Generalni sekretar (PSS), Nebojša Drinić, posjetio je Centar za podršku porodicama djece i osoba sa poteškoćama u razvoju „Dajte nam šansu – Zvjezdice“, udruženje koje danas okuplja i pruža utočište za više od 300 porodica.

Drinić je tokom posjete obišao prostorije centra i razgovarao sa predstavnicima i korisnicima, istakavši da borba ovih ljudi i radnika predstavlja najsvjetliji primjer humanosti i predanosti u našem društvu.

Tim povodom, generalni sekretar PSS-a poslao je snažnu emotivnu i ljudsku poruku:

„Između političkih obaveza, rada na programu i svakodnevnih sastanaka, važno je zastati i biti tamo gdje nas život podsjeti na ono što je zaista važno. Vidjeti ljude koji svakog dana rade veliki, gotovo lavovski posao brinući o djeci, mladima i odraslima, znači ponovo se podsjetiti koliko su empatija, solidarnost i ljudskost važne“, izjavio je Drinić.

Poseban akcenat stavljen je na rad Dnevnog centra za osobe starije od 18 godina, koji ima ključnu ulogu u socijalizaciji korisnika.

„Posebno je značajan Dnevni centar za osobe starije od 18 godina, jer im pruža priliku da budu dio zajednice, a ne da život provode izolovani u svojim domovima. Politika ima smisla samo ako u njoj ostane čovjek. I ako, dok govorimo o velikim planovima za društvo, ne zaboravimo one kojima je naša pažnja i pomoć najpotrebnija“, zaključio je Nebojša Drinić.

Iz Pokreta za podršku i solidarnost poručeno je da će nastaviti pružati konkretnu i kontinuiranu podršku udruženjima poput „Zvjezdica“, jer briga o najranjivijim kategorijama društva mora ostati temelj svake odgovorne i humane politike.

Istina je da svake godine u Republici Srpskoj izdvajamo milione maraka za različite programe zapošljavanja. Međutim, pravo pitanje nije samo koliko smo novca izdvojili i koliko je ljudi prošlo kroz te programe, već kakav su rezultat oni dali nakon jedne, dvije ili tri godine. Rekao je ovo član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Zoran Savanović.

Zato, kako kaže, smatra da moramo napraviti sljedeći korak: mnogo preciznije mjeriti dugoročne efekte svake marke koju Republika uloži u zapošljavanje.

On dodaje da je dobra osnova to što Zavod za zapošljavanje već prati i analizira efekte svojih programa i postoje podaci o tome koliko korisnika ostaje u radnom odnosu.

– Smatram, međutim, da treba uspostaviti jedinstven sistem javnog praćenja u kojem bismo za svaki veći program mogli jasno vidjeti koliki procenat korisnika je zaposlen nakon 12, 24 i 36 mjeseci. Te podatke treba prikazivati po programima, starosnim grupama, zanimanjima i privrednim sektorima. Naravno, bez objavljivanja ličnih podataka korisnika. Tako bismo mogli dobiti odgovor na mnogo važnije pitanje od toga koliko je ljudi ušlo u određeni program, a to je koliko je stabilnih radnih mjesta taj program zaista pomogao da stvorimo – ističe Savanović. Ako jedna mjera nakon tri godine pokazuje značajno bolje rezultate od druge, dodaje on, onda naredne godine treba da dobije veću podršku.

-Ako vidimo da se mladi iz određenih zanimanja brzo zapošljavaju i ostaju zaposleni, to je važan signal i za našu upisnu politiku. Ako određenim sektorima nedostaju radnici, onda programe obuka i prekvalifikacija treba usmjeravati upravo prema tim potrebama. Na taj način politika zapošljavanja prestaje da bude niz pojedinačnih programa i postaje sistem koji uči iz sopstvenih rezultata – kaže Savanović.

Navodi da istraživanja tržišta rada već pokazuju da značajan broj poslodavaca ima problem da pronađe radnike sa potrebnim zanimanjima, znanjima i vještinama.

