Connect with us

Svijet

KO U EVROPI NAJVIŠE RADI VIKENDOM? Jedna zemlja oborila rekord, a BiH na drugom mjestu!

U Evropi, čak 21,3 odsto radnika redovno radi vikendom, a Grčka prednjači sa 41 odsto.

Dok za većinu ljudi vikend predstavlja vreme za odmor, za milione radnika širom Evrope subota i nedjelja su sasvim obični radni dani. Najnoviji podaci Evrostata pokazuju da čak 21,3 odsto zaposlenih u Evropi redovno radi vikendom, a u pojedinim državama taj procenat je daleko viši.

Grčka na čelu liste

Najizraženiji primer je Grčka, gde čak 41 odsto zaposlenih i samozaposlenih radi subotom i nedjeljom. Visok procenat bilježe i Bosna i Hercegovina sa 33 odsto, kao i Malta, Kipar i Sjeverna Makedonija, gdje vikendom radi oko trećine zaposlenih.

Sa druge strane, sjever i istok Evrope imaju znatno manji broj ljudi koji rade tokom vikenda. U Litvaniji vikendom radi svega četiri odsto zaposlenih, dok su Mađarska i Poljska među zemljama sa najnižim procentima oko sedam odsto.

Podaci pokazuju i veliku razliku između zaposlenih i vlasnika biznisa. Dok vikendom radi oko 18,5 odsto zaposlenih, među samozaposlenima i poslodavcima taj procenat skače na čak 46 odsto. U Grčkoj je situacija posebno izražena gdje čak tri četvrtine vlasnika firmi i preduzetnika radi vikendom.

Na listi zemalja sa najvećim udjelom ljudi koji rade subotom i nedjeljom nalazi se i Srbija, koja zauzima deseto mjesto sa 24,8 odsto radnika angažovanih tokom vikenda.

Ipak, rad vikendom ne znači automatski i duže ukupno radno vrijeme. Međutim, kada je riječ o Grčkoj, statistika potvrđuje da njeni građani generalno rade više sati nego stanovnici drugih zemalja Evropske unije.

Ko najviše radi?

Najveća vjerovatnoća da ćete raditi vikendom postoji ukoliko ste zaposleni u uslužnim djelatnostima i prodaji. U tim sektorima gotovo polovina zaposlenih, čak 47,6 odsto, redovno radi subotom i nedjeljom. Slična situacija je i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, gdje vikendom radi 47,2 odsto ljudi.

Čest vikend-rad prisutan je i među radnicima koji obavljaju fizičke poslovi i majstori gdje gotovo svaki četvrti zaposleni nema slobodan vikend.

Dok veliki broj Evropljana i dalje radi vikendom, pojedine države istovremeno eksperimentišu sa kraćom radnom nedjeljom. Jedan od najnovijih primjera je Poljska, koja je tokom 2025. godine pokrenula pilot-projekat četvorodnevne radne nedjelje.

Cilj eksperimenta je smanjenje radnog vremena sa 39 na 35 sati nedjeljno, bez umanjenja plata. Zaposleni su mogli da biraju između više modela – kraćeg radnog dana, trodnevnog vikenda ili dodatnih slobodnih dana.

U projektu učestvuje oko 5.000 zaposlenih na 90 javnih i privatnih radnih mjesta, a rezultati će biti analizirani 2027. godine. Kako bi poslodavcima olakšala prelazak na novi model rada, država je obezbijedila subvencije koje dostižu i do 210.000 evra po kompaniji.

Slične modele prethodno su testirale i Velika Britanija, Njemačka, Portugal, Island, Francuska i Španija, što pokazuje da se dio Evrope sve više okreće ideji kraće radne nedjelje i boljeg balansa između posla i privatnog života.

Svijet

DRAMATIČNA IZJAVA PUTINA: Spremni smo za rat sa Evropom

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

Vladimir Putin poručio je da je Rusija “spremna za rat” sa Evropom, uz upozorenje Zapadu da se pripremi ukoliko želi direktan sukob sa Moskvom.

Predsjednik Rusije poručio je Zapadu da se pripremi za napad, nagovijestivši i postojanje nove, potencijalno razorne tačke pritiska.

– Spremni smo za rat sa Evropom, ali ga ne želimo. Što se njih tiče, ako neko želi takav rat, neka se pripremi – naveo je Putin na konferenciji za novinare posvećenoj odnosima Rusije i Afrike.

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

– Malo je vjerovatno da će to biti moguće do 2030. godine – rekao je.

– Ako stvari odu predaleko, neće biti pobjednika – upozorio je Putin.

Dodao je da Moskva ne želi da se u Baltičkom moru dogodi situacija slična onoj u Ormuskom moreuzu.

