Connect with us

Svijet

DETALJI SPORAZUMA: Otvara se Ormuski moreuz, ukidaju se sankcije, stižu milijarde dolara

Memorandum o razumijevanju između SAD i Irana o okončanju rata ima za cilj održanje primirja na Bliskom istoku i pokretanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, a dokument od 14 tačaka ostavlja brojne detalje koje strane treba da dogovore kasnije, uključujući i osjetljivu temu iranskog nuklearnog programa, prenosi CNN.

Sporazum Irana i SAD utvrđuje uslove prekida vatre između dvije zemlje, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, određeno finansijsko olakšanje za Iran i potvrdu iz Teherana da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje, objavila je danas američka mreža prema tekstu potpisanog sporazuma, koji je pročitao visoki zvaničnik administracije SAD u telefonskom razgovoru sa novinarima.

Dokument koji su elektronski potpisali američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, obećava Iranu mnogo novca, ukidanjem sankcija Iran može da prodaje svoju naftu, imaće pristup milijardama zamrznute imovine i potencijalno još 300 milijardi dolara dodatnog finansiranja, navodi CNN.

Prema tekstu koji je objavila američka televizija tačke tačke sporazuma sadrže:

1. SAD, Iran i njihovi saveznici u tekućem ratu potpisuju Memorandum o razumijevanju kako bi proglasili trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban, i obavezuju se od sada da neće pokretati nikakav rat ili bilo kakvu vojnu operaciju jedna protiv druge, i da će se uzdržati od prijetnje ili upotrebe sile jedna protiv druge, i osigurati teritorijalni integritet i suverenitet Libana.

2. SAD i Iran obavezuju se da će poštovati međusobni suverenitet i teritorijalni integritet i da će se uzdržati od miješanja u međusobne unutrašnje poslove.

3. SAD i Iran obavezuju se da će pregovarati i postići konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostrani pristanak.

4. Odmah po potpisivanju Memoranduma o razumijevanju, SAD će početi sa uklanjanjem svoje pomorske blokade i svih poremećaja ili prepreka protiv Irana, i u potpunosti će okončati pomorsku blokadu u roku od 30 dana. Tokom ovog perioda, saobraćaj plovila biće srazmjeran broju predratnog saobraćaja koji Iran obnavlja. SAD se dalje obavezuju da će ukloniti svoje snage iz blizine Irana u roku od 30 dana nakon konačnog sporazuma.

5. Po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju, Iran će preduzeti mjere, upotrijebivši sve napore za bezbjedan prolaz komercijalnih plovila bez naknade, samo 60 dana, iz Persijskog zaliva u Omansko more i obrnuto. Saobraćaj komercijalnih plovila će odmah početi, a uzimajući u obzir potrebu za uklanjanjem tehničkih i vojnih prepreka i razminiranjem od strane Irana, biće uspostavljen u roku od 30 dana. Iran će voditi dijalog sa Omanom kako bi definisala buduću administraciju i pomorske usluge u Ormuskom moreuzu, u razgovoru sa drugim državama priobalnog dijela Persijskog zaliva, u skladu sa važećim međunarodnim pravom i suverenim pravima priobalnih država Ormuskog moreuza.

6. SAD se obavezuju da će sa regionalnim partnerima razviti definitivan, obostrano dogovoren plan sa najmanje 300 milijardi američkih dolara za obnovu i ekonomski razvoj Irana. Mehanizam za sprovođenje ovog plana biće finalizovan kao dio konačnog sporazuma u ​​roku od 60 dana. Sve potrebne licence, izuzeća i dozvole potrebne za relevantne finansijske transakcije izdaće SAD.

7. SAD se obavezuju da će ukinuti sve vrste sankcija protiv Irana, uključujući rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

8. Iran potvrđuje da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje. SAD i Iran su se složili da riješe pitanje raspolaganja zalihama obogaćenog materijala u skladu sa mehanizmom koji će biti obostrano dogovoren u skladu sa rasporedom pomenutim u sedmom stavu, sa minimalnom metodologijom koja će se kombinovati na licu mjesta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Dvije strane su se takođe složile da razgovaraju o pitanju obogaćivanja i drugim obostrano dogovorenim pitanjima u vezi sa nuklearnim potrebama Irana, na osnovu zadovoljavajućeg okvira koji će biti dogovoren u konačnom sporazumu.

9. Do konačnog sporazuma, SAD i Iran se slažu da održe “status kvo”. Iran će zadržati trenutni “status kvo” svog nuklearnog programa, a SAD neće uvoditi nikakve nove sankcije i neće raspoređivati dodatne snage u regionu.

10. SAD se obavezuju da će odmah po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju i do prestanka sankcija, Ministarstvo finansija SAD izdati izuzeća za izvoz iranske sirove nafte, naftnih proizvoda i derivata, kao i sve povezane usluge, uključujući bankarske transakcije, osiguranja, transport itd.

11. SAD se obavezuju da će u potpunosti staviti na raspolaganje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Irana nakon sprovođenja Memoranduma. SAD i Iran će se međusobno dogovoriti o procedurama u vezi sa oslobađanjem ovih sredstava tokom pregovora. Takva sredstva, bilo da su zadržana na originalnom računu ili prebačena, biće u potpunosti upotrebljiva za isplatu bilo kom krajnjem korisniku koga odredi Centralna banka Irana.

