Connect with us

Društvo

JOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Novi zakon u RS SAMO PRIVIDNO povećava broj dana za njegu djece

Iako su izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju u Republici Srpskoj najavljene kao veliki iskorak u zaštiti porodice, iza povećanja broja dana odsustva za njegu djeteta sa 15 na 30 krije se birokratska zamka uslova koje malo ko može ispuniti, tvrde u Savezu sindikata RS.

Prema njihovoj analizi ovog zakona, i pored nekih dobrih rješenja koje donosi, u suštini se ne mijenja ništa i roditelji ostaju “zakucani” za broj dana koji su i do sada imali za njegu svoje bolesne djece.

Prema novim odredbama zakona, formalno se proširuje obim prava na odsustvo sa rada radi njege oboljelog člana uže porodice povećanjem ukupnog broja za njegu djece mlađe od 15 godina sa 15 na 30 dana i djece starije od 15 godina sa sedam na 14 dana.

Iako ovo rješenje na prvi pogled predstavlja pozitivan pomak sa stanovišta zaštite djeteta i usklađivanja sa stvarnim potrebama liječenja i njege, u suštini predstavlja pravu zamku za roditelje, zbog toga što će malo ko moći da ispuni ove uslove.

Kažu da su analizirajući član 73. utvrdili da on pokazuje da zakon brani jednom roditelju da iskoristi više od polovine predviđenog vremena za njegu, ostavljajući tako u istim problemima sve one koji rade na terenu, u inostranstvu, u privatnom sektoru ili su i sami bolesni i na neki drugi način onemogućeni da ravnomjerno rasporede ovo vrijeme.

Suštinski se ništa ne mijenja
“Uprkos navedenom povećanju, suštinski položaj pojedinačnog roditelja nije značajno unaprijeđen zato što se propisuje da pojedinačno učešće svakog roditelja ne može preći polovinu ukupno propisanog broja dana. U praksi to znači da svaki roditelj i dalje može koristiti najviše 15 dana, što je u suštini na nivou ranijeg zakonskog rješenja“, navode u analizi.

Prema tome, iako je ukupan fond dana formalnopravno povećan, tvrde oni, što jeste značajno sa stanovišta interesa djeteta, sa aspekta individualnog prava zaposlenog roditelja nije došlo do stvarnog proširenja prava, već je izvršena njegova preraspodjela između dva roditelja.

“Posebno je značajno ukazati da ovakvo ograničenje ne uzima dovoljno u obzir brojne životne situacije u kojima drugi roditelj, iako formalno ispunjava uslove, nije u mogućnosti da koristi odsustvo zbog prirode posla, faktičke nedostupnosti, zdravstvenog stanja, rada u inostranstvu, bolesti i liječenja, i slično. Ograničenje na polovinu ukupnog broja dana neće dovesti do ostvarenja punog obima zaštite koji mu zakon nominalno garantuje“, tvrde u sindikatu.

Napominju da predloženi zakon sadrži određene izuzetke, poput samohranih roditelja ili kada je oduzeto roditeljsko pravo ili poslovna sposobnost te je nezaposlen i nesposoban za njegu, što predstavlja dobro i nužno normativno rješenje.

“Izuzeci su toliko usko postavljeni i vezani za formalne statusne situacije, te ne obuhvataju brojne faktičke okolnosti u kojima drugi roditelj realno nije u mogućnosti da koristi pravo na odsustvo. Može se zaključiti da ograničenje individualnog korišćenja prava po roditelju relativizuje efekte povećanja“, kažu u svojoj analizi u Savezu sindikata RS.

Pozivaju da se ponovo razmotri uvođenje šire postavljenih izuzetaka koji bi omogućili da jedan roditelj koristi i veći dio ili ukupan fond dana u svim slučajevima, kada drugi iz objektivnih razloga nije u mogućnosti da koristi odsustvo.

Neka se roditelji dogovore
Predsjednik Saveza sidnikata Goran Stanković kaže da je ovo rješenje loše jer ne donosi nikakvo unapređenje. Naprotiv, roditelji koji su iz objektivnih razloga spriječeni da ga iskoriste zbog posla ili svoje bolesti, ostaće diskriminisani u odnosu na rijetke koji će moći da ga ostvare.

“Na sva usta se priča o povećanju broja ovih dana, a zapravo se vraćamo na isto. Kad se pogleda izdaleka, rješenje može da izgleda odlično, ali ono zapravo nema nikakvog konkretnog efekta i roditelji koji zbog objektivnih razloga ovo ne mogu da iskoriste su diskriminisani novim zakonom“, kaže Stanković.

