviću, koji će ako je suditi po njegovim prethodnicima takođe odustati od mandata s obzirom na funkciju koju obavlja.

Predsjedništvo SDS sinoć je u Doboju održalo sjednicu na kojoj je usvojen dokument pod nazivom „Sporazum – pobjednički koncept Opšti izbori 2026“.

Jučerašnja sjednica Predsjedništva SDS, iako je bilo najavljivano, nije donijela konačan stav te stranke u kandidaturama za dvije najvažnije inokosne funkcije na predstojećim opštim izborima u oktobru.

Umjesto toga, predsjedništvo najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj prolongiralo je tu odluku do kraja maja, čime je, kako tvrde izvori našeg portala, ostavljen prostor za postizanje dogovora sa aktuelnim gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem koji, takođe, ima ambiciju da se kandiduje za predsjednika Srpske, kao i sa drugim opozicionim strankama, Narodnim frontom Jelene Trivić i Listom Za pravdu i red Nebojše Vukanovića.

Kako se navodi u dokumentu u koji je Srpskainfo imala uvid, Predsjedništvo SDS usvojilo je pet (5) zaključaka koji će, kao prijedlog za zajedničko opoziciono djelovanje, biti dostavljen gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću, kao i liderima Narodnog fronta Jeleni Trivić i Liste Za pravdu i red, Nebojši Vukanoviću.

1. Stranke potpisnice se obavezuju da će na predstojeće izbore izaći sa zajedničkim kandidatima za inokosne funkcije na nivou Republike Srpske i BiH;

2. Stranke potpisnice konstatuju da će dogovorom utvrditi personalna rješenja za dvije inokosne funkcije, predsjednika Republike Srpske i člana predsjedništva BiH iz Republike Srpske na bazi izbornih rezultata u prethodnom izbornom ciklusu i relevantnih istraživanja javnog mnjenja;

3. Stranke potpisnice konstatuju da će nakon održanih Opštih izbora zajedno formirati novu skupštinsku većinu u NSRS i izabrati njeno novo rukovodstvo, kao i novu Vladu Republike Srpske bez podrške SNSD;

4. Stranke potpisnice sporazumijevaju se da buduće premijersko mjesto ne može pripasti onoj političkoj stranci koja je predložila kandidata za predsjednika Republike Srpske;

5. Stranke potpisnice se obavezuju da će u maksimalno brzom roku, a najkasnije do kraja maja 2026. godine potpisati dodatni aneks sporazuma o personalnim i zajedničkim kandidatima za inokosne funkcije, predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, kao i usvojiti sporazume, anekse sporazuma na svojim stranačkim organima koji su statutarno nadležni za usvajanje predizbornih i postizbornih koalicija;

Kako za Srpskainfo otkrivaju izvori iz vrha SDS, takođe je odlučeno da će konačnu odluku o tome da li će SDS dati svog kandidata za predsjednika Republike Srpske ili srpskog člana Predsjedništva BiH donijeti Glavni odbor SDS, čija bi sjednica trebalo da bude održana do kraja maja.

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, će, po svemu sudeći, nakon završetka narednih opštih izbora napustiti BiH, gdje će ostati upamćen po tome što je, manje-više, svaka njegova odluka izazivala kontroverze, a postoje i strahovanja da će pri odlasku, praktično pred ulazak u avion, izazvati novi haos nametanjem odluke o državnoj imovini

Podsjetimo, ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je početkom aprila da postoje informacije o mogućem odlasku Šmita iz BiH.

Tih dana je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla da Šmit definitivno odlazi iz BiH. Šmit je, podsjetimo, 1. avgusta 2021. godine zvanično preuzeo mandat i sve su prilike da će on biti završen pet godina plus nekoliko mjeseci kasnije.

Stav iz Banjaluke
Novinar iz Banjaluke Darko Momić Čkalja kaže da je Šmit svoj nelegalni i nelegitimni mandat na čelu OHR-a proveo praveći štetu i donoseći višestruko štetne odluke po BiH.

