„Građani Republike Srpske su u nakon brojnih afera ostali bez stotine miliona maraka, a za to niko nije odgovarao. To je posljedica sistema u Srpskoj i partijske države“, rekao je ekonomista Milenko Stanić u rubrici „Bez uvijanja“ BN televizije. Stanić je dodao da su zaduženja koja privreda i rast ne mogu vratiti u ovoj izbornoj godini rekordna, a da građanima od njih neće biti bolje.

Slučaj „Serdarov“ i isplata stotine miliona maraka narodnog novca ne zna se ni kome niti ko je od njega imao korist, tipičan je primjer, posao i dio sistema koji je vlast u Srpskoj napravila, kaže Stanić, koji navodi i afere Vijadukt, kupovinu kladionice i hotela, kao i privatizaciju javnih preduzeća.

„Mi imamo jedan sistem koji funkcioniše u zatvorenom krugu i javnost i građani, koji bi uvijek trebalo da imaju potpune i transparentne informacije o trošenju javnog novca, nemaju takvu informaciju. Ne samo građani nego i oni koji donose odluke, poslanici u Narodnoj skupštini, a čini mi se i pojedini članovi vlade, nisu u toku i nemaju informacije oko ovih svih poslova“, objašnjava Stanić.

– U partijskom sistemu kakav je režim u Srpskoj napravio, prema Stanićevim riječima, odluke o svemu pa i trošenju ogromnog novca na lobiranja za koji ne znamo da li je donio korist Srpskoj ili pojedincima, donosi samo jedna osoba ili nekoliko njih.

„ Odgovore ćemo dobiti tek kad se rasformira jedan takav sistem odlučivanja gdje pojedinac donosi odluke, a ostali ih izvršavaju odnosno kad se naruši taj sistem partijske države koji trenutno imamo“, smatra Stanić.

Trošenje javnog novca iz preskupih kredita koje koje nemamo odakle da vraćamo nikad nije bilo veće nego u ovoj izbornoj godini, upozorava Stanić, dodajući da ćemo tek vidjeti koliko smo zaduženi i koliki je deficit u budžetu.

„Prostora još uvijek ima za zaduženje ali to je varijabilna varijanta pogotovo kada su u oitanju zadužnja u inostranstvu. Vidimo da su svijetu sukobi, ratovi, kakvi su problemi na energetskom tržištvu. Situacija se može promijeniti pa da mi ne možemo izaći na međunarodno tržište i obezbjediti nova sredstva da bi vratili postojeće dugove. Onda ulazimo u problem. Na domaćem finansijskom tržištu nećemo moći da nađemo takve ili tolike iznose“, mišljenja je Stanić.

– Dijeljenje novca pojedinim kategorijama stanovništva, gradovima i opštinama je potpuno o funkciji izbora, a odluke se donose na sastanku partijskog izvršnog komiteta, što vlada aminuje, tvrdi Stanić.

„To suspenduje pravnu državu. Država kao servis građana postaje servis političkih partija i građani dobijaju pogrešnu percepciju da svoje osnovne, ekonomske probleme i pitanja rješavaju u partijskim strukturama, a ne u institucijama sistema i strukturama države. Da njihova osnovna ekonomska prava zavise od pojedinca, šefa političke partije, od milosti, dobrote i volje“, navodi Stanić.

-Zbog manipulisanja budžetom i njegovim rebalansom kako bi se sakrile nezakonitosti, nepostojanja plana i eventualne promjene poreske politike, naglašava Stanić, investitori zaobilaze Srpsku.

„Investitori ne žele nepredvišenu situaciju, što je logično. Ne žele da dođu u situaciju da ulože ogromne finansijske iznose, ogroman novac koji će sutra vlast, koja vidi da nema potrebne izvore prihoda, da oporezuje te prihode i da zahvati tuđi novac“, jasan je Stanić.

– Ono što Vlada Srpske radi sa budžetom u normalnim zemljama bi dovelo do njene smjene, svuda sem kod nas, zaključio je Stanić.

Broj građana koji žive u BiH godinama opada, dok Centralni birački spisak i dalje pokazuje više od 3,4 miliona registrovanih birača. Gdje je nestala demografska logika i koliko su birački spiskovi zaista ažurni?

Brojke o demografiji i izbornim spiskovima u Bosni i Hercegovini ponovo otvaraju pitanje koje godinama nema jednostavan odgovor – koliko ljudi zapravo živi u zemlji i koliko je građana evidentirano kao birači?

Centralna izborna komisija BiH zaključila je Centralni birački spisak sa stanjem na 20. avgust 2026. godine, a na njemu se nalazi 3.408.517 birača. CIK je ranije, sa stanjem na 6. maj, evidentirao 3.414.364 birača.

Istovremeno, posljednji zvanični popis stanovništva urađen je još 2013. godine, kada je u BiH popisano 3.531.159 stanovnika.

Sve manje stanovnika, a birača sve više

Trend rasta broja birača posebno je uočljiv kada se pogledaju raniji izborni ciklusi.

Prema podacima navedenim u analizi, 2006. godine bilo je registrovano 2.734.287 birača, dok je deset godina kasnije taj broj porastao na 3.263.906. Danas je Centralni birački spisak ponovo iznad 3,4 miliona.

Na drugoj strani, BiH se godinama suočava sa iseljavanjem, negativnim prirodnim priraštajem i starenjem stanovništva.

Pri tome treba napraviti važnu razliku: broj birača nije isto što i broj stanovnika. U birački spisak mogu biti uključeni i punoljetni državljani BiH koji žive u inostranstvu, dok broj stanovnika uključuje i djecu koja nemaju pravo glasa.