Predsjednica Udruženja građana “Moje dijete” Jelena Bjelica kaže da bi roditelji trebali da imaju slobodu izbora koliko će ko iskorisititi dana za njegu djeteta, a ne da se pravi stroga podjela na 15 dana za svakog od njih.

“Ako se tako usvoji, to nije u redu. Postoje branše u kojima su uslovi rada veoma strogi i nije moguće da se na ovaj način uredi korišćenje odsustva za njegu djeteta kako to nove odredbe propisuju. Nadam se da ovo neće biti ovako usvojeno i da će se ipak ostaviti mogućnost da se roditelji rapsorede u najboljem interesu djeteta“, kaže Bjelica.

Zadržana stara rješenja o platama
Takođe, navode da se nije našlo dobro rješenje ni u dijelu proširenja i preciziranja osnova za obračun i isplatu naknade plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad upravo u dijelu koji obuhvata njegu oboljelog člana porodice, jer su one ostale na isplati 70 odsto zarade, čime je promašena svrha zaštite porodice, djeteta i radnog odnosa.

“Odsustvo sa rada radi njege djeteta, bez obzira na konkretan osnov (bolest, liječenje u inostranstvu, pratnja tokom bolničkog liječenja), ne može se izjednačiti sa drugim osnovima privremene spriječenosti za rad. Radi se o ostvarivanju prava koje proizilazi iz posebne zaštite djeteta i porodice, što zahtijeva viši stepen materijalne sigurnosti roditelja. Umanjenje naknade na 70 odsto direktno dovodi do ekonomskog opterećenja porodice u trenutku kada su troškovi liječenja i brige o djetetu najveći“, ističe se u analizi.

Analiza je pokazala da novi Prijedlog zakona direktno relativizuje pravo na odsustvo, postavljajući barijere koje ignorišu realne životne situacije uz uske izuzetke, pa se postavlja pitanje kome su ove izmjene suštinski donijele olakšanje.
Capital

Društvo

NAGLI VREMENSKI OBRT: Olujni udari vjetra, obilne padavine i drastično zahlađenje, u ovim krajevima stiže i snježni pokrivač!

U BiH se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme, uz jače padavine na jugu i istoku, dok će tokom dana zahlađenje u brdsko-planinskim predjelima donijeti postepen prelazak kiše u susnježicu.

U noći promjenljivo oblačno, toplo i vjetrovito, a na jugu oblačno uz kišu.

Već tokom jutra jača oblačnost zahvata krajnji sjeverozapad donoseći jače padavine uz jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar i izražen pad temperature vazduha, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana oblačnost sa padavinama zahvata i jug i istok. Uz jače zahlađenje kiša prelazi u susnježicu i snijeg u brdsko planinskim predjelima u Krajini, a do večeri i na istoku uz formiranje manjeg sniježnog pokrivača.

Najviše suvog vremena uz sunčane periode ća biti na istoku, gdje će biti i najtoplije, a u Hercegovini se očekuju obilnije padavine.

Vjetar umjeren do jak južni i jugozapadni, u višim predjelima uz olujne udare. Već tokom jutra na sjeverozapadu, a zatim i u ostalim predjelima vjetar okreće na sjeverni i sjeverozapadni uz jake udare.

 

 

Maksimalna temperatura vazduha u prvom dijelu dana od 16 stepeni Celzijusovih na zapadu i jugu do 24 stepena Celzijusovih na istoku, u višim predjelima od deset stepeni Celzijusovih.

Tokom dana zahlađenje pa će minimalna temperatura vazduha uveče iznositi od jedan stepen Celzijusovih na zapadu do osam na sjeveroistoku, na jugu do 13 stepeni.

U BiH danas je bilo oblačno vrijeme slabom kišom.

Nastavi čitati

Društvo

POTPUNI SLOM DOMA ZA STARA LICA U PRIJEDORU! Blokirani računi, nebriga o štićenicima, direktori „u prolazu“ i isisavanje desetina hiljada maraka preko privatnih firmi!

Prijedorski Dom za stara lica (Dom penzionera) pretvoren je u poligon za stranačko potkusurivanje SNSD a, brutalni nepotizam i sistematsko izvlačenje javnog novca, dok najugroženija kategorija stanovništva – stari i nemoćni, koji pri tom debelo plaćaju usluge ove “ustanove” ispašta zbog potpunog rasula. Dok radnicima kasne dvije plate, doprinosi i naknade za prevoz, a računi ustanove su pod blokadom dobavljača, na površinu isplivavaju šokantni detalji o višemilionskim dugovima, namještenim tenderima i bizarnim izgovorima zaposlenih kojima smeta čak i video-nadzor.