“Nažalost, poništavanjem zaključaka Narodne skupštine u kojima je, između ostalog, decidno stajalo da je Šmit nelegalan zato što je izabran bez odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, vladajuća većina u Republici Srpskoj mu je praktično dala legitimitet. Najviši zvaničnici Srpske, računajući i bivšeg predsjednika Milorada Dodika, nisu propuštali priliku da Šmita nazovu njemačkim turistom i da mu lijepe mnogo pogrdnije etikete, ali su u praksi sve njegove odluke sproveli u djelo”, rekao je Momić za “Nezavisne novine”.

Ipak, prema njegovim riječima, postoji razlika između ponašanja vlasti u Republici Srpskoj i vlasti u FBiH kada je u pitanju Šmit.

“Ona leži u tome da je vlast Srpske verbalno izražavala nezadovoljstvo Šmitovim odlukama, dok je vlast tzv. ‘trojke’ sa sjedištem u Sarajevu ćutke ili čak sa odobravanjem gledala na njegove odluke, očigledno svjesna toga da je došla na vlast tako što je Šmit na 24 časa suspendovao pojedine odredbe federalnog Ustava kako bi ‘trojka’ formirala vlast”, ocijenio je Momić.

Svakako da su, dodaje on, upitne i njegove odluke o isplati više od 100 miliona KM slovenačkoj firmi “Viaduct” na osnovu pravosnažne arbitražne odluke, kao i odluka o obezbjeđivanju sredstava za nove izborne tehnologije, ali…

“Problem će biti ako Šmit po uzoru na neke svoje prethodnike na samom odlasku i praktično s aerodroma nametne odluke koje mogu da imaju dalekosežne i nesumnjivo štetne posljedice po ustavnopravni poredak BiH. Mislim na zakon o tzv. državnoj imovini, čime bi Šmit kao svoj jedini rezultat ostavio haos”, navodi Momić.

Stav iz Sarajeva

Novinar iz Sarajeva Danijal Hadžović ističe da je mandat Kristijana Šmita “obilježen selektivnim, ali u ključnim trenucima odlučnim korištenjem bonskih ovlaštenja, posebno kada je Milorad Dodik otvoreno udarao na ustavni poredak BiH”.

“U tom smislu njegov angažman je imao stabilizacijsku ulogu i spriječio dublju institucionalnu krizu. S druge strane, izmjene Izbornog zakona, iako su išle u korist Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, ipak su donekle smanjile prostor za političke blokade i olakšale formiranje vlasti u Federaciji. Međutim, ključna pitanja poput državne imovine ostala su potpuno neriješena, što pokazuje ograničen domet njegovih intervencija”, kaže Hadžović.

Takođe je, dodaje on, bilo očigledno da je Šmit djelovao uz snažnu podršku američke administracije pa je sa slabljenjem tog političkog zaleđa oslabila i njegova aktivnost u BiH.

“Zbog svega toga njegov mandat se može ocijeniti kao parcijalno uspješan – efikasan u kriznim momentima, ali nedovoljan za suštinske i dugoročne reforme”, ocijenio je Hadžović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Stav iz Mostara
Novinar iz Mostara Zoran Krešić poručuje da, iako se sve češće govori o Šmitovom odlasku, to još nije sigurno.

“Njegov mandat obilježio je pokušaj balansiranja između različitih međunarodnih utjecaja, posebno unutar Vijeća za provedbu mira i američke administracije”, rekao je Krešić.

Situacija se, dodaje on, potpuno promijenila nakon dolaska administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, jer je Šmitov uticaj bitno oslabio.

“Reakcije u BiH su podijeljene: Bošnjaci često izražavaju razočaranje jer su izgubili pristrasnog arbitra, Srbi osporavaju njegov legitimitet budući da je Rusija tražila ograničenje mandata i ovlasti, dok Hrvati njegove poteze vide kao uravnotežene budući da je prvi put intervenirao u Izborni zakon kako bi spriječio bošnjačko preglasavanje”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.