Branislav Borenović poručio da Draško Stanivuković ima najveće šanse za pobjedu u trci za predsjednika Republike Srpske

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Branislav Borenović izjavio je da Draško Stanivuković predstavlja kandidata koji, prema njegovom mišljenju, ima realne šanse da pobijedi u izbornoj trci za predsjednika Republike Srpske.

„Možete ga voljeti ili ne, osporavati ili ne, ali jedna činjenica ostaje – Stanivuković je kandidat koji može pobijediti u svakoj trci, pa i onoj najvažnijoj“, poručio je Borenović.

Pobjede kao ključni argument

Borenović je podsjetio na izborne rezultate u Banjaluci, ističući da Stanivukovićeve pobjede nisu bile slučajne.

„Nije dva puta pobijedio SNSD bez razloga. Pobijedio je i laži i podmetanja, ali prije svega zahvaljujući podršci građana“, naveo je.

Poziv na jedinstvo opozicije

Istakao je da i dalje podržava dogovor opozicionih stranaka, naglašavajući da je zajedništvo ključno za izborni uspjeh.

„Dogovor mora postojati, ali mora biti pobjednički – zasnovan na rezultatima, realnosti i podršci naroda“, rekao je Borenović.

„Ne pobjeđuje biografija, već kontakt s narodom“

Prema njegovim riječima, izbore neće odlučiti formalne reference ili politička retorika, već odnos prema građanima.

„Neće pobijediti najduža biografija niti najglasnija objava, već onaj ko je svakodnevno uz narod, ko sluša i razumije ljude i ima energiju da iznese ovu borbu“, zaključio je.

Dodao je da građani najbolje prepoznaju takav pristup, te da će upravo oni donijeti konačnu odluku na izborima u Republici Srpskoj.

– Ustavni sud Republike Srpske zaustavio je nesvakidašnju praksu uspostavljenu u Centru za socijalni rad Ugljevik, gdje je rukovodstvo samo sebi rezervisalo „rezervne fotelje“. Statutom ove ustanove iz 2016. godine je propisano da direktori i vršioci dužnosti, kojima istekne mandat, a ne budu ponovo imenovani, ne moraju na biro, već odmah dobijaju drugo radno mjesto u ovoj ustanovi na neodređeno vrijeme, bez konkursa i suvišnih pitanja.

Sud je proglasio neustavnim član 18. stav 3. Statuta ocjenjujući da su ovakve privilegije direktna diskriminacija svih ostalih građana koji do posla pokušavaju doći preko javnog konkursa. Apelaciju je, zanimljivo, došla upravo iz ove ustanove, iz koje su naveli da se direktori dovode u povoljniji položaj u odnosu na sve ostale koji po jednakim uslovima pokušavaju da na tržištu rada pronađu posao i zasnuju radni odnos.

Pored toga, kako su dodali, na ovaj način se u praksi stvara obaveza novog zaposlenja i neselektivnog i neograničenog prijema radnika.

Ustavni sud je utvrdio da je Upravni odbor Centra u Ugljeviku izašao iz okvira zakona kada je u Statut ugradio odredbu koja bivšim rukovodiocima garantuje raspoređivanje na nove poslove nakon primopredaje dužnosti.

„Osporenom normom se omogućava zasnivanje radnog odnosa bez sprovođenja postupka javne konkurencije, čime se direktori stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na sva ostala lica koja po jednakim uslovima pokušavaju da pronađu posao“, navodi se u odluci Suda.

Sudije su podsjetile i na to da se radni odnosi u Srpskoj uređuju zakonom, a ne internim željama upravnih odbora.

Pojašnjeno je da se ugovor o radu direktora zaključuje na određeno vrijeme – do isteka mandata.

Oni direktori koji su prije imenovanja već bili radnici te ustanove imaju pravo na „mirovanje“ i povratak na staru poziciju.

(Capital)

Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske u utorak, 19. maja, naći će se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Novi zakon briše limite participacije i prebacuje teret neuplaćenih doprinosa na radnike. Za struku neustavno, a za građane uvod u preskupo liječenje. Da li zdravstvena zaštita u Srpskoj prestaje biti pravo, a postaje privilegija? Zdravlje u Srpskoj postaje luksuz. Vlast mijenja zakon i briše limit participacije od 370 maraka, pa će se učešće pacijenata u troškovima kretati od pet do čak 50 odsto cijene usluge. To znači da bi operacija od deset hiljada maraka, umjesto dosadašnjih par stotina, mogla koštati pet hiljada KM, navodi profesor doktor Milan Blagojević.

“Nema finansijski dostupne zdravstvene zaštite ako se ukine ovaj iznos od 370 KM maksimlane participacije. Tako da ćemo imati u koliziji jednu odredbu zakona o zdravstvenom osiguranju sa drugom. Osim toga, ukidanjem maksimalnog iznosa participacije biće povrijeđeno i načelo socijalne pravde na kome počiva ustavno uređenje Republike Srpske”, navodi prof. dr Milan Blagojević, sudija i profesor ustavnog prava. Novi namet prisiliće građane da ogroman dio troškova liječenja plaćaju iz sopstvenog džepa, kaže narodni poslanik Tomica Stojanović.

“Vlast kad nema više sredstava u budžetu ona pribjegava ili novim kreditnim zaduženjima ili guranjem ruku u džepove naroda. Ovo je direktno guranje ruku u džepove naroda. Svakako da ćemo svojim djelovanjem i amandamanima pokušati da urazumimo vlast da se ovo ne treba činiti”, ističe Tomica Stojanović, poslanik SDS u NS Republike Srpske.

Prijedlog zakona koji predviđa da radnici sami finansiraju svoje liječenje, a zatim novac potražuje od poslodavca sudskim putem, takođe je sporan narodni poslanik Bojan Kresojecvić.

“Na ovaj način mi imamo situaciju da trudnica koja treba odeđenu zdravstvenu zaštitu ili usluge zato što njen poslodavac nije uplatio doprinose neće moći da ostvari o trošku države odnosno Fonda zdravstvenog osiguranja to liječenje iako bi trebalo da upravo država bude taj garant. 90% običnih ljudi nažalost na ovaj način dobijaju poruku da moraju da se štite i od nesavjesnih poslodavaca, ali i od ove vlasti koja ne brine o njima, a trebalo bi”, naglašava Bojan Kresojević, poslanik PDP u NS Republike Srpske.

U Helsinškom odboru za ljudska prava naglašavaju da su ove izmjene ogledalo lošeg vođenja zdravstvenog sistema.

“Ako građani Republike Srpske 20 i više godina biraju iste ljude koji nas vode u propast u siromaštvo u bijedu u odsustvo vladavine prava onda moramo platiti tu cijenu. Dakle nećeš više plaćati participaciju za neke stvari 50, 100 ili 300 maraka sad ćeš plaćati 1.000, 2.000, 3.000 ili 5.000 KM,  prema tome moći će da se liječe oni koji imaju pare”, priča Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

O sudbini Zakona o zdravstvenom osiguranju odlučivaće se na sjednici Narodne skupštine u utorak, 19. maja. Ukoliko ovaj prijedlog bude usvojen, profesor Blagojević jedini izlaz vidi u zahtjevu za ocjenu ustavnosti ili ukidanju zakona odmah nakon oktobarskih izbora. Do tada, građani Srpske ostaju pred surovim izborom: ili skupo liječenje ili borba za osnovna prava pred sudovima.

(BN)