Connect with us

Društvo

INDUSTRIJA TONE VEĆ ČETIRI GODINE: Alarmantni podaci Privredne komore RS

Negativan trend industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj prisutan je u zadnje četiri godine, sa trendom povećanja negativne stope, navodi se u izvještaju Privredne komore RS o desetogodišnjem trendu kretanja privrede.

Pad se nastavlja
Kako piše u ovom dokumentu, pad industrijske proizvodnje nastavljen je i u prvom tromjesečju 2026. godine i iznosi 9,3 odsto.

“U posmatranom desetogodišnjem periodu od 2016-2025. godine u šest godina je došlo do pada industrijske proizvodnje. Najveći pad proizvodnje zabilježen je 2019. godine u iznosu od 11,4%, a najveći rast 2021. u iznosu od 9,9%. Rast proizvodnje u 2021. godini je uslijedio nakon dvije uzastopne godine pada proizvodnje u industriji.

Prerađivačka industrija u strukturi industrijske proizvodnje ima učešće od 65,6%”, stoji u ovom dokumentu Privredne komore Republike Srpske.

Dodaje se da posmatrano po oblastima prerađivačke industrije, kroz period od 10 godina, nijedna oblast djelatnosti nema sve pozitivne stope rasta tokom tog perioda.

“U oblasti proizvodnje tekstila pozitivne stope proizvodnje su ostvarene samo u dvije godine (2017. i 2021), a u oblasti proizvodnje odjeće u tri godine (2022, 2023. i 2025). U 2025. godini oblast proizvodnje odjeće ima najvišu stopu rasta proizvodnje od 13,8%, poslije oblasti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica sa stopom rasta od 22%. Oblast proizvodnje mašina i opreme bilježi stope rasta u osam od deset posmatranih godina. U 2025. godini u ovoj oblasti je došlo do pada proizvodnje od 22,3%. Pad industrijske proizvodnje praćen je i smanjenjem broja zaposlenih u industriji. Do pada zaposlenosti u industriji došlo je u šest godina od posmatranih 10”, navodi se u ovom izvještaju.

Najveći pad zaposlenosti
Dalje piše da je najveći pad zaposlenosti zabilježen u 2024. godini od 4,8 odsto, dok je do najvećeg rasta zaposlenosti u industriji došlo u 2017. godini (4%).

“Negativan trend zaposlenosti u industriji nastavljen je i u prvom tromjesečju 2026. godine (-2,7%). Posmatrano po oblastima djelatnosti, u desetogodišnjem periodu, u dvije oblasti nije dolazilo do pada zaposlenosti, a to su oblasti proizvodnje računara, elektronskih i optičkih proizvoda i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica. S druge strane, pad zaposlenosti u svim godinama ostvaren je u oblasti proizvodnje koksa i rafinisanih naftnih proizvoda i popravka i instalacija mašina i opreme. U posmatranom desetogodišnjem periodu broj zaposlenih u 2025. godini u odnosu na broj zaposlenih u 2016. veći je za 36.419 lica, odnosno za 14,4%”, ističe se u ovom izvještaju.

Poslovni ambijent najvažniji
Radovan Pazurević, predsjednik Područne privredne komore Doboj i vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, rekao je za “Nezavisne novine” da bi poslovni ambijent u svakoj državi i svakom sistemu trebalo da bude najvažnija stvar.

“Mi u BiH na tome nismo radili baš ništa. Stvoren je takav ambijent da nije dobro i lijepo raditi. Da krenemo od toga koliko se mi iskreno brinemo za proizvodnju i realni sektor. Činjenica je da mi više nemamo u srednjim školama zanatskih zanimanja, nemamo nastavnika i učitelja koji će tu djecu naučiti elementarne stvari. Sutra kada bi neko došao kod nas sa ozbiljnim poslom mi ne bismo imali kadrove koji bi mogli ispratiti te procese proizvodnje”, objašnjava Pazurević.

Prema njegovim riječima, prije nekoliko godina vrijednost izvoza obućarske industrije je bila visoko pozicionirana i na četvrtom mjestu od svih vrsta robe koje se izvoze.

“Izvozili smo, ali šta smo od tada izvozili? Nažalost, najviše radnu snagu. Mi nemamo vlastite proizvodnje i industrije, već samo kada pravimo fakturu, mi fakturišemo uslugu. A to je najgori oblik eksploatacije. Ne prodajemo pamet, te nismo radili na uvezivanju naših privrednih subjekata. Prepušteni smo sami sebi. Živimo u takvom ambijentu da o tome apsolutno niko ne vodi računa, a ovo su podaci koje svako treba da ima, pa da se vidi kakvo je stanje”, naglasio je Pazurević.

Društvo

VRELI TALAS NE POSUSTAJE: Pred nama još jedan pakleno topao dan!

U utorak, 14. jula, u Republici Srpskoj i BiH očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. Jutro će biti ugodno, ali će temperature tokom dana brzo rasti.

Najviša dnevna temperatura kretaće se uglavnom između 32 i 38 stepeni Celzijusa, dok će u pojedinim krajevima biti i koji stepen više. Vjetar slab do umjeren, uglavnom sjevernih i sjeveroistočnih smjerova.

Građanima se preporučuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i budu oprezni zbog visokih temperatura.

Ljeto pokazuje zube – osvježenje se još ne nazire!

