Maturanti ovih dana biraju fakultete i pred njima je izbor da li da upišu ono što vole, ono što se traži ili profesiju od koje će moći sutra da žive.

Profesorka prvog univerziteta u svijetu za vještačku inteligenciju (VI) u Abu Dabiju, Nataša Pržulj, izjavila je za RTS da nam vještačka inteligencija daje mogućnost da biramo zanimanje koje volimo, ali i da je uključimo u svoj rad.

Miloš Turinski iz Infostuda kaže da je idealna kombinacija diplome i vještina, kao i da su zanati danas među najtraženijim i najplaćenijim na tržištu rada. Tržište rada se mijenja brže nego ranije. Traže se vještine, a ne samo diplome. Vještačka inteligencija može da zamijeni gotovo svaku profesiju. Postavlja se pitanje koji fakulteti vode ka sigurnijem poslu, a šta ne treba upisivati ako želite da radite u struci.

Nataša Pržulj, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, smatra da maturanti pri izboru zanimanja treba da se „vode srcem“, jer su potrebni posvećenost, požrtvovanost i istrajnost, bez obzira na to da li je riječ o zanatu ili upisu fakulteta.

„Filozofski, najidealnije je da se dobro živi od onoga što se voli. Vještačka inteligencija nam zapravo daje mogućnost da se bavimo onim što volimo, ali i da je uključimo. Istoričar, na primjer, ne mora da razumije fiziku ili matematiku, već da zna alate vještačke inteligencije da bi napisao esej ili pretražio literaturu“, objašnjava Pržulj. Prema njenim riječima, bez diplome u današnjem svijetu ne može se mnogo, kao i da je njen cilj da pokaže da ona svjedoči o istrajnosti, sposobnosti da se ispune dugoročni projekti i snalažljivosti u akademskoj i društvenoj sredini. Naglašava, takođe, da su matematika, statistika i algoritmi fundamentalne nauke.

„Stručno znanje se mijenja mnogo brže nego ranije, ali fakultet daje dubinu da ne bismo bili svašta, odnosno da sve znamo površno, a da ništa zaista ne znamo da uradimo. Moramo da odemo u dubinu, ali i da imamo širinu kako bismo mogli da navigiramo svijetom koji se brzo mijenja“, naglašava profesorka.

Miloš Turinski iz Infostuda slaže se sa profesorkom Pržulj da je zanimanje potrebno „birati srcem“, u kombinaciji sa vještinama i znanjima neophodnim da bi se tim poslom mogli baviti i da bi on bio perspektivan na tržištu rada.

S druge strane, kaže da je danas najveća potražnja na tržištu za tehničkim usmjerenjima i zanatima, dok su do 2022. godine najviše traženi bili IT stručnjaci.
„Zanati u nižekvalifikovanim profesijama se traže u najvećoj mjeri. Zbog uticaja roditelja, koji su potcjenjivali vrijednost zanata, sada nam takvi kadrovi nedostaju“, navodi Turinski.

Dodaje, takođe, da, na primjer, nedostaju kuvari, a plate su im takve da mogu da stanu „rame uz rame“ sa programerima.

Turinski predviđa da će tehničke nauke i dalje imati primat na tržištu rada, ali da diploma više neće moći da nas fiksira za samo jednu struku, piše B92.

„Vještine koje stičete sa strane su važne, jer diploma više nije presudna na tržištu, već kombinacija diplome i vještina. I dalje ne bih odustajao od IT-a, iako je došlo do optimizacije tržišta, a elektrotehničari i mašinski inženjeri i dalje su traženi kada je riječ o visokom obrazovanju“, zaključuje Turinski.