Matična biblioteka Istočno Sarajevo i ove godine tradicionalno obilježava Dječiju nedjelju, a prva nedelja u oktobru tradicionalno se obilježava kao „Dječija nedjelja” s ciljem da se kroz različite manifestacije ukaže na važnost prepoznavanja potreba svakog djeteta i adekvatnog reagovanja u svim situacijama u kojima se djeca nađu na svom putu odrastanja.

Povodom proglašenja najuspješnijih čitalaca Dječije biblioteke organizovan je i poseban program u kome su učestvovali polaznici radionica Dječije biblioteke.

Na ovaj način Matična biblioteka nastalja sa aktivnostima koje podstiču djecu i roditelje da korsite usluge biblioteke i radi na promociji čitanja i obrazovanja.

Bibliotekar Slađana Bratić rekla je da Matična biblioteka tradicionalno obilježava Dječiju nedjelju zbog toga što zaista žele da ukažu na važnost dječijih prava.

– Osim onih koja se sama po sebi podrazumijevaju , pravo na život, liječenje, obrazovanje, Matična biblioteka akcenat daje na to pravo na obrazovanje i našu obavezu da djeci omogućimo ne samo da se školuju kroz zvanične institucije, nego da budemo i podrška tom sistemu i pomognemo onoliko koliko možemo da se djeca školuju i izvan škole ali na neki malo drugačiji način – rekla je Bratić.

Ona je dodala da zbog toga sve radionice koje organizuju u toku godine posebno predstavljaju u Dječijoj nedjelji, da organizuju posjete iz vrtića Dječijoj biblioteci, kao je izuzetnom manifestacijom kada predstavljaju naj čitaoce.

– Već tradiocionalnoi nekoliko godina organizujemo ljetnog naj čitaoca , onu djecu koja su odlučila da školski raspust provedu malo drugačije, odnosno da uz igru i druženje sa drugarima, jedan dio svog slobodnog vremena posvete čitanju knjiga. Ne mora biti takmičenje ali ipak zabilježimo koliko su knjiga pročitali. Oni koji su najuspješniji nagradimo nekim nagradama. Ove godine je 50 djece učestvovalo u ovoj akciji što je veliki broj djece. Nagradili smo ih 13 u tri kategorije. Nagradili smo više mališana jer je bilo djece koja su pročitala isti broj knjiga pa smo podijelili po dvije prve, po dvije druge i dvije treće nagrade – pojasnila je Bratić.

Ona je istakla da su posebno ponosni na jednog dječaka koji je pročitao čak 60 knjiga i ocijenila da su posebno zadovoljni odzivom djece na ovu akciju.

Bratić je napomenula da se djeca mogu animirati da čitaju knjige kontinuiranim radom sa njima.

– Matična biblioteka od osnivanja ima odjeljenje za djecu, ali posebne uslove smo stekli prije 16 godina kada smo izdvojili Dječije odjeljenje iz glavne zgrade i napravili poseban kutak za djecu – rekla je Bratić i dodala da se fond kontinuirano obnavlja.

Dječak koji je pročitao 60 knjiga Petar Govedarica ima devet godina i kaže da su mu najdraže knjige „Dnevnik jednog smotanka”.

– Veoma je zanimljiva i duhovita. Većinu raspusta sam proveo kući i u biblioteci kada me je tata odveo vidjeli smo da postoji to takmičenje i takmičio sam se i ove i prošle godine. Nije me zanimala pobjeda samo sam uzimao knjige da čitam. Tokom raspusta sam većinu vremena ili u parku a kad sam kući čitam. Zanimljivi su mi događaji iz knjiga – rekao je Petar.

Nina Đevo rekla je da voli da čita i da je za raspust pročitala 32 knjige.

– Najviše mi se dopala knjiga „Dnevnik štreberke” i pročitala sam svih sedam dijelova. U knjigama me privlače misterije, avanture i sve ono što djecu a posebno djevojčice zanima- rekla je Đevo.