Ovaj komentar odnosi se na nestašice goriva i nagli rast cena izazvane ratom u Iranu i blokadom ovog pomorskog prolaza.

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA ČEKA NOVE PROTESTE: Na ulice izlazi 70.000 policajaca

Francuska će u subotu, 31. oktobra, širom zemlje rasporediti 70.000 policajaca i žandarma zbog protesta najavljenih za Noć vještica, uz upozorenje vlasti da postoji “veoma visok rizik” od narušavanja javnog reda.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez izjavio je u četvrtak da će bezbjednosne mjere biti pojačane. Među sredstvima uvedenim prošle sedmice su oklopna vozila i vodeni topovi, navodi OLI.

“Dan 31. oktobar nosi veoma visok rizik od narušavanja javnog reda”, rekao je Nunez na konferenciji za novinare.

Angažovanje 70.000 pripadnika snaga bezbjednosti, koliko ih je bilo raspoređeno i tokom prošlosedmičnih demonstracija, opisao je kao “izuzetnu mjeru”, prenosi Le Monde.

Pozivi na okupljanja ispred parlamenta i gradskih vijećnica
Studentski sindikati i pokret “Žuti prsluci” pozvali su na nove demonstracije širom Francuske.

Proteste za Noć vještica pokret je nazvao svojim “trećim činom”, pozivajući pristalice da se okupe ispred Narodne skupštine i gradskih vijećnica širom zemlje.

Nunez je rekao da su vlasti na društvenim mrežama uočile objave kojima se građani pozivaju na subotnju večernju “revoluciju” za Noć vještica.

Te pozive pripisao je radikalnim ljevičarskim grupama i radikalizovanim aktivistima povezanim s pokretom “Žuti prsluci”.

“Takva okupljanja neće biti dozvoljena”, poručio je ministar.

Vlada najavila reforme, nezadovoljstvo ne jenjava
Francuska vlada predstavila je u ponedjeljak paket mjera kojima nastoji da odgovori na zahtjeve studentskih demonstranata.

Prijedlozi uključuju zamjenu sistema upisa na univerzitete i obezbjeđivanje kredita za finansiranje obnove školskih objekata.

Demonstracije se održavaju u atmosferi političke neizvjesnosti, šest mjeseci prije predsjedničkih izbora. Prema izvještajima, liderka krajnje desnice Marin le Pen vodi u anketama.

Protesti podstaknuti rastom životnih troškova proširili su se širom zemlje, a pojedina okupljanja prerasla su u nasilje, pljačke i nerede.

Hiljade uhapšenih tokom ranijih protesta
Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je da je na demonstracijama prošle subote učestvovalo 410.000 ljudi. Sindikati tvrde da je broj učesnika bio gotovo dvostruko veći.

Prema podacima Ministarstva, tokom protesta sedmicu ranije uhapšeno je više od 2.700 ljudi.

Nezadovoljstvo zbog naglog rasta troškova života i nejednakosti podstaklo je talas demonstracija, a protesti 17. oktobra prerasli su u neke od najozbiljnijih nereda u Francuskoj posljednjih godina.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAVODNO ZAUSTAVIO KIJEV: “Bolje mu je da prestane”

Ukrajina je, prema navodima “Wall Street Journala” koje prenosi Kyiv Post, sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije poslije pritisaka američkog predsjednika Donalda Trampa. Obustava nije nezavisno potvrđena.

Zašto je Vašington tražio prekid napada?
Američka administracija nastoji obuzdati cijene goriva uoči izbora za Kongres 3. novembra. Trampov savjetnik Džared Kušner navodno je tražio tridesetodnevnu pauzu kao znak zahvalnosti za američke mirovne napore. Uzdržanost su podsticali i evropski saveznici, koje prenosi Kyiv Post.

“Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je Tramp 10. oktobra, govoreći o ukrajinskim napadima, prenosi članak.

Šta je zauzvrat tražio Kijev?
Ukrajina je tražila prekid ruskih udara na svoju energetsku infrastrukturu ili dodatne rakete za sisteme “Patriot”. Prema izvještaju, dogovor nije postignut.

Da li su ruski napadi nastavljeni?
Članak navodi nastavak ruskih udara, uključujući napad na željeznički peron u Dnjepru sa najmanje 14 poginulih i napad na Kijev sa najmanje jednom žrtvom.

Zašto je Ukrajina izložena pritisku?
Kijev zavisi od američkog naoružanja, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Pauza bi mogla potrajati i poslije izbora, dok analitičari rast cijena goriva prvenstveno povezuju s ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu.

Nastavi čitati

Aktuelno