Kamere kao „udar na privatnost“ ili strah od istine o tretmanu starih?

U atmosferi opšteg haosa, dijelu zaposlenih u prijedorskom Domu posebno smetaju nadzorne kamere postavljene unutar objekta, što pokušavaju predstaviti kao navodno narušavanje svoje privatnosti. Međutim, suština problema uopšte nije u kamerama, već u onome što bi one mogle zabilježiti – kako se radnici zaista ophode prema korisnicima doma, da li uopšte obavljaju svoj posao i kakav je nivo nebrige prema starim i nemoćnim licima, o čemu se u javnosti već ranije pisalo. Umjesto da fokus bude na zaštiti i dostojanstvu štićenika čije porodice skupo plaćaju njihov boravak, video-nadzor postaje smetnja onima koji bježe od bilo kakve kontrole i odgovornosti.

Kadrovski brodolom SNSD-a: Od milionskih dubioza do direktora bez odgovarajuće diplome

Ova ustanova godinama predstavlja stranački plijen prijedorskog SNSD-a, koji očigledno nije u stanju da pronađe ni minimum kadrovskog rješenja za njeno vođenje, pa su se direktori u posljednjih nekoliko godina smjenjivali kao na traci:

  • Bojan Becner (SNSD) – Iza sebe je ostavio milionske dugove i finansijsku pustoš, ali za takvo poslovanje nikada nije snosio nikakvu odgovornost. Štaviše, po oprobanom receptu, nagrađen je novim pozicijama u upravnim odborima i angažmanom u drugoj firmi.

  • Marija Ličanin – Preuzela je rukovođenje nakon Becnera, a njen mandat obilježile su brojne sporne nabavke, sumnjiva unapređenja i zapošljavanja, prije nego što je i sama smijenjena.

  • Srđan Jovanović – Nakon smjene Ličaninove, prijedorski SNSD je Vladi Republike Srpske uputio prijedlog za njegovo imenovanje, ali su stranački puleni napravili nevjerovatan propust – nisu ni pogledali njegovu diplomu. Kada je utvrđeno da njegova stručna sprema uopšte ne odgovara uslovima za direktorsko mjesto, Vlada je prijedlog vratila.

  • Ognjen Hrnjak – Posljednji u nizu prijedloga na direktorskoj fotelji izdržao je čitava dva mjeseca, nakon čega je podnio ostavku. Iako mu je Vlada RS samo dva-tri dana prije ostavke produžila ugovor na još dva mjeseca, Hrnjak se jednostavno povukao u kancelarije RŽR Ljubija i uopšte ne boravi niti radi u Domu.

Rezultat ovakve kadrovske politike je potpuna paraliza – Dom za stara lica u Prijedoru trenutno funkcioniše potpuno obezglavljeno, bez direktora i bez ikakvog upravljanja.

Hobotnica Nedeljka Kremenovića: Četiri majstora u Domu sjede, a privatna firma naplatila 34.000 KM

Dok se direktori mijenjaju finansijski tokovi u Domu godinama se vrte oko šefa tehničkog održavanja Nedeljka Kremenovića. Iako na platnom spisku ustanove ima čak četiri zaposlena majstora, Kremenović i njegova ekipa u Domu gotovo da i ne rade posao za koji primaju platu.

Umjesto toga, sve popravke ormarića, invalidskih kolica, fotelja, stolica i ostalog inventara obavlja Kremenovićeva privatna firma „Kremenović metalni namještaj“, u kojoj je upravo on naveden kao vlasnik. Nakon „obavljenih“ radova, privatna firma uredno ispostavlja fakture Domu penzionera. Prema podacima iz računovodstva same ustanove, Kremenović je na ovaj način za manje od godinu dana iz kase Doma izvukao i naplatio oko 34.000 KM, pribavljajući sebi direktnu imovinsku korist na račun ustanove u kojoj je zaposlen.

Njegov karijerni uzlet pratio je i ekspresni “akademski napredak”. U dogovoru sa bivšom direktoricom, nakon navodnih šest mjeseci „mukotrpnog učenja“, Kremenović postaje vlasnik diplome privatnog fakulteta iz Brčkog – smjer zaštita zdravlja. Ta diploma mu je preko noći donijela novo radno mjesto i povećanje plate za čak 1.000 KM.

