Gradonačelnik Banja Luke i lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je da je zatvaranje graničnog prelaza u Gradišci nakon urušavanja dijela mosta ozbiljna prijetnja bezbjednosti građana.

– Ovo više nije pitanje politike, ovo je pitanje života ljudi – istakao je Stanivuković.

Novi most od 100 miliona evra stoji zatvoren

Stanivuković je podsjetio da se svega nekoliko kilometara dalje nalazi novi most, vrijedan više od 100 miliona evra, koji i dalje nije u funkciji.

Prema njegovim riječima, razlog za to nije tehničke prirode, već administrativna blokada.

– Jedan potpis i jedan čovjek odlučuju protiv interesa građana Republike Srpske i BiH, iako na to upozoravamo mjesecima – naveo je.

❗️Гранични прелаз Градишка је данас затворен због урушавања дијела моста! Ово више није питање политике, ово је питање ЖИВОТА ЉУДИ и њихове безбједности.

Нови мост, плаћен више од 100 милиона евра народног новца, само некoлико километара даље – затворен! И то не због техничког… pic.twitter.com/gzALqaVpap

— Драшко Станивуковић (@Stanivukovic_D) May 19, 2026

Kolone, čekanja i ogorčenje građana

Zbog zatvorenog prelaza, građani su primorani da čekaju u dugim kolonama, dok se posebno ističe problem dijaspore koja satima čeka na ulazak u zemlju.

– Dok ljudi pokušavaju da dođu svojim kućama i porodicama, iz institucija im se praktično poručuje da nisu dobrodošli – upozorio je Stanivuković.

Poziv UIO: Otvorite prelaz odmah

Stanivuković je pozvao Upravu za indirektno oporezivanje BiH da hitno donese odluku o otvaranju novog graničnog prelaza u Gradišci.

Naglasio je da će, ukoliko se to ne desi, uslijediti konkretni potezi.

– Ako danas ne donesu odluku, bićemo prinuđeni da idemo korak dalje, kroz proteste i druge mjere, kako bismo natjerali nadležne da završe posao koji je davno trebao biti okončan – poručio je.

“Niko nema pravo blokirati projekat građana”

Na kraju, Stanivuković je naglasio da projekti finansirani javnim novcem moraju služiti građanima, a ne, kako je rekao, birokratiji i ličnim interesima.

– Niko nema pravo da blokira projekat koji je plaćen novcem naroda – zaključio je.

Dok se u javnosti glasno najavljuje novo povećanje penzija u Republici Srpskoj od 3,55%, koje dolazi u izbornoj godini, u stvarnosti više zvuči kao preizborni trik nego kao stalna pomoć u preživljavanju.

Vijest o povećanju penzija ne izaziva pretjerano oduševljenje među starijom populacijom. Za one sa minimalnim penzijama, povećanje će iznositi nekih desetak maraka. Na ova poskupljenja, to povećanje ne znači gotovo ništa, smatraju anketirani penzioneri.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su penzioneri u Republici Srpskoj u daleko lošijoj situaciji u odnosu na penzionere u Federaciji i u regionu.

“Sadašnja kretanja pokazuju da dinamika rasta troškova života, a to su one ključne stavke za koje izdvajaju naši penzioneri, riječ je o troškovima hrane, riječ je o troškovima komunalnih usluga i zdravstvenih ustanova, ti troškovi višestruko nadmašuju rast penzija što znači da je pozicija naših penzionera svakim danom sve teže i teža”, kaže Stanić.

Ekonomista Stanić pojašnjava da je Federacija u povoljnijem položaju u odnosu na Srpsku kada je u pitanju broj zaposlenih radnika i broj penzionera, te da Federacija ima sistem povećanja penzija po automatizmu, koji ne zavisi od pojedinačnih odluka organa vlasti, niti od preizbornih obećanja.

“Potrebno je da uvedemo sistem obračuna penzija po automatizmu, te da on ne zavisi volje pojedinačnog ministra ili vlada što se dešava obično povećanje pred izbore”, tvrdi Stanić.

Dodaje da rast penzija mora da parira rastu cijena i rastu prosječnih plata kako bi se održao nivo potrošnje penzionera.

Dok se povećanja mjere malim procentima, a sa druge strane imamo višestruka poskupljenja, najstarija populacija u Srpskoj ostaje na samom rubu egzistencije.

BN

U Republici Srpskoj sve je češća negativna praksa da se ne preza ni od čega kada neko ko je blizak vlasti treba da sjedne u fotelju neke javne institucije.

Tako je Vlada u Narodnu skupštinu uputila izmjene Zakona o energetici po hitnom postupku u kojem se mijenjaju uslovi i stručna sprema potrebni za članove Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

Izmjene zakona će se naći već na sutrašnjoj sjednici parlamenta.

Za koga vlast štima uslove kako bi postao član Komisije?

Do sada je u Zakonu o energetici bilo navedeno da predsjednik i član Regulatorne komisije za energetiku može biti osoba koja posjeduje znanja i stručnost iz oblasti tehničkih nauka, ekonomije, prava ili zaštite životne sredine.

Sada se sporni član mijenja gdje se navodi da član Komisje može biti i lice sa fakultetom iz oblasti društvenih nauka.

“Predsjednik i član Regulatorne komisije može biti lice koje je državljanin Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine i ima visoko stručno obrazovanje iz oblasti elektrotehničkih, mašinskih ili drugih tehničkih nauka, prava, ekonomije ili društvenih nauka…”, navodi se u izmjenama Zakona.

U medijima se već pojavila informacija da se ovo radi kako bi bivši Dodikov savjetnik Biljana Bokić mogla da bude imenovana za člana Komisije za energetiku, s ozbirom da je završila žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka. Biljana Bokić već radi u ovoj instituciji. Ognjen Bodiroga iz SDS-a kaže da je jasno da je u pitanju namještanje uslova kroz izmjene zakona.

“To ne treba da nas iznenađuje jer u Republici Srpskoj imate jednu klasičnu diktaturu u kojoj prednjači prva porodica Republike Srpske – porodica Dodik i jedini kriterijum da budete ministar, direktor ili ustanove je da budete podobni i da dobro slušate”, kaže Bodiroga.

Srđan Traljić iz organizacije Transparensi BiH upozorava da bi Regulatorna komisija za energetiku trebalo da bude nezavisna institucija, zbog čega nikako ne bi smjelo da se imenuje po političkoj liniji.

“Posebno jer se radi o veoma važnoj instituciji regulatoru tržišta električne energije koje ima izuzetno važnu ulogu posebno kada je u pitanju oblast obnovljivih izvora energije. Mi smo radili jednu analizu nedavno koja je pokazala zaista jedan ogroman interes investitora gdje je velika borba za podsticaje gdje se brojni projekti odobravaju po privilegovanim uslovima i ovaj regulator igra jednu važnu ulogu”, kaže Traljić.

Krojenje zakona kako bi fotelje dobile osobe iz bivšeg Dodikovog kabineta već je ustaljena praksa.

Tako je nedavno u parlamentu izmijenjen Zakon o Pravobranilaštvu Republike Srpske gdje je za poziciju pravobranioca umjesto 8 godina iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, ovaj rok smanjen na 2 godine.

Time je omogućeno da na mjesto pravobranioca bude imenovana Jelena Pajić – Baštinac, koja je prethodno bila generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

BN