12. SAD i Iran slažu se da će biti uspostavljen izvršni mehanizam za praćenje uspješnog sprovođenja ovog Memoranduma o razumevanju i budućeg poštovanja konačnog sporazuma.

13. Nakon potpisivanja ovog Memoranduma o razumijevanju, i pod uslovom da se počne sa sprovođenjem paragrafa 1, 4, 5, 10 i 11 ovog Memoranduma o razumijevanju i kontinuiranom sprovođenju ovih mjera, SAD i Iran će započeti pregovore o konačnom sporazumu isključivo o ostalim paragrafima.

14. Konačni sporazum će biti odobren obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Related Topics:

Svijet

TRAMP: Nadam se da se bliži kraj rata sa Iranom

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se nada da se rat sa Iranom bliži kraju, dok se naredne sedmice očekuje njegov sastanak s liderima zemalja Zaliva na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku.

“Nadam se da se bližimo kraju rata. Oni žele dogovor, pa ćemo vidjeti kako će se situacija odvijati”, rekao je Tramp, dodajući da je informacije iz Irana dobio “direktno”, ali nije iznio detalje.

Prema navodima Aksiosa, Tramp bi u Njujorku trebalo da razgovara s predstavnicima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Kuvajta i Omana o narednim koracima i američkoj strategiji nakon rata.

Rat je počeo 28. februara napadima SAD-a i Izraela na Iran, nakon čega je Teheran uzvratio napadima na Izrael i zemlje Zaliva u kojima se nalaze američke baze. Tramp je kao jedan od ciljeva rata naveo slabljenje iranskih nuklearnih kapaciteta.

Iran nema nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranijuma namijenjen mirnodopskim svrhama.

Nastavi čitati

Svijet

Lavrov poručio Zapadu “Ako Evropa napadne Rusiju, RAT ĆE BITI VEOMA KRATAK!”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izrazio je danas nadu da su evropske zemlje čule njegovo upozorenje da bi, u slučaju napada Evrope na Rusiju, uslijedio “veoma kratak rat”.

U intervjuu na Prvom kanalu, Lavrov je rekao da su Evropljani tokom prethodnih 500 godina živjeli na račun drugih, navodeći kolonijalizam i ropstvo, kao i da je politika evropskih zemalja dovela do izbijanja dva svjetska rata.

On je podsjetio i na Napoleonovu i Hitlerovu invaziju na Rusiju, u kojima su, prema njegovim riječima, učestvovali predstavnici cele Evrope.

Lavrov je rekao da je “ideja o nanošenju strateškog poraza Rusiji” i dalje u središtu, kako je naveo, težnji Zapada prema Ruskoj Federaciji.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Lavrov je rekao da za Rusiju rješavanje sukoba podrazumijeva ispunjavanje zadataka koje je Moskva postavila na početku specijalne vojne operacije i uklanjanje, kako je naveo, “osnovnih uzroka krize”.

On je, takođe, optužio ukrajinske vlasti da su “jedini režim na svijetu koji je zabranio čitav jedan jezik”, tvrdeći da je ruski jezik u Ukrajini zakonski ograničen od 2017. godine.

Lavrov je ocijenio i da evropske zemlje žele da na vlasti u Ukrajini zadrže, kako je rekao, “otvoreno nacistički i rusofobni režim” i da razmatraju planove za razmještanje određenih snaga na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti. Međunarodni festival mladih održava se od 11. do 17. septembra u Jekaterinburgu.

Nastavi čitati

Svijet

BERLIN POVLAČI RADIKALAN POTEZ! Pooštrene kontrole i zabrane u borbi PROTIV ISLAMISTIČKOG TERORIZMA!

Njemačka savezna vlada planira pooštravanje krivičnog zakonodavstva u borbi protiv islamističkog terorizma, uključujući uvođenje strožih kazni za posebno opasne napade nožem, češću upotrebu elektronskih narukvica za nadzor osumnjičenih terorista i proširenje krivičnih djela povezanih sa propagandom Islamske države.

Prema planu, za posebno opasne tjelesne povrede počinjene nožem ili drugim opasnim oruđem, kada je ugrožen nečiji život ili prijeti teško oštećenje zdravlja, predviđena je minimalna kazna zatvora od godinu dana.

Planirano je i redovnije korišćenje elektronskih narukvica za nadzor islamističkih ekstremista.

Prilikom odlučivanja o uslovnom puštanju na slobodu, sudovi bi ubuduće izričito trebalo da uzimaju u obzir interes javnosti za bezbjednost kod kazni zatvora od najmanje šest mjeseci.

Predviđene su i izmjene u krivičnom pravu maloljetnika, kako bi se preciziralo da je, kada se ono primjenjuje na mlade punoljetne osobe, potrebno posebno obrazloženje.

Krivično djelo širenja propagande Islamske države biće prošireno, a biće uvedeno i novo krivično djelo koje se odnosi na prikupljanje novca za tu organizaciju.

Hubig je rekla da je “brutalni napad na berlinski CSD” još jednom pokazao da je islamistički terorizam “zaista ozbiljna prijetnja”.

U napadu na paradu povodom Dana Kristofer ulice u berlinskom parku Tirgarten, islamistički motivisani napadač Abdul Balut automobilom je uletio u masu, pri čemu je jedna žena ubijena, a najmanje 31 osoba teško povrijeđena.

Balut (21), kojeg su vlasti već poznavale kao radikalnog islamistu, ubijen je u pokušaju hapšenja dan nakon napada.

Nastavi čitati

Aktuelno