Connect with us

Svijet

IRAN PORUČIO SAD: Dogovor još nije ni blizu

Iran je saopštio da konačni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama još nije na vidiku, uprkos tome što obje strane posljednjih sedmica intenzivno rade na okviru mogućeg dogovora kojim bi se smirila kriza na Bliskom istoku. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaji izjavio je da su određene razlike između dvije strane smanjene, ali je naglasio da Teheran ostaje veoma oprezan zbog dubokog nepovjerenja prema Vašingtonu.

Pregovori bez konačnog proboja

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, SAD i Iran posljednjih dana razgovaraju o mogućem okviru sporazuma koji bi uključivao postepeno otvaranje Ormuskog moreuza, ublažavanje dijela sankcija i ograničenja iranskog nuklearnog programa. Ipak, iranske vlasti poručuju da još nema garancija da će američka strana poštovati eventualni dogovor, navodi “apa“. Bagaji je istakao da “nikakav sporazum nije neposredno pred potpisivanjem”, uprkos medijskim spekulacijama o velikom diplomatskom pomaku.

Američki zvaničnici, uključujući predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija, prethodno su govorili da pregovori ulaze u završnu fazu i da postoji mogućnost postizanja dogovora u narednim danima. Međutim, izvori bliski pregovorima upozoravaju da su ključna pitanja i dalje neriješena, posebno ona koja se odnose na obogaćivanje uranijuma i ukidanje sankcija.

Nuklearni program ostaje najveći kamen spoticanja

Jedno od glavnih spornih pitanja ostaje iranski nuklearni program. Vašington insistira da Teheran značajno ograniči obogaćivanje uranijuma i odustane od zaliha visoko obogaćenog materijala, dok Iran tvrdi da ima pravo na mirnodopski nuklearni program u skladu sa međunarodnim pravom. Analitičari podsjećaju da je upravo pitanje obogaćivanja uranijuma godinama najveća prepreka u američko-iranskim pregovorima.

Iranski zvaničnici naglašavaju da neće prihvatiti sporazum koji bi izgledao kao “kapitulacija pod pritiskom”, dok dio političkog vrha u Teheranu i dalje otvoreno sumnja u američke namjere. Slične poruke posljednjih mjeseci dolazile su i od vrhovnog vođe i drugih visokih iranskih funkcionera, koji upozoravaju da prethodna iskustva sa SAD otežavaju novo povjerenje.

Ormuski moreuz i rat u regionu dodatno komplikuju situaciju

Pregovori se odvijaju u trenutku kada je Ormuski moreuz i dalje pod snažnim vojnim pritiskom, nakon višemjesečnih sukoba između Irana, SAD-a i Izraela. Taj pomorski prolaz jedan je od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, kroz koji prolazi veliki dio globalnog izvoza nafte i gasa. Zbog nestabilnosti u regionu cijene energenata posljednjih mjeseci naglo su porasle, dok međunarodne kompanije i dalje upozoravaju na ozbiljne rizike po svjetsku ekonomiju.

Prema navodima medija, dio pregovora odnosi se i na produženje primirja i smirivanje sukoba u Libanu i drugim regionalnim žarištima. Ipak, diplomate upozoravaju da bi svaki novi incident mogao brzo ugroziti krhke razgovore između Teherana i Vašingtona.

Oprez i dalje dominira sa obje strane

Iako obje strane javno govore o napretku, i u Vašingtonu i u Teheranu vlada oprez zbog mogućnosti da pregovori ponovo propadnu, kao što se dešavalo i ranije. Stručnjaci ocjenjuju da će naredni dani biti ključni za budućnost odnosa dvije zemlje i stabilnost cijelog regiona Bliskog istoka.

Related Topics:

Svijet

AFRIKA GRADI ZELENI ZID DUG 8.000 KM! Stvoriće 10 miliona radnih mjesta (VIDEO)

Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.

Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi.

Borba protiv širenja Sahare

Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na ubrzano širenje dezertifikacije u području Sahela.

Sahel je ogromna polusušna oblast koja razdvaja Saharu od zelenijih savana u južnom dijelu Afrike.

Prvobitni plan predviđao je stvaranje zelenog pojasa širokog oko 15 kilometara koji bi se prostirao čitavom širinom kontinenta.

Međutim, naučna istraživanja pokazala su da bi mnogo efikasniji bio drugačiji pristup, pa je projekat prerastao u veliku inicijativu obnove prirode.

Danas se, umjesto jednog pojasa drveća, obnavljaju šume, travnjaci, močvare, poljoprivredne površine i autohtona vegetacija, pri čemu se svako područje uređuje u skladu sa lokalnim klimatskim i prirodnim uslovima.

Milionima ljudi prijete glad i siromaštvo

Stanovnici Sahela decenijama se suočavaju sa dugotrajnim sušama, propadanjem zemljišta i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena.

Milioni ljudi na ovom području žive od poljoprivrede i stočarstva, ali kako zemljište postaje sve siromašnije, a padavine sve nepredvidljivije, prinosi opadaju, raste siromaštvo, a obezbjeđivanje hrane postaje sve veći izazov.

Veliki zeleni zid zato nije samo ekološki, već i razvojni projekat čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva.

Ambiciozni ciljevi do 2030. godine

Veliki zeleni zid jedan je od najvećih svjetskih projekata obnove prirode.

Plan je da do kraja ove decenije bude:

  • obnovljeno 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini približno veličine Egipta;
  • iz atmosfere uklonjeno oko 250 miliona tona ugljen-dioksida;
  • otvoreno 10 miliona radnih mjesta u okviru zelene ekonomije;
  • poboljšani uslovi života i bezbjednost snabdijevanja hranom za milione stanovnika Sahela.

