Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas, 25. maja, da će SAD ili imati dobar sporazum sa Iranom, ili će se nositi sa tom zemljom “na drugi način”.

“SAD će dati diplomatiji svaku šansu za uspjeh prije nego što počnu da tragaju za alternativnim rješenjima”, rekao je Rubio novinarima u Nju Delhiju, prenosi Rojters.

On je potvrdio da “postoji prilično čvrsta stvar na stolu” u smislu sposobnosti Irana da otvori Ormuski  moreuz i da Teheran uđe u veoma stvarne, značajne, vremenski ograničene pregovore o nuklearnom pitanju.

“Nadamo se da možemo to da izvedemo”, rekao je Rubio.

Izjave američkog državnog sekretara su uslijedile nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio očekivanja o sporazumu, istakavši u nedjelju da je rekao svojim pregovaračima da ne žure.

“On ne žuri i neće sklopiti loš dogovor. Predsjednik neće sklopiti loš sporazum”, rekao je Rubio o Trampu.

Rubio je dodao da Izrael uvijek ima pravo da se zaštiti od napada koji ugrožavaju njegovu bezbjednost.

Iako pompezno najavljen kao sistem koji će ubrzati i olakšati prelaz granice, EES, sistem za registraciju ulaska i izlaska na granicama Šengena funkcioniše teže nego što je planirano.

Zašto EES sistem ne funkcioniše kako je planirano?

Iako je realno očekivati da će se stvari popraviti kada se sistem uhoda, većina putnika bude već ranije registrovana u sistemu, problem je ponovo stara boljka EU – decentralizacija i autonomija svake pojedinačne članice u tome na koji način će zajedničke odluke na nivou EU biti implementirane.

Građane BiH najviše brine režim primjene ovog sistema u Hrvatskoj, s obzirom na to da najveći dio građana upravo preko te zemlje ulazi u EU.

Kakvi problemi su se pojavili u Hrvatskoj?

Iako je Hrvatska vrlo ambiciozno krenula u implementaciju EES-a, pojavili su se problemi koji su izazvali ogromne gužve na kopnenim graničnim prelazima.

Sagovornik upućen u problematiku implementacije ovog sistema, a koji nije mogao govoriti javno jer nije imao ovlaštenje, objasnio nam je da su hrvatski zvaničnici uvjeravali Brisel da će biti primjer dobrog funkcionisanja ovog sistema i da su krenuli s tom namjerom, ali da je, nakon što su se pojavili problemi, početni entuzijazam znatno splasnuo.

Naš sagovornik tvrdi da problem u najvećoj mjeri nije u Hrvatskoj i da se MUP istinski potrudio da sistem funkcioniše, ali da je problem u uvezivanju podataka i načinu na koji je zamišljen način prikupljanja podataka.

Koliko traje obrada putnika na granici?

Prema računicama Evropske komisije, graničnim službenicima zemalja članica je trebalo biti potrebno ispod jednog minuta da procesuiraju putnike, ali da se u praksi pokazalo da je to nemoguće i da je potrebno i više od tri minuta po putniku, što je ne samo dovelo do velikih gužvi, nego i dovelo u pitanje ljetnu turističku sezonu zemalja EU koje žive od sezonskog turizma, poput Hrvatske.

Šta kaže Evropska komisija o EES sistemu?

U Direkciji za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije, pak, tvrde da je EES sistem doveo do bolje zaštite evropskih granice, navodeći da je došlo do znatnog pada broja ilegalnog prelaska granice.

“U prvih šest mjeseci rada, države članice registrovale su više od 66 miliona ulazaka i izlazaka, a 32.000 osoba kojima nije bilo dozvoljeno da uđu u EU dobilo je zabranu ulaska”, kažu oni.

Ipak, indirektno se priznaje da problemi postoje, jer je napomenuto da će u strategiji za narednih godinu dana biti uloženi napori na “konsolidaciji postignutog, rješavanju preostalih poteškoća i jačanju pripravnosti da bi se riješili trenutni i budući izazovi”.

Šta EU planira dalje da mijenja?

Kada je riječ o EES sistemu, naglašeno je da će poseban akcent biti dodatna digitalizacija.

“Komisija će takođe 2026. godine predstaviti zakonodavni prijedlog o digitalizaciji procesa povratka, s ciljem razvoja digitalnih sistema za upravljanje predmetima u ovoj oblasti i smanjenja administrativnog opterećenja nacionalnih vlasti”, kažu oni.

Vladajući blok CDU/CSU u Njemačkoj predlaže produženje roka za naturalizaciju sa pet na osam godina.

Prema važećem njemačkom zakonu, stranac može dobiti njemačko državljanstvo nakon pet godina legalnog boravka u zemlji. Dvojno državljanstvo je takođe dozvoljeno u Njemačkoj, podsjeća list “Di velt”.

Predsjednik stranke za unutrašnju politiku u parlamentu Aleksander Trom rekao je da bi bilo ispravno produžiti period naturalizacije na osam godina.

On je predložio ukidanje naturalizacije zasnovane isključivo na statusu tražioca azila. Stranac bi prvo morao da dobije stalni boravak, a tek tada bi počelo vrijeme potrebno za dobijanje državljanstva.

Njemačka ima prilično stroge zahtjeve za dobijanje stalnog boravka. Podnosioci moraju da dokažu najmanje 60 mjeseci uplaćivanja penzionih doprinosa.

Ako bi se Tromovi prijedlozi sproveli u praksi, rok za dobijanje državljanstva za izbjeglice mogao bi se povećati sa pet na deset ili više godina.

Ministar unutrašnjih poslova njemačke pokrajine Hesen Roman Posek, koji je takođe član CDU, rekao je za “Di velt” da Njemačka treba da obezbijedi državljanstvo prvenstveno ljudima koji su joj potrebni.

Dvojno državljanstvo otežava potpunu integraciju i stoga mora biti dozvoljeno samo u izuzetnim slučajevima.

Međutim, bloku CDU/SCU neće biti lako da promoviše ovu inicijativu, jer će morati da pregovara sa Socijaldemokratskom partijom (SPD), koja je dio vladajuće koalicije i učestvovala je u liberalizaciji zakona o državljanstvu, podsječa “Di velt”.

Nijedna stranka nema većinu u koaliciji koja bi podržala reviziju zakona.

List navodi da je prošle godine preko 309.000 ljudi dobilo njemačko državljanstvo. To je rekordno visok broj od kada se vodi evidencija 2000. godine.