– Zato podatke Zavoda za zapošljavanje treba mnogo snažnije povezati sa potrebama privrede, upisnom politikom, stručnim obrazovanjem i programima prekvalifikacije. Ne mislim da svaki problem rješavamo tako što ćemo osnovati novi program i potrošiti više novca. Ponekad je mnogo važnije da ono što već imamo učinimo pametnijim, efikasnijim i usmjerenim na rezultat – kaže Savanović i naglašava da za mladog čovjeka rezultat nije to što je postao korisnik nekog programa. – Rezultat je da je dobio posao, da je taj posao zadržao, da može profesionalno da napreduje i da od svog rada može planirati život u Republici Srpskoj. To je politika budućnosti o kojoj govorim. Ne treba da pitamo samo koliko smo novca danas izdvojili i koliko smo ljudi obuhvatili nekom mjerom. Treba da pitamo šta smo tim novcem dobili nakon jedne, dvije ili tri godine. Cilj ne treba da nam bude bolja statistika, već treba da budu ljudi koji rade, privreda koja ima radnike koji su joj potrebni i mladi koji svoju profesionalnu budućnost mogu da grade ovdje, u Republici Srpskoj – poručio je Savanović.
Srpskainfo

Istrage o sumnjivim milionskim nabavkama u Olimpijskom centru “Jahorina”, kao i predmet protiv ključnih ljudi Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, konačno su se pomaknuli s mrtve tačke, ekskluzivno saznaje CAPITAL.

Prema riječima našeg dobro upućenog sagovornika, u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo započeta su vještačenja u ovim predmetima – i to sa zapanjujuće tri godine zakašnjenja.

Politički tajming ili stvarna pravda?

Zanimljivo je da do ovog iznenadnog pomaka dolazi upravo u trenutku kada SNSD, po direktnom nalogu Milorada Dodika, pokušava skloniti Eleka sa svih funkcija.

Podsjećamo, Nedeljko Elek je predsjednik Nadzornog odbora OC “Jahorina”, dok je Dejan Ljevnaić bivši direktor ovog centra.

Saga oko Elekove smjene traje od 12. jula, kada je objavljeno da je smijenjen s čela “Sarajevo-gasa”, nakon što su svi članovi Upravnog odbora glasali po Dodikovom nalogu. Mediji bliski vlasti tada su pompozno najavili i njegovo izbacivanje iz SNSD-a, kao i ekspresnu smjenu s pozicije u OC “Jahorina”. Do danas nijedna od tih smjena nije formalno sprovedena u djelo, što je podijelilo javnost u stavu da to pokazuje koliko je Elek jak ili koliko je Dodik slab.

Kada je u pitanju istraga o sumnjivim javnim nabavkama OC “Jahorina”, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je još polovinom 2023. godine izuzela obimnu dokumentaciju iz Olimpijskog centra.

Akcija je sprovedena upravo po nalogu pomenutog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.

Krajem prošle godine, iz ovog tužilaštva smo dobili šturu informaciju da se predmet nalazi “u radu kod nadležnog tužioca”, te da se preduzimaju “propisane provjere radi donošenja tužilačke odluke”.

Što se tiče predmeta protiv Eleka i Ljevnaića, od Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu smo početkom godine dobili informaciju da im je on ustupljen od strane Tužilaštva BiH.

Istakli su da su akt od Tužilaštva BiH zaprimili 12. januara ove godine, nakon čega je otvoren predmet i dodijeljen u rad postupajućem tužiocu.

Sporne nabavke: Žičara od 17 miliona KM izgrađena kršenjem zakona

Podsjetimo, CAPITAL je u više navrata pisao o spornim nabavkama OC „Jahorina“, a među kojima je najznačajnija nabavka šestosjedne žičare vrijedna 17 miliona maraka.

Naime, prije više od četiri godine OC je šestosjednu žičaru, u koju je uložio 17 miliona KM, izgradio kršeći Zakon o javnim nabavkama BiH. Ova žičara je izgrađena i ugovor je dodijeljen italijanskoj firmi „Leitner“ iako su u toku bili žalbeni postupci, čime je svjesno ignorisano suspenzivno dejstvo žalbe.

Capital