Djevojčica Iskra Šošo je šesti razred i kaže da je tokom raspusta pročitala 37 knjiga.

– Izdvojila bih knjigu Nedeljka Zelenovića „Domaća zadaća” i ona mi je najzanimljivija tokom ljetnjeg čitanja. Sama knjiga je zanimljiva a i izgled korica je božanstven. Ima jako lijepih i zanimljivih pjesmica a ima i onih šaljivih- rekla je Iskra.

Dječak Jakša Crkvenjaš ima osam i po godina kaže da je pročitao tridesetak knjiga i da osim knjiga voli fudbal.

– Čitanje mi je zabavno i zaista volim da čitam- kaže Jakša i dodaje da rado čita knjige o sportu.

Glas

U Republici Srpskoj i FBiH će biti sunčano i toplo, uz umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno uz umjerenu oblačnost, a u kotlinama i duž riječnih tokova moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do 15, a najviša dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Tri mjeseca nakon što je Bosna i Hercegovina dospjela na sivu listu Moneyvala zbog strateških nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, privredni i bankarski sektor već osjećaju ozbiljne posljedice.

Finansijske transakcije nalaze se pod pojačanim nadzorom međunarodnih finansijskih institucija, zbog čega je međunarodni platni promet drastično usporen. Transakcije koje su se ranije provodile u roku od 48 sati sada, zbog dodatnih provjera, traju između 7 i 10 dana.

„Bilježi se pad inozemnih izravnih investicija 3 posto. Uticaj tog pada priljeva kapitala na GDP je do 7 do 8 posto tokom boravka na sivoj listi. Posebno je bitno usporavanje prekograničnog platnog prometa koji se umanjuje oko 10 posto“, kaže Igor Živko, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Takođe, produžuje se vrijeme trajanja transakcija u međuanrodnom platnom prometu sa 48 sati na sedam do 10 dana, što je posljedica stavljanja BiH na “sivu listu” Moneyvala, izvještava RTV HZHB.

„Sve transakcije iz BiH u inostranstvo i iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini podliježu posebnim dodatnim provjerama međunarodnih finansijskih institucija. Te provjere značajno usporavaju realizaciju tih transakcija, a svako dodatno administrativno opterećenje u končanici vodi povećanju troškova za realizaciju tih transakcija“, kaže direktor Udruženja banka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica.

Sve to dodaje, Igor Živko, ostavlja posljedice za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini, prije svega za izvoznike, koji očekuju naplatu svojih prihoda po ugovorima sa inostranstvom. Takođe, raste im rizik kao poslovnim inopartnerima s obzirom da su u zemlji koja je na “sivoj listi”, uvećavaju im se problemi sa likvidnošću, odnosno izmirenjem obaveza u zemlji, i ono što je posebno bitno rastu im troškovi zaduženja, odnosno finansiranja.

Iz Savjeta stranih investitora ističu kako se već osjeća zabrinutost jer potencijalni investitori status BiH na sivoj listi tumače kao velik reputacioni rizik, što je posebno problematično za nove projekte.

„Ne mogu vam reći ime nekog stranog investitora koji je odustao od investicija, ali mogu vam reći da je veliki reputacioni rizik i da to jeste direktna šteta za investicije“, kaže izvršni direktor Savjeta stranih investitora Nedim Makarević.

Kako bi bila skinuta sa sive liste, BiH mora ispuniti konkretne zadatke ovog međunarodnog tijela, što prvenstveno uključuje pokazivanje konkretnih rezultata u istragama i donošenju presuda za pranje novca i finansiranje terorizma.

Upozorava se kako svaki novi mjesec zadržavanja na sivoj listi dodatno povećava administrativne troškove, odbija strane ulagače i narušava povjerenje međunarodnih finansijskih institucija, navodi Indikator.ba