Upravo zbog toga samo poređenje ova dva broja ne može biti dokaz da je birački spisak netačan. Ipak, veliki raskorak između demografskih kretanja i broja registrovanih birača predstavlja pitanje koje zahtijeva objašnjenje i transparentne podatke.

Popis star 13 godina

Poseban problem predstavlja činjenica da BiH više od decenije nema novi popis stanovništva.

Popis iz 2013. godine pokazao je da je u BiH živjelo 3.531.159 stanovnika. Od tada su uslijedili novi talasi iseljavanja, promjene u prirodnom priraštaju i značajne demografske promjene.

Zbog toga danas ne postoji novi popis koji bi precizno pokazao koliko stanovnika zaista živi na teritoriji BiH.

U javnosti se često iznose procjene da je stvarni broj stanovnika značajno manji, ali takve procjene treba razlikovati od zvaničnog statističkog podatka.

Nove tehnologije mijenjaju mogućnost manipulacije

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je uvođenjem novih izbornih tehnologija smanjen prostor za zloupotrebe biračkog prava.

Posebno ističe činjenicu da će identifikacija birača biti tehnički provjeravana, što bi trebalo da oteža glasanje u ime druge osobe ili preminulog građanina.

Topićeva je ranije upozoravala da su birači koji ne izlaze na izbore, kao i građani koji žive u inostranstvu, mogli predstavljati prostor za potencijalne zloupotrebe, dok bi nova tehnologija trebalo da smanji takav rizik.

Na predstojećim izborima CIK uvodi specifične izborne tehnologije, uključujući uređaje za identifikaciju birača i skenere. Glasovi će, međutim, i dalje biti ručno brojani, dok bi tehnologija trebalo da doprinese bržem prenosu i objavljivanju preliminarnih rezultata.

Pitanje koje traži odgovor

Politikolog Dragana Delić smatra da je opravdano postaviti pitanje koliko su birački spiskovi ažurni i u kojoj mjeri odgovaraju stvarnoj demografskoj slici zemlje.

Broj registrovanih birača, kako ističe, nije jednak broju stanovnika, jer obuhvata i državljane koji žive van BiH. Ipak, što je veća razlika između demografskih pokazatelja i broja birača, to je veća potreba za jasnim institucionalnim objašnjenjem.

Upravo transparentnost biračkih spiskova postaje posebno važna u trenutku kada se BiH priprema za još jedan izborni ciklus.

Desetine hiljada birača registrovane van BiH

Poseban dio biračkog tijela čine državljani BiH koji žive u inostranstvu.

Prema podacima CIK-a navedenim u analizi, nakon okončanja žalbenog postupka ukupno je registrovano 48.078 birača izvan BiH.

Od tog broja, 45.457 birača glasaće putem pošte, dok je 2.621 birač registrovan za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.

CIK je za Opšte izbore 2026. odredio diplomatsko-konzularna predstavništva u kojima će građani moći glasati, dok su Opšti izbori zakazani za 4. oktobar 2026. godine.

Na kraju ostaje činjenica koja je teško objašnjiva bez dodatnih podataka: BiH već godinama govori o depopulaciji i masovnom iseljavanju, a broj ljudi evidentiranih kao birači i dalje se kreće iznad 3,4 miliona.

To samo po sebi nije dokaz nepravilnosti, ali jeste dovoljan razlog da se javnosti jasno objasni koliko je birača stvarno nastanjeno u BiH, koliko ih živi u inostranstvu i kako se birački spisak ažurira nakon smrti, iseljenja i drugih promjena.

Centralna izborna komisija BiH (CIK), zajedno sa domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama, organizovala je okrugli sto o temi izgradnje povjerenja građana u izbore i nove tehnologije. Cilj je da birači shvate novi način funkcionisanja izbornog procesa, te da predstojeći izbori budu sigurniji, pošteniji i transparentniji od svih prethodnih.

Izbornom procesu se vjeruje onoliko koliko je on jasan i razumljiv glasačima. Nova tehnologija može pomoći u bržem prebrojavanju i jasnijem izvještavanju, ali ništa od toga nije važno ako glasači i posmatrači ne razumiju kako ta tehnologija funkcioniše i zašto je odabrana, ističu iz Centralne izborne komisije BiH.

„Za opšte izbore 4. oktobra radimo na uvođenju specifičnih izbornih tehnologija za glasanje i obradu rezultata koje smatramo pouzdanijim, transparentnijim i težim za manipulaciju od naših ranijih nezakonitih izbornih praksi. Glasačima poručujem da promjene postoje kako biste, kada predate svoj glasački listić, mogli vjerovati da će tačno biti prebrojan i da biste, kada se objave rezultati, sami mogli vidjeti šta se zaista dogodilo sa vašim glasom na biračkom mjestu“, izjavila je član CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.

Iz nevladine organizacije „CIVIC HUB US“ podsjećaju da će se glasovi prebrojavati i elektronski i ručno, te dodaju da je to dobar kontrolni mehanizam koji je veoma važan za upoređivanje rezultata i sticanje povjerenja građana.

„Promjene koje se uvode za ove izbore nisu eksperiment, već su dio priprema koje se vrše za vas. To su testiranja, pilot-projekti i unapređenja kako biste, kada budete glasali, mogli vjerovati da će vaš glas biti pošteno prebrojan i tačno prijavljen“, istakla je predstavnica organizacije „CIVIC HUB US“ Tihana Bartulac Blank.

Učesnici okruglog stola poručili su da građani mogu imati puno povjerenje u nove izborne tehnologije koje su uvedene sa jasnim ciljem — da izbori u BiH budu pošteni, transparentni i sigurni, te da glasači dobiju one predstavnike koje su i izabrali.

(BN)