Connect with us

Svijet

IRAN PRISTAO NA KLJUČNI PLAN: Nazire li se kraj sukoba?

 Iran je navodno pristao na okvirni plan koji bi mogao dovesti do prekida sukoba u regionu i ponovnog otvaranja strateški važnog Ormuskog moreuza, prenose međunarodni mediji pozivajući se na američke i regionalne izvore.

Sporazum još nije konačno potvrđen, ali diplomatski izvori tvrde da su pregovori ušli u završnu fazu.

Prema informacijama koje prenose američki mediji, nacrt sporazuma predviđa produženje primirja na 60 dana, tokom kojih bi bio obnovljen pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.

Ormuski moreuz ključan za svjetsku ekonomiju

Ormuski moreuz povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i predstavlja jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svijetu, navodi “MiddleEastMonitor”. Kroz taj prolaz prolazi oko petine globalnog izvoza nafte, zbog čega svaki poremećaj odmah utiče na cijene energenata širom svijeta.

Iran je ranije ograničio prolaz brodova kroz moreuz nakon eskalacije sukoba sa SAD-om i Izraelom, što je izazvalo ozbiljne poremećaje na tržištu i rast cijena nafte.

Pregovori uključuju i nuklearni program

Prema navodima više izvora, dio dogovora odnosi se i na buduće pregovore o iranskom nuklearnom programu. Američki zvaničnici tvrde da bi tokom narednih 30 do 60 dana trebalo da budu definisani detalji o ograničavanju iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Neki izvještaji navode da je Iran načelno pristao da se odrekne dijela svojih zaliha obogaćenog uranijuma, iako zvanični Teheran još nije javno potvrdio takve informacije.

Istovremeno, Iran insistira da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopske ciljeve.

Šta podrazumijeva nacrt sporazuma?

Prema dostupnim informacijama, okvirni sporazum uključuje nekoliko ključnih tačaka:

– ponovno otvaranje Hormuškog moreuza

– produženje primirja između Irana i SAD-a

– ublažavanje blokade iranskih luka i izvoza nafte

– nastavak pregovora o nuklearnom programu

– moguće odmrzavanje dijela iranske imovine u inostranstvu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je sporazum “uglavnom ispregovaran”, ali je naglasio da još postoje otvorena pitanja prije konačne potvrde.

Izrael i američki saveznici oprezni prema sporazumu

Iako Vašington tvrdi da dogovor može pomoći stabilizaciji regiona i smanjenju pritiska na globalno tržište energenata, sporazum je izazvao zabrinutost među pojedinim američkim i izraelskim zvaničnicima.

Kritičari smatraju da bi previše ustupaka Iranu moglo dodatno ojačati Teheran i njegove saveznike u regionu, uključujući Hezbolah u Libanu. Dio američkih političara upozorava da Iran i dalje ne daje dovoljno čvrste garancije kada je riječ o nuklearnim aktivnostima.

Pakistan i regionalni posrednici imali važnu ulogu

Prema ranijim izvještajima, Pakistan je imao važnu posredničku ulogu u pregovorima između Irana i SAD-a. Teheran je još prije nekoliko sedmica preko Islamabada slao prijedloge koji su uključivali otvaranje Ormuskog moreuza i odvajanje pitanja prekida sukoba od nuklearnih pregovora.

U diplomatske razgovore bile su uključene i druge regionalne sile, uključujući Oman i Kinu, koje su pozivale obje strane da nastave pregovore i izbjegnu dalju eskalaciju.

Primirje i dalje krhko

Iako diplomatski napori napreduju, situacija na terenu i dalje ostaje veoma nestabilna. Posljednjih sedmica bilježeni su novi sukobi i međusobne optužbe za kršenje primirja.

Analitičari upozoravaju da bi svaki neuspjeh pregovora mogao ponovo dovesti do zatvaranja Ormuskog moreuza i nove velike destabilizacije Bliskog istoka, uz ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju i tržište energenata.

Svijet

TRAMP DOBIO AERODROM SA SVOJIM IMENOM! Palm Bič zvanično postao „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“

Međunarodni aerodrom Palm Bič u američkoj saveznoj državi Floridi danas je zvanično preimenovan u „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, ali će njegova troslovna vazduhoplovna oznaka ostati nepromijenjena do 18. avgusta, kada će postojeća oznaka PBI biti zamijenjena oznakom DJT, piše CBS News.

Guverner Floride iz redova Republikanske stranke Ron Desantis potpisao je u martu zakon kojim je aerodrom zvanično dobio ime u čast predsjednika SAD Donalda Trampa, a američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) izdala je smjernice prema kojima promjena naziva stupa na snagu 9. jula.

Međutim, oznaka aerodroma koju putnici najčešće koriste prilikom kupovine karata i pretrage letova, PBI, neće biti promijenjena još narednih 40 dana, navodi CBS News.

To znači da će u prelaznom periodu FAA, Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO), piloti, kontrolori letenja i drugi učesnici u avio-saobraćaju koristiti oznaku DJT, dok će putnici u sistemima za rezervaciju i dalje vidjeti oznaku PBI.

Analitičar avio-industrije Henri Harteveldt iz kompanije Atmosphere Research Group ocijenio je da su avio-kompanije već ugradile potrebne izmjene u svoje rezervacione sisteme, sisteme za usluge putnicima i druge platforme kako bi putnici i prtljag bili usmjereni na odgovarajući aerodrom.

„Avio-kompanije su mi rekle da će, barem u početku, ljudi koji na njihovim internet stranicama koriste oznaku PBI za pretragu letova biti usmjereni na letove sa aerodroma koji će se ubuduće zvati Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, rekao je Harteveldt.

Promjene troslovnih oznaka aerodroma koje koristi Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) veoma su rijetke, napominje američka televizija.

Te oznake se uglavnom smatraju trajnim i, prema navodima IATA, gotovo nikada se ne mijenjaju, osim kada za to postoje značajni razlozi, prvenstveno povezani sa bezbjednošću vazdušnog saobraćaja.

Zvaničan zahtjev za promjenu oznake podnijeli su veliki američki avio-prevoznici koji posluju na aerodromu Palm Bič, među kojima su Delta Air Lines, United Airlines, American Airlines, JetBlue i Southwest Airlines.

Portparol IATA saopštio je da je organizacija postupila po zahtjevu avio-kompanija koje koriste aerodrom Palm Bič da se njegova troslovna oznaka promijeni sa PBI na DJT, zajedno sa promjenom naziva u Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp.

IATA je obavijestila učesnike u avio-industriji da će promjena stupiti na snagu 18. avgusta kako bi svi sistemi mogli biti ažurirani u predviđenom roku.

Na internet stranici aerodroma putnicima se preporučuje da do zvanične promjene u avgustu nastave da koriste oznaku PBI.

„Svjesni smo da će obavezna promjena naziva biti različito prihvaćena među našim putnicima, ali zahvalni smo na vašoj kontinuiranoj podršci tokom ovog prelaznog perioda. Ostajemo posvećeni pružanju usluga svim putnicima i obezbjeđivanju pozitivnog iskustva putovanja“, navedeno je na stranici sa najčešće postavljanim pitanjima aerodroma.

Prema podacima aerodroma, kroz Palm Bič godišnje prođe gotovo osam miliona putnika.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp često koristi ovaj aerodrom prilikom putovanja u svoje imanje Mar-a-Lago na Floridi.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji 12 aerodroma koji nose imena u čast bivših predsjednika.

Nastavi čitati

Svijet

Iran odgovorio na prijetnje Trampa “NAŠ PRST JE NA OKIDAČU”

Viši savjetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Akbar Velajati optužio je Sjedinjene Američke Države za ponovno izbijanje neprijateljstava u regionu Zaliva i poručio da Iran „drži prst na okidaču“.

„Već smo ranije upozorili da region nije mjesto za političko kockanje malih zemalja i više puta smo dokazali da će svaki avanturizam biti dočekan trenutnim odgovorom“, napisao je Velajati.

Dodao je da Iran neće ostati „nijem na poniženja i avanturizam“.

Teheran prijeti zatvaranjem Ormuskog moreuza

Istovremeno, iranski bezbjednosni izvor rekao je za „Pres TV“ da će Teheran zatvoriti Ormuski moreuz u slučaju bilo kakvih novih američkih napada, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na samitu NATO-a u Turskoj izjavio da će SAD „večeras ponovo snažno udariti“ na Iran.

„Nova iranska strategija je da će nakon svakog napada Ormuski moreuz biti potpuno zatvoren“, rekao je izvor, prenosi „Indeks“.

Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih plovnih puteva, kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.

Izvor je dodao da će Iran nakon svakog američkog napada gađati „najmanje dvostruko više ciljeva“, uz poruku da Teheran „ne pravi razliku između SAD i njihovih regionalnih partnera“.

U međuvremenu je Korpus čuvara islamske revolucije saopštio da je tokom noći gađao 85 američkih vojnih lokacija u Bahreinu i Kuvajtu kao odgovor na najnovije američke udare.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački doktor osuđen na doživotni zatvor zbog UBISTVA 15 PACIJENATA

Njemački ljekar palijativne njege osuđen je na doživotni zatvor zbog ubistva 15 svojih pacijenata, a tužioci istražuju desetine drugih slučajeva koji bi mogli biti povezani s njim. Sud u Berlinu proglasio je u srijedu 41-godišnjeg ljekara, koji je u skladu s njemačkim pravilima privatnosti imenovan samo kao Johanes M, krivim za ubistvo 12 žena i tri muškarca između septembra 2021. i jula 2024. godine, piše BBC.

Vlasti vjeruju da bi ta ubistva mogla biti samo dio mnogo šireg slučaja. Tužioci trenutno istražuju još 76 slučajeva u koje bi ljekar mogao biti uključen.

Žrtve su imale između 25 i 94 godine. Sud je utvrdio da su svi bili teško bolesni, ali da njihova smrt nije bila neposredno očekivana.

Tužilaštvo je navelo da je doktor tokom kućnih posjeta pacijentima, bez njihovog pristanka, davao smrtonosnu kombinaciju različitih lijekova. U nekoliko slučajeva, kako je rečeno, podmetao je požare kako bi prikrio tragove. U julu 2024. godine, neposredno prije hapšenja, ljekar je, prema navodima tužilaštva, u jednom danu ubio dva pacijenta – 75-godišnjeg muškarca u njegovom domu u centralnom Berlinu i, nekoliko sati kasnije, 76-godišnju ženu u susjednom okrugu.

Prošloga mjeseca priznao je da je ubijao ljude, odnosno 12 svojih teško bolesnih pacijenata.

– Sve vrijeme sam mislio da je to najbolje za sve – kazao je pred sudom.

Izvinio se za svu patnju koju je prouzrokovao. Njemački mediji navode da bi, ukoliko dodatni slučajevi budu dokazani i ukoliko bude proglašen krivim, ovo mogao biti jedan od najtežih slučajeva serijskih ubistava u istoriji Njemačke.

Nastavi čitati

Aktuelno