Connect with us

Svijet

IRAN OBRIO AMERIČKI DRON: Teheran poslao oštru poruku Vašingtonu, tenzije ponovo rastu!

Napetost na Bliskom istoku je sve veća, nakon što su Sjedinjene Američke Države raketom pogodile trgovački brod u Omanskom zalivu koji je, kako tvrde, pokušao da probije blokadu iranskih luka.

Teheran poručuje da zadržava kontrolu nad Ormuskim moreuzom i upozorava na posljedice svakog kršenja pravila plovidbe.

IRGC presreo i uništio američki dron iznad iranskih teritorijalnih voda

Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je presreo i uništio američki dron MQ-1 koji je ušao u teritorijalni vazdušni prostor iznad teritorijalnih voda Irana sa očiglednom neprijateljskom namjerom, raspoređujući napredne rakete PVO kako bi odmah oborio letjelicu.

Kancelarija za odnose sa javnošću je saopštila da je dron, koji pripada američkoj vojsci, otkriven u trenutku kada je ušao u iranski vazdušni prostor u ranim jutarnjim satima, prenosi agencija Mehr.

Sistemi PVO IRGC-a su odmah ciljali bespilotnu letjelicu naprednim raketama zemlja-vazduh.

“Iranski vazdušni prostor iznad teritorijalnih voda zemlje je pod punom kontrolom i svaki upad će biti dočekan odlučnim odgovorom”, navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug.

“MQ-1 predator” je daljinski pilotirani avion (dron) za osmatranje i blagi udar kojim upravljaju američke snage, a koji se prvenstveno koristi za izviđanje i operacije ciljanja.

Nastavljeni sukobi između Izraela i Hezbolaha

Na jugu Libana nastavljeni su sukobi između izraelske vojske i Hezbolaha.

Izraelska avijacija i artiljerija izvele su udare u blizini zamka Bofor, dok su u više naselja izdata upozorenja za evakuaciju stanovništva. Libanski zvaničnici ocjenjuju da je riječ o ozbiljnoj eskalaciji i pozivaju na hitno primirje.

U Pojasu Gaze u jednom od novih izraelskih vazdušnih napada poginula je jedna medicinska sestra, prenose lokalni izvori.

Bez konačne odluke nakon sastanka u Bijeloj kući

Predsjednik SAD Donald Tramp sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost razmatrao je “konačnu odluku” o sporazumu sa Iranom. Međutim, sastanak u Situacionoj sobi Bijele kuće završen je bez “konačne odluke”, javljaju američki mediji.

Iranske vlasti ističu da ne vjeruju nikome na riječ, već da će suditi po djelima, prenosi RTS.

Related Topics:

Svijet

KAP KOJA POKREĆE SVIJET: Zašto se prolaz kroz Hormuški moreuz ne smije naplaćivati?

Iran zahtijeva da brodovi plaćaju i do dva miliona dolara za prolaz kroz Hormuški moreuz. Zbog čega Egipat i Panama imaju pravo da naplaćuju tranzit kroz svoje vodene puteve, dok Iranu to nije dopušteno?

Nakon što su se pojavile informacije da Teheran naplaćuje i do dva miliona dolara, odnosno oko 1,7 miliona evra po brodu, za „siguran prolaz“ kroz Hormuški moreuz, svjetski mediji izvještavali su o optužbama na račun iranskog režima za iznuđivanje i ugrožavanje globalne energetske bezbjednosti, prenosi Dojče vele (Deutsche Welle).

Taj moreuz, smješten između Irana i Omana, predstavlja najvažniji energetski koridor na svijetu. Prije izbijanja rata u Iranu, kroz njega je prolazila čak petina ukupne svjetske nafte i gasa.

Vlasti u Teheranu opravdavaju te namete kao ratnu odštetu za gubitke pretrpljene tokom američko-izraelskih napada, ali i kao naknadu za „navigacione usluge“, zaštitu životne sredine i pojačanu bezbjednost. Najavljeno je i sastavljanje zajedničkog protokola sa Omanom, prema kojem bi brodovi morali da traže posebne dozvole prije ulaska u moreuz.