Nastavi čitati

Društvo

PRIJEDOR OSTAJE BEZ LJEKARA: Sve manje doktora u bolnici i Domu zdravlja

Nedostatak ljekara, medicinskih sestara i tehničara postaje jedan od najvećih izazova zdravstvenog sistema Republike Srpske. Problem nije zaobišao ni Prijedor.

Iako trenutno nedostaju tri ljekara porodične medicine, zdravstvena zaštita se uspijeva održati kako kažu iz Uprave ,,zahvaljujući,, angažovanju penzionisanih doktora i preraspodjeli poslova među postojećim kadrom.

“Trenutno nam nedostaju tri doktora u Službi porodične medicine. Angažovana su dva penzionisana ljekara, a rade u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, te mogu biti nosioci timova porodične medicine”- poručili su iz Uprave Doma zdravlja Prijedor.

Prijedorski dom zdravlja je prije tri godine uputio dopis Ministarstvu zdravlja Republike Srpske navodeći mjere koje treba preduzeti zbog nedostatka doktora. Kako navode usvojena je samo jedna mjera i to omogućavanje rada doktora iznad 65 godina starosti ali kratkoročnog je efekta.

I mnoge bolnice u Republici Srpskoj suočavaju se sa nedostatkom medicinskog kadra, u prvom redu ljekara specijalista. Od 2020. godine, pa do danas, prijedorsku Bolnicu napustilo je 27 ljekara.

Neadekvatni uslovi rada, prokišnjavanje krova, neposjedovanje odgovarajuće opreme…samo su neki od problema koji pale uzbunu u prijedorskoj bolnici ,,Doktor Mladen Stojanović,, regionalnoj bolnici kojoj u budućnosti kako navodi Maja Dragojević Stojić, specijalista interne medicine, prijeti kolaps.

“U budućnosti ukoliko se nešto ne promjeni što se tiče same bolnice imaćemo problem sa psihijatrima, ginekolozima ali i drugim specijalistima. Danas u domovima zdravlja teško da možete organizovati dežurstva i dešava se da naši doktori odlaze u te domove zdravlja i dežuraju”- rekla je Dragojević Stojić.

Građani ističu da ih ne čudi činjenica za masovan odlazak ljekara iz prijedorskih zdravstvenih ustanova navodeći da je glavni razlog finsnsijske prirode.

 Zdravstveni radnici upozoravaju da će bez sistemskih rješenja, većeg broja specijalizacija i dodatnih podsticaja za rad u manjim sredinama nedostatak medicinskog kadra u narednim godinama biti još izraženiji.

BN

Nastavi čitati

Društvo

DOK RASTU PLATE, RASTE I DUG: UKC RS ide u kredit od 45 miliona maraka

Vlada Republike Srpske dala je na posljednjoj sjednici prošlog četvrtka garancije Univerzitetsko – kliničkom centru (UKC RS) za kreditno zaduženje od 45 miliona maraka za refinansiranje starih dugova i plaćanje obaveza prema dobavljačima, saznaje portal CAPITAL.

Istog dana, v.d. direktora UKC-a Nikola Šobot se sastao sa Aleksandrom Dragušićem, predsjednikom reprezentativne sindikalne organizacije u ovoj zdravstvenoj ustanovi i dogovorio isplatu dodatka nemedicinskom kadru od 150 maraka mjesečno.

Zanimljivo, Šobot nijednom riječju nije spomenuo kredit, a dogovor o isplati dodatka je predstavio kao rezultat pozitivnog poslovanja UKC-a.

Generalno, UKC planira da podigne dva kredita. Prvi u iznosu od 30 miliona KM je dogovoren sa Novom Bankom po fiksnoj kamatnoj stopi od šest odsto i rokom otplate od sedam godina.

Namjena kreditnog zaduženja je refinansiranje postojećeg kredita, finansiranje kapitalnih investicija i finansiranje prenesenih obaveza prema dobavljačima“, navodi se u odluci Vlade RS.

Drugi kredit od 15 miliona KM će isplatiti UniCredit banka Banja Luka, sa rokom otplate od takođe sedam godina ali uz fiksnu maržu od 3,34 odsto i šestomjesečni EURIBOR.

Dogovoreno je da ukupna nominalna kamatna stopa ne može biti niža od 5,50 odsto niti viša od šest odsto godišnje.

Namjena kreditnog zaduženja je finansiranje prenesenih obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i dobavljačima“, stoji u odluci.

Za oba kredita će biti plaćeni troškovi obrade od 0,3 odsto. Vlada se obavezala da će u slučaju dospjelih a neizmirenih obaveza ona preuzeti plaćanje.

Inače, dok je Vlada usvajala odluku o garancijama Šobot je sa sindikatom dogovorio povećanje plata.

Svojim radom smo ostvarili finansijske rezultate koji su nam omogućili ono što je najbitnije, a to je da ulažemo u dalji razvoj naše ustanove. U više razgovora kako sa radnicima tako i sa sindikatom sam iznio opredjeljenje uprave i svoje lično da koliko je važno ulaganje u opremu još je važnije ulaganje u zaposlene“, kazao je tada Šobot.

Naveo je da je u proteklih pet mjeseci došlo do finansijske konsolidacije ove zdravstvene ustanove što je otvorilo prostor za isplatu dodatka.

Predstavnik radnika Aleksandar Dragušić je rekao da su sredstva za mjesečni dodatak obezbijeđena zahvaljujući pozitivnom poslovanju UKC-a.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno