Na ruskoj državnoj televiziji Rusija 1 objavljen je popis potencijalnih ciljeva za “osvetnički udar” na Kijev u slučaju da dođe do “ometanja parade” povodom Dana pobjede u Moskvi 9. maja.

Popis obuhvata ključne institucije ukrajinske države, ali i brojna strana ambasade smještena u samom centru prijestonice.

Volodimir Zelenski
Podsjećamo, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 7. maja, da Ukrajina ne preporučuje predstavnicima država bliskih Rusiji da borave u Moskvi u periodu oko 9. maja, kada se u ruskoj prijestonici obilježava Dan pobjede, zbog, kako je naveo, ruskih napada i prijetnji.

“Imamo i obraćanja pojedinih država bliskih Rusiji čiji predstavnici planiraju da borave u Moskvi. Čudna je to želja u ovim okolnostima. Mi to ne preporučujemo”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

Ruska televizija je u prilogu grafički prikazala lokacije koje Moskva smatra legitimnim metama za odmazdu.

“U slučaju provokacije, pod udar će doći cijela vladina četvrt i Vrhovna rada (ukrajinski parlament), od Marijinskog parka do Kabineta ministara u ulici Hruševskog. Ovdje je Vrhovni savjet Ukrajine. U blizini su ambasade Letonije i Japana, nešto dalje u Vladimirskoj 33 zgrada SBU-a i tu je odmah i ambasada Jermenije”, navela je spikerka u programu uživo.

Zašto su pomenute strane ambasade u Kijevu?

U nastavku priloga naglašeno je da bi na udaru mogli završiti i zapadni diplomati.

“Diplomate iz Londona smještene su u Desjatinskoj ulici u najgušće naseljenoj Ševčenkovskoj četvrti ukrajinske prijestonice. Ovdje se nalaze ambasade i predstavništva više od 50 zemalja svijeta. Među njima su Njemačka i Sjedinjene Američke Države. U centru grada, u Jaroslavovom valu i u blizini, nalaze se ambasade Italije, Kanade, Poljske, a u Rejtarškoj ulici ambasada Francuske”, poručila je spikerka.

Kakvu je prijetnju Zelenskom uputio Knirik?

Konstantin Knirik, šef prokremaljskog propagandnog portala News Front, u nastavku priloga je precizirao ciljeve i uputio direktnu prijetnju ukrajinskom predsjedniku Volodimir Zelenski.

“Objekat za uništavanje za nas je ulica Bankova, uključujući i sovjetske zgrade koje koristi Zelenski, kao i bunker u kojem se skriva. Čak i ako on ne bude tamo, očigledno je da će, ako naš udar bude uspješan i efikasan, svima biti jasno da smo ga sposobni da dohvatimo u bilo kom drugom bunkeru u bilo kom trenutku. Posredna potvrda činjenice da u Ukrajini ozbiljno shvataju naša upozorenja je to što je u zapadnoj Ukrajini zabilježen višestruki, nagli porast cijena dnevnog najma stanova”, izjavio je Knirik, prenosi Index.

Oko 6.000 učenika izostalo je sa nastave i pridružilo se demonstracijama u Hamburgu protiv mogućeg vraćanja obaveznog vojnog roka u Njemačkoj.

“Hiljade djece i tinejdžera u Hamburgu napustilo je nastavu i učestvovalo u protestu”, saopštili su organizatori iz njemačke učeničke grupe “Školski štrajk protiv vojnog roka”.

Oni su istakli da je obnavljanje regrutacije dio priprema za rat i da učenici ne žele da postanu dio vojnih akcija koje koriste samo velikim korporacijama. Protesti protiv militarizacije Njemačke održavaju se i u drugim njemačkim gradovima, uključujući Berlin, gdje su mladi pozvali njemačkog kancelara Fridriha Merca da “sam ode na front”.

Novi njemački Zakon o vojnoj službi predviđa mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka, koji je ukinut 2011. godine, ukoliko ne bude dovoljno dobrovoljaca za oružane snage ili ako se bezbjednosna situacija pogorša.

Najveća korupcionaška afera u Ukrajini od početka rata ponovo je eksplodirala nakon novih curenja informacija koje povezuju ljude iz najužeg kruga predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelensky) sa sumnjivim poslovima vrijednim oko 100 miliona dolara.

Skandal, koji je prvobitno bio vezan za energetski sektor, sada se proširio i na bankarski i odbrambeni sistem, dok se u objavljenim materijalima pominje i izgradnja četiri luksuzne vile u blizini Kijeva. Posebnu pažnju izazvao je pomen osobe pod nadimkom „Vova“, što je uobičajeni nadimak za ime Volodimir.

Afera je već dovela do optužnica protiv devet osoba, smjene tri ministra i odlaska Andreja Jermaka (Andriy Yermak), jednog od najmoćnijih ljudi u Ukrajini i dugogodišnjeg šefa kabineta predsjednika Zelenskog.

Pao i Jermak, Zelenski pokušava da utiša buru

Istragu vodi Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine, a među glavnim imenima u aferi nalazi se Timur Mindič (Mindich), bivši poslovni partner Zelenskog, kojeg istražioci vide kao jednog od organizatora cijele šeme.

Mindič i biznismen Oleksandr Cukerman (Tsukerman) napustili su Ukrajinu prije podizanja optužnica, nakon čega im je Zelenski uveo sankcije.

"A golden toilet is in one of the bathrooms of the apartment of Zelensky's business partner Timur Mindich, where, according to media reports, NABU wiretapped the president himself. This was reported by MP Yaroslav Zheleznyak, who showed a photo, as he claims, from this apartment.… pic.twitter.com/LYtCFKlTcW

— Ivan Katchanovski (@I_Katchanovski) July 30, 2025

Istovremeno, predsjednik pokušava da umanji političku štetu i izbjegne direktne komentare o aferi, piše The Kyiv Independent.

Politički analitičar Igor Rejterovič (Ihor Reiterovych) smatra da vlast strahuje od novih otkrića.

„Mislim da se vlast plaši dvije stvari. Prvo, da bi demantovanje izazvalo kontraefekat i navelo ljude da povjeruju da je sve istina. Drugo, moguće je da postoje detalji koje javnost još ne zna, a koji bi ozbiljno narušili imidž vlasti“, rekao je Rejterovič.

„Moramo zaustaviti ovu oluju“
Kada su prvi detalji afere dospjeli u javnost, Zelenski je pokušao da fokus prebaci na rat i pregovore o miru.

„Moramo zaustaviti ovu oluju i političke igre“, poručio je ukrajinski predsjednik.

U tom trenutku pažnju javnosti privremeno je skrenuo američki mirovni plan od 28 tačaka, nakon čega je Zelenski krenuo u veliku političku rekonstrukciju vlasti i pokušaj konsolidacije podrške.

Ali novi snimci i informacije sada ponovo vraćaju aferu u centar pažnje.

Zelenski sada prolazi kroz ono što je radio Porošenku
Situacija dodatno dobija na težini jer je upravo Zelenski 2019. godine izgradio veliki dio svoje kampanje na optužbama protiv tadašnjeg predsjednika Petra Porošenka (Poroshenko) za korupciju i veze sa sumnjivim poslovima u sektoru odbrane.

Danas se, sedam godina kasnije, i sam suočava sa sličnim optužbama.

„Naravno da ovo slabi predsjednikovu poziciju – kratkoročno, srednjoročno i dugoročno“, rekao je jedan poslanik iz stranke Sluga naroda za Kyiv Independent.

Ipak, dodao je da će ključ biti eventualni pravni dokazi koji bi mogli direktno povezati predsjednika sa aferom.

Građani i dalje vjeruju Zelenskom
Uprkos aferi, ratnim okolnostima i političkim pritiscima, Zelenski i dalje zadržava relativno visoku podršku građana.

Prema istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, povjerenje u Zelenskog tokom protekle godine kretalo se između 53 i 65 odsto, dok je u aprilu iznosilo 58 procenata.

Ipak, ankete pokazuju da oko 60 odsto Ukrajinaca smatra da Zelenski snosi političku odgovornost za postupke Timura Mindiča, čovjeka kojeg istražioci vide kao centralnu figuru najveće korupcionaške afere u zemlji.

„Bez obzira na to da li je predsjednik zaista umiješan ili nije, to tek treba dokazati“, rekao je još jedan poslanik iz njegove stranke.

„Iskreno, nadam se da nije.“