Svijet
KAP KOJA POKREĆE SVIJET: Zašto se prolaz kroz Hormuški moreuz ne smije naplaćivati?
Iran zahtijeva da brodovi plaćaju i do dva miliona dolara za prolaz kroz Hormuški moreuz. Zbog čega Egipat i Panama imaju pravo da naplaćuju tranzit kroz svoje vodene puteve, dok Iranu to nije dopušteno?
Nakon što su se pojavile informacije da Teheran naplaćuje i do dva miliona dolara, odnosno oko 1,7 miliona evra po brodu, za „siguran prolaz“ kroz Hormuški moreuz, svjetski mediji izvještavali su o optužbama na račun iranskog režima za iznuđivanje i ugrožavanje globalne energetske bezbjednosti, prenosi Dojče vele (Deutsche Welle).
Taj moreuz, smješten između Irana i Omana, predstavlja najvažniji energetski koridor na svijetu. Prije izbijanja rata u Iranu, kroz njega je prolazila čak petina ukupne svjetske nafte i gasa.
Vlasti u Teheranu opravdavaju te namete kao ratnu odštetu za gubitke pretrpljene tokom američko-izraelskih napada, ali i kao naknadu za „navigacione usluge“, zaštitu životne sredine i pojačanu bezbjednost. Najavljeno je i sastavljanje zajedničkog protokola sa Omanom, prema kojem bi brodovi morali da traže posebne dozvole prije ulaska u moreuz.
I dok su pojedine azijske pomorske kompanije i manji operateri tiho pristali na taksu, veliki globalni igrači to odlučno odbijaju. Istovremeno, Institut za proučavanje rata (ISW) nazvao je te takse pomorskim „iznuđivanjem“.
SAD i Kina postigle su dogovor o zajedničkom protivljenju tim nametima, prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnike američkog Stejt departmenta, a tu praksu odbacile su i zemlje Perzijskog zaliva.
Stručnjaci za pomorsko pravo ističu da postoje jasni razlozi zbog kojih Iran ne može da naplaćuje prolaz kroz Hormuz, dok druge ključne tačke, poput Sueckog i Panamskog kanala, to redovno čine.
Kakva pravila važe za moreuze?
Prema međunarodnom pomorskom pravu, prirodni moreuzi koji služe za plovidbu regulisani su posebnim pravilima kako bi se zaštitile globalna trgovina i sloboda plovidbe.
Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS) garantuje brodovima i vazduhoplovima svih država takozvano pravo na tranzitni prolaz kroz međunarodne moreuze koji spajaju dijelove otvorenog mora. Da bi se plovidba smatrala tranzitnim prolazom, brod mora prolaziti kroz moreuz bez odlaganja i bez sidrenja, osim u hitnim slučajevima.
Pravila Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora izričito navode da priobalne države ne smiju ometati taj tranzit. One mogu naplaćivati samo ograničene naknade za konkretne usluge, kao što su pilotaža, odnosno vođenje broda, i tegljenje.
Zašto operateri kanala imaju pravo na takse?
Kanali poput Sueckog i Panamskog vještački su vodeni putevi koje su suverene države izgradile i koje održavaju uz ogromne troškove.
Egipat od taksi za brodove koji koriste 193 kilometra dugu prečicu kroz Suecki kanal ostvaruje godišnji prihod od oko četiri milijarde dolara. Carigradska konvencija iz 1888. godine, koju su potpisale tadašnje velike sile, izričito dopušta egipatskim vlastima naplaćivanje tranzita radi pokrivanja troškova održavanja, rada i modernizacije kanala.
S druge strane, Uprava Panamskog kanala, koja upravlja tim prokopom izgrađenim od strane SAD, takođe ima dozvolu za naplatu na osnovu posebnih međunarodnih ugovora. Panamski kanal, dovršen 1914. godine radi spajanja Pacifika i Atlantika, zahtijeva neprekidno i skupo održavanje, uključujući stalno čišćenje dna zbog mulja i odrona.
Zanimljivo je da oba ta kanala naplaćuju takse koje su u prosjeku upola manje od iznosa koji sada traži Iran.
Postoje li izuzeci?
Sive zone ipak postoje, pa se prolazak kroz pojedine moreuze, pa čak i dijelove okeana, ponegdje naplaćuje.
Rusija, na primjer, naplaćuje pratnju ledolomaca, pilotažu i uslužne tarife na Sjevernom morskom putu duž svoje sjeverne obale. Ta ruta nudi znatno kraći put između Evrope i Azije nego Suecki kanal. Prolazi kroz Sjeverni ledeni okean i spaja Atlantik i Pacifik preko Barencovog mora i Beringovog moreuza. Uglavnom se koristi ljeti, kada se led otopi, a njome najčešće plove brodovi iz Rusije, Kine i Južne Koreje. Moskva velike dijelove te rute tretira kao svoje unutrašnje vode ili područja prekrivena ledom, pozivajući se na član 234 Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora.