I dok su pojedine azijske pomorske kompanije i manji operateri tiho pristali na taksu, veliki globalni igrači to odlučno odbijaju. Istovremeno, Institut za proučavanje rata (ISW) nazvao je te takse pomorskim „iznuđivanjem“.

SAD i Kina postigle su dogovor o zajedničkom protivljenju tim nametima, prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnike američkog Stejt departmenta, a tu praksu odbacile su i zemlje Perzijskog zaliva.

Stručnjaci za pomorsko pravo ističu da postoje jasni razlozi zbog kojih Iran ne može da naplaćuje prolaz kroz Hormuz, dok druge ključne tačke, poput Sueckog i Panamskog kanala, to redovno čine.

Kakva pravila važe za moreuze?

Prema međunarodnom pomorskom pravu, prirodni moreuzi koji služe za plovidbu regulisani su posebnim pravilima kako bi se zaštitile globalna trgovina i sloboda plovidbe.

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS) garantuje brodovima i vazduhoplovima svih država takozvano pravo na tranzitni prolaz kroz međunarodne moreuze koji spajaju dijelove otvorenog mora. Da bi se plovidba smatrala tranzitnim prolazom, brod mora prolaziti kroz moreuz bez odlaganja i bez sidrenja, osim u hitnim slučajevima.

Pravila Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora izričito navode da priobalne države ne smiju ometati taj tranzit. One mogu naplaćivati samo ograničene naknade za konkretne usluge, kao što su pilotaža, odnosno vođenje broda, i tegljenje.

Zašto operateri kanala imaju pravo na takse?

Kanali poput Sueckog i Panamskog vještački su vodeni putevi koje su suverene države izgradile i koje održavaju uz ogromne troškove.

Egipat od taksi za brodove koji koriste 193 kilometra dugu prečicu kroz Suecki kanal ostvaruje godišnji prihod od oko četiri milijarde dolara. Carigradska konvencija iz 1888. godine, koju su potpisale tadašnje velike sile, izričito dopušta egipatskim vlastima naplaćivanje tranzita radi pokrivanja troškova održavanja, rada i modernizacije kanala.

S druge strane, Uprava Panamskog kanala, koja upravlja tim prokopom izgrađenim od strane SAD, takođe ima dozvolu za naplatu na osnovu posebnih međunarodnih ugovora. Panamski kanal, dovršen 1914. godine radi spajanja Pacifika i Atlantika, zahtijeva neprekidno i skupo održavanje, uključujući stalno čišćenje dna zbog mulja i odrona.

Zanimljivo je da oba ta kanala naplaćuju takse koje su u prosjeku upola manje od iznosa koji sada traži Iran.

Postoje li izuzeci?

Sive zone ipak postoje, pa se prolazak kroz pojedine moreuze, pa čak i dijelove okeana, ponegdje naplaćuje.

Rusija, na primjer, naplaćuje pratnju ledolomaca, pilotažu i uslužne tarife na Sjevernom morskom putu duž svoje sjeverne obale. Ta ruta nudi znatno kraći put između Evrope i Azije nego Suecki kanal. Prolazi kroz Sjeverni ledeni okean i spaja Atlantik i Pacifik preko Barencovog mora i Beringovog moreuza. Uglavnom se koristi ljeti, kada se led otopi, a njome najčešće plove brodovi iz Rusije, Kine i Južne Koreje. Moskva velike dijelove te rute tretira kao svoje unutrašnje vode ili područja prekrivena ledom, pozivajući se na član 234 Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora.

Kanada ima slične zahtjeve za suverenitet nad Sjeverozapadnim prolazom, morskim putem kroz Kanadski arktički arhipelag. Vlada u Otavi povremeno razmatra uvođenje taksi, ali nailazi na oštro protivljenje Sjedinjenih Američkih Država.

