U BiH se oko 70 odsto pacijenata javlja ljekaru tek nakon pojave simptoma karcinoma, dok se veliki broj slučajeva raka dojke i grlića materice otkriva u kasnoj fazi bolesti, pokazalo je istraživanje predstavljeno danas u Sarajevu.

U analizi je navedeno da se preventivni pregledi uglavnom obavljaju pojedinačno i nesistemski, te da nedostaju organizovani programi pozivanja i praćenja pacijenata, iako BiH već ima pravne okvire, kliničke kapacitete i osnovu za razvoj registra karcinoma.

Podaci pokazuju i da je organizovani skrining ekonomski isplativ, jer se cijena spasavanja jedne godine života kreće od 220 do 2.905 evra, što je ispod međunarodno prihvaćenog praga isplativosti zdravstvenih ulaganja.

Na osnovu rezultata istraživanja, EU najavila je dodatnih 11,5 miliona evra za uspostavljanje organizovanog sistema prevencije i skrininga karcinoma u BiH u skladu sa evropskim standardima.

Istraživanje su proveli UNFPA i Svjetska zdravstvena organizacija u saradnji sa nadležnim zdravstvenim institucijama u BiH, a projekat je finansirala EU sa 900.000 evra i UN sa 100.000 dolara.

Vršnjačko nasilje sve više je prisutno među mladima u Republici Srpskoj, a to potvrđuju i podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji pokazuju da je lani evidentirano 90 slučajeva, što je više za čak 21,6 odsto u odnosu na godinu prije.

Prema njihovim podacima, vršnjačko nasilje je počinilo 150 maloljetnika, od čega je 132 muškog i 18 ženskog pola, a nasilje je izvršeno nad 128 vršnjaka, od kojih je 104 muškog i 24 ženskog pola.

“Među maloljetnim počiniocima, 76 su učenici osnovne i 74 su učenici srednje škole. Među maloljetnim žrtvama, 79 su učenici osnovne i 49 srednje škole. U tim događajima sedam maloljetnika je zadobilo teže i 38 lakše povrede. Dva maloljetnika su pretrpjela uznemiravanje putem interneta”, stoji u izvještaju policije.

Kako je navedeno u izvještaju MUP-a Srpske, policijski službenici su nadležnim tužilaštvima podnijeli 33 izvještaja protiv 51 maloljetnika zbog osnova sumnje da su počinili 37 krivičnih djela: sedam krivičnih djela teška tjelesna povreda, 16 krivičnih djela tjelesna povreda, jedno krivično djelo nasilničko ponašanje, jedno krivično djelo polno nasilje i 12 ostalih krivičnih djela.

“Pored toga, u 13 slučajeva vršnjačkog nasilja podneseni su izvještaji nadležnim tužilaštvima o preduzetim mjerama i radnjama, u 14 slučajeva su pokrenuti prekršajni postupci protiv 30 maloljetnika i 30 slučajeva je završeno postupkom u okviru organa škole”, istakli su oni.

Zašto stručnjaci upozoravaju na rast prikrivenog nasilja?

O vršnjačkom nasilju razgovarali smo sa Majom Savanović Zorić, psihologom i sistemskim porodičnim psihoterapeutom, koja u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da kroz svoj rad i 15 godina provedenih u školskom sistemu, svjedoči ozbiljnom padu empatije među djecom i mladima.

“Nasilje danas često više nije samo fizičko. Mnogo češće je prikriveno kroz ismijavanje, omalovažavanje, isključivanje iz grupe, ignorisanje, snimanje, komentarisanje na društvenim mrežama i različite oblike sajberbulinga. Problem je što takvi oblici nasilja dugo ostaju nevidljivi odraslima, a posljedice po dijete mogu biti veoma ozbiljne. Dijete koje je svakodnevno ismijavano ili izopšteno često razvija osjećaj manje vrijednosti, anksioznost, povlačenje, pa čak i depresivne simptome”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Kako sajberbuling utiče na djecu i mlade?

Ona dodaje da posebno zabrinjava činjenica da djeca danas sve manje razgovaraju licem u lice, a sve više komuniciraju preko ekrana.

“Društvene mreže dodatno smanjuju osjećaj odgovornosti za izgovorenu riječ. Lakše je povrijediti nekoga kada ne gledate njegovu reakciju i bol. Sajberbuling nema kraj školskog časa. On traje 24 sata dnevno i dijete od nasilja često nema sigurno mjesto”, dodaje Savanović Zorićeva.

Šta najčešće stoji iza nasilnog ponašanja djece?

Prema njenim riječima, važno je razumjeti da nasilje nije samo problem “loše djece”.

“Često iza nasilnog ponašanja stoje nesigurnost, bijes, emocionalna zapuštenost, osjećaj nepripadanja ili modeli ponašanja koje dijete gleda u porodici i društvu. Upravo zato prevencija mora početi mnogo prije prvog incidenta u školi”, kaže ona, dodajući da škola ne može riješiti ovaj problem.

Ona ističe da je potrebna mnogo snažnija saradnja porodice, škole i društva.

“Djecu moramo učiti empatiji, toleranciji, emocionalnoj pismenosti i odgovornosti od najranijeg uzrasta. Potrebno je da roditelji budu autoritet koji postavlja jasne granice, ali i sigurna emocionalna baza u kojoj dijete može govoriti o svojim osjećajima, strahovima i frustracijama”, kaže Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, danas se granice ne postavljaju na vrijeme, pa dio djece odrasta sa uvjerenjem da sve mogu, da ne postoje posljedice i da je svaka frustracija nepravda.

“Kada takvo dijete dođe u kontakt sa vršnjacima, nerijetko agresijom pokušava regulisati emocije koje ne zna drugačije izraziti”, upozorava ona.

Višemjesečna zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH u Evropsku uniju, uvedena nakon pojave ptičjeg gripa na farmi živine u Petrovu, dovela je domaće peradare u ozbiljne probleme, jer su hladnjače pune, cijene niske, a gubici bi mogli da se mjere milionima maraka.

Proizvođači očekuju da bi normalan plasman robe mogao biti nastavljen sredinom juna, a do tada sumiraju posljedice zabrane.

Potvrdio je ovo za “Glas Srpske” predsjednik Upravnog odbora Udruženja peradara BiH Velibor Popović ističući da je nadležni komitet Evropske unije donio odluku o ukidanju zabrane, ali je potrebno da ona prođe proceduru prevođenja i objave u službenom glasniku EU.

– Nakon toga odluka stupa na snagu za 20 dana. U najgoroj varijanti to znači da ćemo izgubiti još mjesec i očekujemo da sredinom juna nastavimo normalan rad – kazao je Popović.

Hladnjače pune, gubici rastu

Prema njegovim riječima, zastoj u izvozu na kraju bi mogao trajati oko tri i po mjeseca, što ostavlja ozbiljne posljedice na domaće proizvođače.

– Prema procjenama proizvođači u BiH imaće između 1.500 i 2.000 tona zamrznutog mesa. Samo zamrzavanje nosi dodatne troškove, a takvo meso se kasnije prodaje po nižoj cijeni – naveo je Popović i dodao da do sada nisu smanjivali proizvodnju, jer su očekivali da će sve biti brže riješeno.

Naglašava da su sada primorani da koriguju obim proizvodnje, jer su skladišni kapaciteti praktično popunjeni.

Govoreći o cijenama dodaje da ne očekuje veće poremećaje.

– Već su niže nego što je bilo planirano i niže u odnosu na prošlu godinu, tako da je i tu već vidljiv dio gubitaka – naglasio je Popović.

On je podsjetio da su domaćim proizvođačima trenutno dostupna tržišta zemalja CEFTA sporazuma.

– Najviše se izvozi u Crnu Goru koja je trenutno najznačajnije tržište, dok se u Srbiju uglavnom plasira živa mjera – zaključio je Popović.

Pad cijena i problemi sa zalihama

Sa njim je saglasan i predsjednik Udruženja živinara Republike Srpske Predrag Miličić koji je za “Glas” kazao da su domaći proizvođači još početkom aprila očekivali ukidanje zabrane, jer su do tada bile sprovedene sve neophodne mjere nakon pojave ptičijeg gripa.

– Rok zabrane važio je 30 dana i nakon toga svi smo očekivali da će zabrana biti ukinuta, ali to se nije desilo jer zahtjev nije došao na dnevni red komisije koja odlučuje o tome – kazao je Miličić.

On ističe da su posljedice višemjesečne zabrane već ozbiljno pogodile sektor peradarstva, kao i da je na tržištu došlo do drastičnog pada cijena proizvoda koji su pod zabranom izvoza.

– Još veći problem su ogromne zalihe mesa koje su završile u hladnjačama. Smrznuto meso neće biti predmet izvoza, a proizvođači sada imaju dodatne troškove skladištenja i narušene novčane tokove. Samo kod tri najveća proizvođača više od hiljadu tona mesa završilo je na zamrzavanju – naveo je Miličić.

Dodao je da je u ovom trenutku teško precizno izračunati ukupne gubitke, ali da je riječ o ozbiljnom poremećaju tržišta i velikim finansijskim posljedicama za proizvođače.

Cijela BiH pod istom zabranom

Nadležne službe Srpske, ističe on, reagovale su brzo i sve mjere su sprovedene u skladu sa domaćim i evropskim propisima, a problem je, dodaje, što se BiH i dalje tretira kao jedan region, pa zbog pojave zaraze u jednom mjestu pod zabranu dolaze svi proizvođači u zemlji.

– U većini evropskih zemalja zaraženo područje obuhvata tri kilometra, a ugroženo deset kilometara, dok kod nas ispašta cijela zemlja – istakao je Miličić i dodao da su najvažnija izvozna tržišta u Evropskoj uniji bila Hrvatska, Belgija i Austrija.

Plasman

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prva četiri mjeseca ove godine proizvoda od piletine iz inostranstva, najviše iz Turske, stiglo je oko 3,4 miliona kilograma, čija je vrijednost od 12,6 miliona KM.

– Klaoničkih proizvoda od piletine iz BiH najviše je otišlo u Crnu Goru i to u iznosu od oko pet miliona KM, potom u Sloveniju milion i po KM, a izvezeno je oko milion kilograma mesa vrijednih osam miliona KM – naveli su iz UIO BiH.