U projektu učestvuje više od 20 država

Veliki zeleni zid danas okuplja više od dvadeset afričkih država, uz podršku međunarodnih organizacija, razvojnih banaka i brojnih fondova koji finansiraju projekte zaštite životne sredine.

Iako je pred učesnicima još mnogo posla, ovaj projekat već se smatra jednim od najznačajnijih primjera kako se obnovom prirode može istovremeno odgovoriti na klimatske promjene, smanjiti siromaštvo i stvoriti održiviji uslovi za život miliona ljudi, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP DOBIO AERODROM SA SVOJIM IMENOM! Palm Bič zvanično postao „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“

Međunarodni aerodrom Palm Bič u američkoj saveznoj državi Floridi danas je zvanično preimenovan u „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, ali će njegova troslovna vazduhoplovna oznaka ostati nepromijenjena do 18. avgusta, kada će postojeća oznaka PBI biti zamijenjena oznakom DJT, piše CBS News.

Guverner Floride iz redova Republikanske stranke Ron Desantis potpisao je u martu zakon kojim je aerodrom zvanično dobio ime u čast predsjednika SAD Donalda Trampa, a američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) izdala je smjernice prema kojima promjena naziva stupa na snagu 9. jula.

Međutim, oznaka aerodroma koju putnici najčešće koriste prilikom kupovine karata i pretrage letova, PBI, neće biti promijenjena još narednih 40 dana, navodi CBS News.

To znači da će u prelaznom periodu FAA, Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO), piloti, kontrolori letenja i drugi učesnici u avio-saobraćaju koristiti oznaku DJT, dok će putnici u sistemima za rezervaciju i dalje vidjeti oznaku PBI.

Analitičar avio-industrije Henri Harteveldt iz kompanije Atmosphere Research Group ocijenio je da su avio-kompanije već ugradile potrebne izmjene u svoje rezervacione sisteme, sisteme za usluge putnicima i druge platforme kako bi putnici i prtljag bili usmjereni na odgovarajući aerodrom.

„Avio-kompanije su mi rekle da će, barem u početku, ljudi koji na njihovim internet stranicama koriste oznaku PBI za pretragu letova biti usmjereni na letove sa aerodroma koji će se ubuduće zvati Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, rekao je Harteveldt.

Promjene troslovnih oznaka aerodroma koje koristi Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) veoma su rijetke, napominje američka televizija.

Te oznake se uglavnom smatraju trajnim i, prema navodima IATA, gotovo nikada se ne mijenjaju, osim kada za to postoje značajni razlozi, prvenstveno povezani sa bezbjednošću vazdušnog saobraćaja.

Zvaničan zahtjev za promjenu oznake podnijeli su veliki američki avio-prevoznici koji posluju na aerodromu Palm Bič, među kojima su Delta Air Lines, United Airlines, American Airlines, JetBlue i Southwest Airlines.

Portparol IATA saopštio je da je organizacija postupila po zahtjevu avio-kompanija koje koriste aerodrom Palm Bič da se njegova troslovna oznaka promijeni sa PBI na DJT, zajedno sa promjenom naziva u Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp.

IATA je obavijestila učesnike u avio-industriji da će promjena stupiti na snagu 18. avgusta kako bi svi sistemi mogli biti ažurirani u predviđenom roku.

Na internet stranici aerodroma putnicima se preporučuje da do zvanične promjene u avgustu nastave da koriste oznaku PBI.

„Svjesni smo da će obavezna promjena naziva biti različito prihvaćena među našim putnicima, ali zahvalni smo na vašoj kontinuiranoj podršci tokom ovog prelaznog perioda. Ostajemo posvećeni pružanju usluga svim putnicima i obezbjeđivanju pozitivnog iskustva putovanja“, navedeno je na stranici sa najčešće postavljanim pitanjima aerodroma.

Prema podacima aerodroma, kroz Palm Bič godišnje prođe gotovo osam miliona putnika.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp često koristi ovaj aerodrom prilikom putovanja u svoje imanje Mar-a-Lago na Floridi.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji 12 aerodroma koji nose imena u čast bivših predsjednika.

Nastavi čitati

Svijet

Iran odgovorio na prijetnje Trampa “NAŠ PRST JE NA OKIDAČU”

Viši savjetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Akbar Velajati optužio je Sjedinjene Američke Države za ponovno izbijanje neprijateljstava u regionu Zaliva i poručio da Iran „drži prst na okidaču“.

„Već smo ranije upozorili da region nije mjesto za političko kockanje malih zemalja i više puta smo dokazali da će svaki avanturizam biti dočekan trenutnim odgovorom“, napisao je Velajati.

Dodao je da Iran neće ostati „nijem na poniženja i avanturizam“.

Teheran prijeti zatvaranjem Ormuskog moreuza

Istovremeno, iranski bezbjednosni izvor rekao je za „Pres TV“ da će Teheran zatvoriti Ormuski moreuz u slučaju bilo kakvih novih američkih napada, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na samitu NATO-a u Turskoj izjavio da će SAD „večeras ponovo snažno udariti“ na Iran.

„Nova iranska strategija je da će nakon svakog napada Ormuski moreuz biti potpuno zatvoren“, rekao je izvor, prenosi „Indeks“.

Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih plovnih puteva, kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.

Izvor je dodao da će Iran nakon svakog američkog napada gađati „najmanje dvostruko više ciljeva“, uz poruku da Teheran „ne pravi razliku između SAD i njihovih regionalnih partnera“.

U međuvremenu je Korpus čuvara islamske revolucije saopštio da je tokom noći gađao 85 američkih vojnih lokacija u Bahreinu i Kuvajtu kao odgovor na najnovije američke udare.

Nastavi čitati

Aktuelno