Kanada ima slične zahtjeve za suverenitet nad Sjeverozapadnim prolazom, morskim putem kroz Kanadski arktički arhipelag. Vlada u Otavi povremeno razmatra uvođenje taksi, ali nailazi na oštro protivljenje Sjedinjenih Američkih Država.
Još jedan dugogodišnji primjer su turski moreuzi. Bosfor i Dardaneli, koji preko Turske spajaju Crno i Sredozemno more, regulisani su Konvencijom iz Montrea iz 1936. godine. Prema tom ugovoru, Turska mora garantovati slobodan prolaz trgovačkim brodovima i može naplaćivati samo minimalne takse za svjetionike i navigacionu pomoć, ali ne i klasične tranzitne naknade.
Svijet
BIJELA KUĆA TVRDI: Tramp u odličnom zdravstvenom stanju
Ljekar američkog predsjednika Donalda Trampa, Šon Barbabela, izjavio je da je predsjednik u odličnom zdravstvenom stanju, iako ima blagi otok potkoljenice i benigne modrice na rukama, navedeno je u memorandumu Bijele kuće.
U dokumentu je pojašnjeno da su modrice na rukama uobičajene i benigne, kao i da su povezane sa manjom iritacijom mekog tkiva usljed čestog rukovanja i upotrebe aspirina u okviru kardiovaskularne prevencije.
Barbabela je u memorandumu naveo da je Tramp u odličnom zdravstvenom stanju, sa snažnom srčanom, plućnom, neurološkom i opštom fizičkom funkcijom, prenosi Rojters.
-Predsjednik Tramp je potpuno sposoban da obavlja sve dužnosti vrhovnog komandanta i šefa države – istakao je Barbabela.
Memorandum je objavljen nakon Trampove posjete Nacionalnom vojno-medicinskom centru “Volter Rid” u utorak, a u njemu se navodi da je zabilježen napredak u odnosu na prošlu godinu kada je riječ o blagom otoku potkoljenice.
U memorandumu nije naveden razlog dermatološkog tretmana kojem je Tramp bio podvrgnut u martu zbog promjena na vratu, niti je precizirano da li je nakon oktobra prošle godine ponovo obavio pregled magnetnom rezonancom.
Tramp, koji će u junu napuniti 80 godina, često ističe da je fizički spremniji i energičniji od svog prethodnika, bivšeg predsjednika SAD DžozeFa Bajdena, koji je funkciju napustio prošle godine u 82. godini, nakon višemjesečnih spekulacija o njegovoj sposobnosti da obavlja predsjedničku dužnost.
Agencije
Svijet
KOLONE NA GRANICI SA GRČKOM: Na prelazima čeka čak 65 autobusa, putnici satima zaglavljeni!
Na ulazu u Grčku, danas su, 30. maja, zabilježene ogromne gužve, a prema objavama putnika na društvenim mrežama, na graničnim prelazima formirane su višekilometarske kolone u kojima se nalazi 65 autobusa i veliki broj putničkih vozila.
Na društvenoj mreži Facebok pojavile su se fotografije i komentari putnika koji navode da je situacija na granici veoma teška i da se kolona pomjera izuzetno sporo.
“Trenutno na ulazu u Grčku, preko 40 autobusa čeka u koloni. Ogromna gužva i užasno se polako pomjera kolona”, navodi se u jednoj od objava koja je privukla pažnju brojnih korisnika.
U komentarima ispod objave putnici opisuju višesatna čekanja i nezadovoljstvo zbog zastoja na granici.
“Od sinoć smo tu sa autobusom. Sad i nikad više, ovo je haos”, napisao je jedan od putnika.
Drugi korisnik naveo je da je situacija još ozbiljnija nego što se na prvi pogled čini.
“Evo sad sam se čula sa roditeljima, 65 autobusa ima na granici Makedonija – Grčka”, stoji u komentaru.
Odmor vrijedan čekanja
Neki od njih tvrde i da je čekanje vrijedno, pogotovo kada se zna da je krajnja destinacija pravi odmor i uživanje u suncu i slanoj vodi.
Za sada nema zvaničnih informacija o razlozima velikih zadržavanja, ali se pretpostavlja da su pojačan intenzitet saobraćaja i smjena turista doprinijeli stvaranju ogromnih kolona na graničnim prelazima.
Grčka je i ove godine jedna od najpopularnijih destinacija za turiste iz Srbije i regiona, zbog čega se tokom ljetnje sezone često bilježe gužve na ulazu u ovu zemlju.
Putnicima koji planiraju putovanje savjetuje se da prije polaska provjere stanje na graničnim prelazima i da se pripreme na duža čekanja.
Svijet
TRAMP DRŽI POSLJEDNJU RIJEČ: SAD i Iran postigli dogovor, čeka se odobrenje
SAD i Iran postigli dogovor? Američki i iranski pregovarači postigli su sporazum o 60-dnevnom memorandumu o razumijevanju, kojim bi se produžio prekid vatre i pokrenuli pregovori o iranskom nuklearnom programu, ali predsjednik Donald Tramp još nije dao konačno odobrenje, rekli su za Aksios (Axios) dvojica američkih zvaničnika i regionalni izvor uključen u posredničke napore.
Potpisivanje memoranduma predstavljalo bi najznačajniji diplomatski proboj od početka rata, ali bi konačni sporazum, koji bi odgovorio na Trampove zahtjeve u vezi sa nuklearnim programom, i dalje zahtijevao dodatne intenzivne pregovore.
„Ovo je sporazum kojim se svi dovode za pregovarački sto. Detalje ćemo razraditi tokom pregovora“, rekao je jedan američki zvaničnik.
Šta se dešavalo iza kulisa?
Američki zvaničnici navode da su uslovi sporazuma uglavnom bili usaglašeni još u utorak, ali da je objema stranama i dalje bilo potrebno odobrenje najvišeg rukovodstva.
Američki zvaničnici tvrde da su se Iranci kasnije vratili i saopštili da imaju potrebna odobrenja i da su spremni da potpišu sporazum. Iran to nije potvrdio.
Američki pregovarači upoznali su predsjednika Donalda Trampa sa detaljima konačnog sporazuma, ali on nije odmah dao zeleno svjetlo.
„Predsjednik je posrednicima prenio da želi nekoliko dana da razmisli o tome“, rekao je jedan američki zvaničnik.
Podsjećanja radi, Tramp i njegovi savjetnici su u nekoliko navrata tokom ranijih faza rata mislili da su blizu sporazuma, ali su pregovori više puta zapadali u ćorsokak.
Američki zvaničnici navode da će 60-dnevni memorandum sadržavati odredbu da će plovidba kroz Hormuški moreuz biti „neograničena“.
Jedan američki zvaničnik rekao je da to znači da neće biti naplate taksi niti uznemiravanja brodova, kao i da će Iran morati da ukloni sve mine iz moreuza u roku od 30 dana.
Američka pomorska blokada takođe će biti ukinuta, ali će se to odvijati proporcionalno obnovi komercijalne plovidbe, rekao je američki zvaničnik.
Memorandum će sadržavati i obavezu Irana da neće razvijati nuklearno oružje, navode zvaničnici. Takođe će biti navedeno da će prva pitanja o kojima će se pregovarati tokom tog 60-dnevnog perioda biti način uklanjanja iranskog visokoobogaćenog uranijuma i rješavanje pitanja iranskog obogaćivanja uranijuma.
SAD će se obavezati da razgovaraju o ublažavanju sankcija i oslobađanju zamrznutih iranskih sredstava u okviru pregovora. Memorandum će uključivati i razgovor o mehanizmu koji bi pomogao Iranu da ponovo prima robu i humanitarnu pomoć.
Paralelno s tim, čak i dok su pregovori bili pri kraju, SAD i Iran imali su dva incidenta u Ormuskom moreuzu tokom posljednjih 48 sati.
Šta kažu zvaničnici?
Jedan američki zvaničnik tvrdi da Iran sada ima priliku da oslobodi svoju ekonomiju ograničenja i da „u njihovom sistemu postoje ljudi koji razumiju da je ovo prilika da krenu drugim putem“, dodajući:
„Tokom ovih 60 dana pregovora saznaćemo da li je to zaista slučaj.“
Američki zvaničnici tvrde da neće biti nikakvih sporednih dogovora niti tajnih klauzula o ublažavanju sankcija ili transferu novca Iranu.
„Što više Iranci budu spremni da ponude, više će i dobiti“, rekao je jedan od njih, piše Telegraf.
-
Politika2 dana agoVLADINA VOZILA PREVOZILA KOKAIN?! Isplivali jezivi detalji o povezanosti policije, vrha SNSD-a i narko kartela!
-
Hronika2 dana agoMISTERIOZNI NESTANAK U DOBOJU: Policija i porodica i dalje traže informacije o kretanju Tanje Varajić
-
Politika1 dan agoITALIJAN PREDLOŽEN PIC-u za visokog predstavnika u BiH
-
Politika1 dan agoSDS PRED VELIKOM ODLUKOM: Da li će Blanuša ustupiti kandidaturu Stanivukoviću?
-
Politika2 dana agoUNA NIJE PARKING ZA GLISERE! PDP/PSS pokrenuo inicijativu za zaštitu rijeke Une
-
Politika2 dana agoKO STOJI IZA MILIONSKOG POSLA? Vlada prodala dio „Orla“ konzorcijumu iz Beograda!
-
Svijet1 dan agoKako Evropa izgleda iz orbite tokom toplotnog talasa? ESA OBJAVILA SNIMAK
-
Politika2 dana agoSTATISTIKA KOJA PLAŠI REŽIM! Stanivuković 10 godina ne zna za politički poraz,
