Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Ruski ljekari dijagnostikovali su takozvanu bolest pluća nazvanu “kokica” ne samo na osnovu jednog simptoma, pucketanja prilikom disanja, već i na osnovu sve češćeg kratkog daha i poremećaja spavanja.

Prvi slučaj bolesti pluća nazvanog “kokica” identifikovan je 19. marta 2025. godine.

Prema riječima docenta na Katedri za bolničku terapiju Instituta za zdravlje majke i djeteta (IMC) Univerziteta Pirogov, Tatjane Kim, ovo oboljenje koje se u većini slučajeva javlja kod korisnika vejpinga, karakteriše zvuk sličan kokicama koji izlazi iz pluća pacijenta, prenosi TASS.

– Ruski ljekari su naučili da identifikuju ovu novu bolest pluća (obliterantni bronhiolitis) ne samo po karakterističnom pucketanju (krepitus), već i po drugim kliničkim znacima. To uključuje sve veći kratak dah (posebno tokom fizičkog napora), suv kašalj bez sputuma, zviždanje u grudima, umor, ubrzan rad srca i poremećaje spavanja. U teškim slučajevima, cijanoza se može razviti kako se razvija respiratorna insuficijencija – rekla je ona

Dijagnoza se potvrđuje prikupljanjem anamneze i instrumentalnim metodama.Prema njenim riječima, sada se koriste preciznije dijagnostičke metode. To uključuje CT skeniranje visoke rezolucije, koje omogućava otkrivanje zamućenja tipa mat stakla i drugih patoloških promjena u plućima, kao i spirometriju i difuziono testiranje, koji otkrivaju smanjen ekspiracioni volumen i poremećenu razmjenu gasova.

U složenim slučajevima se vrše pomoćna ispitivanja – biopsija pluća i laboratorijski testovi, piše Glas Srpske.