Connect with us

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO NJEMAČKOJ: Nove napetosti u NATO

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO.

Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) da je Iran „ponizio“ Ameriku u pregovorima.

Svađa oko pregovora s Iranom

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedjeljka, 27. aprila, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

„Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar.

Merz je kritike ponovio i u srijedu, 29. aprila, naglasivši da Evropa „trpi“ posljedice zatvaranja moreuza.

Tramp je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošle sedmice Tramp je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Ormuskom moreuzu od tada su u zastoju.

Nove napetosti u NATO

Iako je Merc u srijedu pokušao da ublaži situaciju, odbacivši Trampove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Evropi, navodi Index.

Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Tramp sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Tramp je 1. aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli da se osigura strateški važan Ormuski moreuz.

Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku bezbjednost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.

Stručnjaci zato smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla da preduzme korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Evrope.

„Najgora kriza u istoriji saveza“

Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000.

Tramp je tokom oba svoja mandata neprestano kritikovao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje odbrambene budžete.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

Ivo Dalder (Ivo Daalder), koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO, ovog mjeseca izjavio je da je „teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

Samo nekoliko sati prije Trampove objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) razgovarao je s njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (Johann Wadephul) o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu.

Tramp je u srijedu takođe objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.

Svijet

TRAMP: Nadam se da se bliži kraj rata sa Iranom

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se nada da se rat sa Iranom bliži kraju, dok se naredne sedmice očekuje njegov sastanak s liderima zemalja Zaliva na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku.

“Nadam se da se bližimo kraju rata. Oni žele dogovor, pa ćemo vidjeti kako će se situacija odvijati”, rekao je Tramp, dodajući da je informacije iz Irana dobio “direktno”, ali nije iznio detalje.

Prema navodima Aksiosa, Tramp bi u Njujorku trebalo da razgovara s predstavnicima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Kuvajta i Omana o narednim koracima i američkoj strategiji nakon rata.

Rat je počeo 28. februara napadima SAD-a i Izraela na Iran, nakon čega je Teheran uzvratio napadima na Izrael i zemlje Zaliva u kojima se nalaze američke baze. Tramp je kao jedan od ciljeva rata naveo slabljenje iranskih nuklearnih kapaciteta.

Iran nema nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranijuma namijenjen mirnodopskim svrhama.

Nastavi čitati

Svijet

Lavrov poručio Zapadu “Ako Evropa napadne Rusiju, RAT ĆE BITI VEOMA KRATAK!”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izrazio je danas nadu da su evropske zemlje čule njegovo upozorenje da bi, u slučaju napada Evrope na Rusiju, uslijedio “veoma kratak rat”.

U intervjuu na Prvom kanalu, Lavrov je rekao da su Evropljani tokom prethodnih 500 godina živjeli na račun drugih, navodeći kolonijalizam i ropstvo, kao i da je politika evropskih zemalja dovela do izbijanja dva svjetska rata.

On je podsjetio i na Napoleonovu i Hitlerovu invaziju na Rusiju, u kojima su, prema njegovim riječima, učestvovali predstavnici cele Evrope.

Lavrov je rekao da je “ideja o nanošenju strateškog poraza Rusiji” i dalje u središtu, kako je naveo, težnji Zapada prema Ruskoj Federaciji.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Lavrov je rekao da za Rusiju rješavanje sukoba podrazumijeva ispunjavanje zadataka koje je Moskva postavila na početku specijalne vojne operacije i uklanjanje, kako je naveo, “osnovnih uzroka krize”.

On je, takođe, optužio ukrajinske vlasti da su “jedini režim na svijetu koji je zabranio čitav jedan jezik”, tvrdeći da je ruski jezik u Ukrajini zakonski ograničen od 2017. godine.

Lavrov je ocijenio i da evropske zemlje žele da na vlasti u Ukrajini zadrže, kako je rekao, “otvoreno nacistički i rusofobni režim” i da razmatraju planove za razmještanje određenih snaga na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti. Međunarodni festival mladih održava se od 11. do 17. septembra u Jekaterinburgu.

Nastavi čitati

Svijet

BERLIN POVLAČI RADIKALAN POTEZ! Pooštrene kontrole i zabrane u borbi PROTIV ISLAMISTIČKOG TERORIZMA!

Njemačka savezna vlada planira pooštravanje krivičnog zakonodavstva u borbi protiv islamističkog terorizma, uključujući uvođenje strožih kazni za posebno opasne napade nožem, češću upotrebu elektronskih narukvica za nadzor osumnjičenih terorista i proširenje krivičnih djela povezanih sa propagandom Islamske države.

Prema planu, za posebno opasne tjelesne povrede počinjene nožem ili drugim opasnim oruđem, kada je ugrožen nečiji život ili prijeti teško oštećenje zdravlja, predviđena je minimalna kazna zatvora od godinu dana.

Planirano je i redovnije korišćenje elektronskih narukvica za nadzor islamističkih ekstremista.

Prilikom odlučivanja o uslovnom puštanju na slobodu, sudovi bi ubuduće izričito trebalo da uzimaju u obzir interes javnosti za bezbjednost kod kazni zatvora od najmanje šest mjeseci.

Predviđene su i izmjene u krivičnom pravu maloljetnika, kako bi se preciziralo da je, kada se ono primjenjuje na mlade punoljetne osobe, potrebno posebno obrazloženje.

Krivično djelo širenja propagande Islamske države biće prošireno, a biće uvedeno i novo krivično djelo koje se odnosi na prikupljanje novca za tu organizaciju.

Hubig je rekla da je “brutalni napad na berlinski CSD” još jednom pokazao da je islamistički terorizam “zaista ozbiljna prijetnja”.

U napadu na paradu povodom Dana Kristofer ulice u berlinskom parku Tirgarten, islamistički motivisani napadač Abdul Balut automobilom je uletio u masu, pri čemu je jedna žena ubijena, a najmanje 31 osoba teško povrijeđena.

Balut (21), kojeg su vlasti već poznavale kao radikalnog islamistu, ubijen je u pokušaju hapšenja dan nakon napada.

Nastavi čitati

Aktuelno