Još jedan dugogodišnji primjer su turski moreuzi. Bosfor i Dardaneli, koji preko Turske spajaju Crno i Sredozemno more, regulisani su Konvencijom iz Montrea iz 1936. godine. Prema tom ugovoru, Turska mora garantovati slobodan prolaz trgovačkim brodovima i može naplaćivati samo minimalne takse za svjetionike i navigacionu pomoć, ali ne i klasične tranzitne naknade.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA TVRDI: Tramp u odličnom zdravstvenom stanju

Ljekar američkog predsjednika Donalda Trampa, Šon Barbabela, izjavio je da je predsjednik u odličnom zdravstvenom stanju, iako ima blagi otok potkoljenice i benigne modrice na rukama, navedeno je u memorandumu Bijele kuće.

U dokumentu je pojašnjeno da su modrice na rukama uobičajene i benigne, kao i da su povezane sa manjom iritacijom mekog tkiva usljed čestog rukovanja i upotrebe aspirina u okviru kardiovaskularne prevencije.

Barbabela je u memorandumu naveo da je Tramp u odličnom zdravstvenom stanju, sa snažnom srčanom, plućnom, neurološkom i opštom fizičkom funkcijom, prenosi Rojters.

-Predsjednik Tramp je potpuno sposoban da obavlja sve dužnosti vrhovnog komandanta i šefa države – istakao je Barbabela.

Memorandum je objavljen nakon Trampove posjete Nacionalnom vojno-medicinskom centru “Volter Rid” u utorak, a u njemu se navodi da je zabilježen napredak u odnosu na prošlu godinu kada je riječ o blagom otoku potkoljenice.

U memorandumu nije naveden razlog dermatološkog tretmana kojem je Tramp bio podvrgnut u martu zbog promjena na vratu, niti je precizirano da li je nakon oktobra prošle godine ponovo obavio pregled magnetnom rezonancom.

Tramp, koji će u junu napuniti 80 godina, često ističe da je fizički spremniji i energičniji od svog prethodnika, bivšeg predsjednika SAD DžozeFa Bajdena, koji je funkciju napustio prošle godine u 82. godini, nakon višemjesečnih spekulacija o njegovoj sposobnosti da obavlja predsjedničku dužnost.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

KOLONE NA GRANICI SA GRČKOM: Na prelazima čeka čak 65 autobusa, putnici satima zaglavljeni!

Na ulazu u Grčku, danas su, 30. maja, zabilježene ogromne gužve, a prema objavama putnika na društvenim mrežama, na graničnim prelazima formirane su višekilometarske kolone u kojima se nalazi 65 autobusa i veliki broj putničkih vozila.

Na društvenoj mreži Facebok pojavile su se fotografije i komentari putnika koji navode da je situacija na granici veoma teška i da se kolona pomjera izuzetno sporo.

“Trenutno na ulazu u Grčku, preko 40 autobusa čeka u koloni. Ogromna gužva i užasno se polako pomjera kolona”, navodi se u jednoj od objava koja je privukla pažnju brojnih korisnika.

U komentarima ispod objave putnici opisuju višesatna čekanja i nezadovoljstvo zbog zastoja na granici.

“Od sinoć smo tu sa autobusom. Sad i nikad više, ovo je haos”, napisao je jedan od putnika.

Drugi korisnik naveo je da je situacija još ozbiljnija nego što se na prvi pogled čini.

“Evo sad sam se čula sa roditeljima, 65 autobusa ima na granici Makedonija – Grčka”, stoji u komentaru.

Odmor vrijedan čekanja

Neki od njih tvrde i da je čekanje vrijedno, pogotovo kada se zna da je krajnja destinacija pravi odmor i uživanje u suncu i slanoj vodi.

Za sada nema zvaničnih informacija o razlozima velikih zadržavanja, ali se pretpostavlja da su pojačan intenzitet saobraćaja i smjena turista doprinijeli stvaranju ogromnih kolona na graničnim prelazima.

Grčka je i ove godine jedna od najpopularnijih destinacija za turiste iz Srbije i regiona, zbog čega se tokom ljetnje sezone često bilježe gužve na ulazu u ovu zemlju.

Putnicima koji planiraju putovanje savjetuje se da prije polaska provjere stanje na graničnim prelazima i da se pripreme na duža čekanja.

Nastavi čitati

Aktuelno