Nepotizam bez srama: Otkaz radniku sa invaliditetom da bi se zaposlio sin muzičar

Bahatost u ovoj ustanovi dostigla je vrhunac kada je trebalo zbrinuti članove porodice. Kako bi se oslobodilo radno mjesto za Kremenovićevog sina, otkaz je uručen dotadašnjem portiru – mladiću sa invaliditetom, bez jedne noge. Na njegovo mjesto doveden je Kremenovićev sin, koji je po zanimanju muzičar i koji i danas radi na toj poziciji.

Gotovo istog dana kada je sin zasnovao radni odnos u Domu penzionera, Kremenovićeva supruga dobija zaposlenje u Domu zdravlja Prijedor. Ovakva kadrovska kombinatorika nije mogla biti sprovedena bez direktnog potpisa i odobrenja SNSD Prijedor.

Afera „Sanitet“ od 121.000 KM: Odbili vozilo od 90.000 KM da bi kupili neispravnu krntiju

Posebno poglavlje u finansijskom uništavanju ustanove predstavlja nabavka sanitetskog vozila. Iako je postojala ponuda i dostavljena dokumentacija ovlaštene firme iz Laktaša za vozilo procijenjene vrijednosti oko 90.000 KM, tadašnja direktorica Marija Ličanin, službenik za javne nabavke Mira Obradović i član komisije Nedeljko Kremenović mijenjaju uslove i kreću u tender za vozilo koje je na kraju plaćeno nevjerovatnih 121.000 KM – čak 31.000 KM skuplje od prvobitne ponude.

Novac je isporučiocu isplaćen odmah, ali je Dom za 121.000 KM dobio potpuno neispravno vozilo. Da apsurd bude veći, formirana je Komisija za prijem robe na čijem je čelu ponovo bila Mira Obradović, uz člana Nedeljka Kremenovića i još troje zaposlenih. Komisija nije obavila osnovnu zakonsku obavezu – nisu utvrdili tehničku ispravnost vozila niti obavili tehnički pregled.

Plaćeni sanitet je danas potpuno neupotrebljiv, neregistrovan i mjesecima stoji parkiran ispred Doma kao spomenik javašluku, dok odgovorni naknadno pokušavaju sačiniti zapisnik kojim bi pokrili isporučioca i potvrdili da je sve ispoštovano po ugovoru, čime je ustanovi nanesena ogromna materijalna šteta.

Nikad manje korisnika, nikad više izmišljenih radnih mjesta

Svi ovi potezi doveli su Dom penzionera u Prijedoru na ivicu ambisa. Radnicima nisu isplaćene dvije plate, doprinosi i prevoz, a računi ustanove su blokirani zbog dugovanja dobavljačima. Paradoksalno, dok broj korisnika u Domu konstantno opada i danas je na istorijskom minimumu, broj zaposlenih je najveći od osnivanja ustanove – radna mjesta se izmišljaju i popunjavaju kadrovima sa krajnje upitnim diplomama.

Iako prijedorski SNSD pokušava da opere ruke od katastrofe u ustanovi kojom godinama upravlja, informacije o kriminalu i zloupotrebama svakodnevno cure u javnost od samih ogorčenih radnika. Nakon svega što je izneseno, potez više nije na politici, već na nadležnom tužilaštvu i inspekcijskim organima koji bi morali hitno ući u prijedorski Dom za stara lica i preispitati svaki ugovor, fakturu i diplomu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Društvo

IDETE NA SLAVU, A NE ZNATE ŠTA DA KUPITE? Sa ovim poklonima NEMA GREŠKE

Sezona krsnih slava donosi i čestu dilemu šta pokloniti domaćinima, a da dar bude lijep, prikladan i koristan.

Cvijeće i praktični pokloni

Buket svježeg cvijeća ili saksijska biljka uvijek su lijep znak pažnje, dok šoljice za kafu, vaze, svijećnjaci i ukrasni tanjiri mogu biti korisni pokloni za dom.

Pri izboru je najbolje voditi računa o ukusu domaćina i birati jednostavne predmete koji se lako uklapaju u različite enterijere.

Koliko novca izdvojiti za poklon?

Ne postoji pravilo koliko bi slavski poklon trebalo da košta, jer njegovu vrijednost ne određuje cijena, već pažnja s kojom je odabran.

Poklon treba prilagoditi sopstvenim mogućnostima, bez potrebe za pretjerivanjem ili nadmetanjem. Najvažnije je na slavu doći s poštovanjem, dobrim namjerama i radošću zbog susreta, jer je poklon samo simboličan znak zahvalnosti porodici koja vas je pozvala da s njom podijelite ovaj važan dan.

Nastavi čitati

Aktuelno