Connect with us

Region

Novi detalji njemačko-francuskog prijedloga: Srbija i Kosovo dobri susjedi

Ukoliko Kosovo i Srbija potpišu sporazum na osnovu francusko-njemačkog prijedloga, onda će Srbija pristati da poštuje postojanje Kosova i tretira ga kao zasebnu pravnu realnost, dok Kosovo mora da pristane da sprovede sve prethodne sporazume, uključujući i Zajednicu opština sa srpskom većinom, objavio je Albanian post.

Kako prenosi Kossev, prijedlog – sporazum nosi naziv „Osnovni sporazum o statusu odnosa“, ima ukupno devet tačaka i glavne su zasnovane na povelji Organizacije Ujedinjenih nacija koja reguliše međudržavne odnose. U ovom članku, Albanian Post se poziva na jedan od prvih radnih nacrta.

U nastavku će biti objašnjene neke od dinamika koje su se dogodile ili bi se mogle dogoditi u bliskoj budućnosti.

Važan deo sporazuma, možda i najvažniji dio, je njegova preambula.

Ova preambula objašnjava osnovne principe na kojima je sporazum sačinjen. Osnovni princip je da se ovaj sporazum ne miješa u način na koji se ugovorne strane vide, zatim postoji princip koji podsjeća na njihove obaveze prema miru i bezbjednosti, princip poštovanja granica ili linija podjele i princip da ovaj sporazum ima za cilj stvaranje uslova za saradnju dijve strane, kao nešto od interesa za obične ljude, kako na Kosovu tako i u Srbiji.

Veći dio sporazuma, kako prenosi Albanian Post, zasniva se na modelu dvije Njemačke iz 1972. godine, sporazuma koji se zvao Osnovni sporazum.

Njemački kancelar, Olaf Šolc, smatra da njemačko iskustvo u rješavanju jednog veoma osjetljivog pitanja za Nijemce poslije Drugog svjetskog rata ne može da odbaci nijedna strana.

Od devet članova koji se trenutno nalaze u sporazumu, u prvom članu se navodi da će „Kosovo i Srbija razvijati normalne dobrosusjedske odnose na osnovu jednakih prava“.

Ova tačka je veoma važna, ona predstavlja osnovu cjelokupne logike prijedloga. Tačka, koja je preuzeta iz osnovnog sporazuma dvije Njemačke, predstavlja vrijednost, ali i uslov koje su EU, a posebno Njemačka i Francuska, postavile Kosovu i Srbiji.

Stav ove dvije države je čvrst, bez obzira na to kako se vide, Kosovo i Srbija moraju da se uzajamno poštuju i da se ponašaju kao dobri susjedi.

Ove vrijednosti i ovaj uslov su takođe visoko postavljeni u vodećim principima Berlinskog procesa, koji je već evoluirao u ozbiljan i nepremostiv proces za zemlje regiona, kao i u principima Evropske političke zajednice (EPC).

Druga tačka sporazuma je njegova druga suštinska tačka, kojom Srbija prihvata Kosovo i njegovo postojanje kao ravnopravnog aktera u uzajamnim odnosima.

„Kosovo i Srbija će se rukovoditi ciljevima i principima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, posebno suverenom jednakošću svih država, poštovanjem nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravom na samoopredjeljenje, očuvanjem ljudskih prava i nediskriminacijom“, navodi se u ovom tekstu, na koji se osvrnuo i predsjednik Gljauk Konjufca kada je prije nekoliko dana objasnio neke detalje sporazuma.

Tačka 3 se takođe poziva na povelju UN.

„U skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, Kosovo i Srbija će svoje sporove rješavati isključivo mirnim putem i uzdržaće se od prijetnji ili upotrebe sile“, navodi se u ovoj tački i nastavlja sa jednim od najvažnijih dijelova dokumenta – „oni (strane) ponovo potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granice/linije podjele koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati njihov teritorijalni integritet“.

Srbija je sve tri ove tačke ocijenila kao problematične, jer, prema njihovoj ocjeni, te tačke otvaraju put za neposredno članstvo Kosova u UN.

Prema izvorima AP, u tekućem procesu, međunarodni posrednici su izrazili spremnost za izmjene samo u tačkama 2 i 3, gdje se pozivanje na Povelju UN i druge principe koji proizilaze iz ove povelje zamjenjuju pozivanjem na principe za članstvo u EU.

Region

ZORAN MILANOVIĆ “Neću se više kandidovati za predsjednika Hrvatske”

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je govorom otvorio Dane komunikacija u Rovinju, a pred kraj obraćanja je prisutnima otkrio da se više neće kandidovati na političkoj sceni.
Kako vrijeme odmiče, a u mojoj epizodi, vrijeme odmiče. Više neću biti kandidat za predsjednika niti za bilo što u politici. Neke stvari polako rezimiram. Shvatam da je lijepo biti u krdu, ali u krdu i smrdi. Sadašnji premijer i ja smo se ukrdili prije 15 – 20 godina – rekao je Milanović.

On je prethodno govorio i o drugim temama kao što su globalni izazovi, političko okruženje te važnost komunikacije u vrijeme tehnološkog napretka.

Ocijenio je da Hrvatska “nema veze s geopolitikom i geostrategijom“.
– Za razliku od Ukrajine, nemamo veze s time, ali to je pozitivna vijest za nas. Konačno nas je povijest i geografija u politici počastila. Postali smo relativno nezanimljivi državama oko sebe – rekao je on.

Kazao je kako, uprkos razvoju tehnologije, posebno vještačke inteligencije, hrvatska politika stoji na mjestu, piše Klix.

Nastavi čitati

Region

TIJELO VIŠE PUTA PREMJEŠTALI NA NEPOZNATE LOKACIJE: Posljednji koraci u rješavanju misterije nestanka Danke Ilić

Postupak ispitivanja optužnice u slučaju Danke Ilić prebačen je u Viši sud u Negotinu.

U postupku ponovnog odlučivanja u slučaju nestanka i smrti Danke Ilić (2), Apelacioni sud u Nišu je naložio dopunu istrage, ocijenivši da je potrebno dodatno razjasniti okolnosti i provjeriti valjanost prikupljenih dokaza, uključujući i odbrane saokrivljenih.

Kako se navodi u zvaničnom saopštenju, novo sudsko vijeće, u izmijenjenom sastavu, biće u obavezi da, između ostalog, sprovede rekonstrukciju pod identičnim uslovima kako bi se preciznije utvrdilo činjenično stanje, ali i da sasluša majku Danke Ilić, Ivanu.

“Obavljanjem rekonstrukcije događaja po kazivanju svakog okrivljenog ponaosob, posebno po kazivanju majke djeteta I.I. (Ivane Ilić) koju ponovo ispitati u svojstvu svjedoka, sve u identičnim meteorološkim uslovima, doba dana i pri identičnom međusobnom položaju objekata i parkiranog vozila u dvorištu kuće oštećene I.I. (Ivane Ilić) u naselju Banjsko polje i zaustavnih pozicija službenih vozila na ulici u blizini kuće – pojate”, navodi se u obrazloženju odluke Apelacionog suda u Nišu.

Rekonstrukcija će se obaviti, prema odluci Apelacionog suda u Nišu, na osnovu do sada prikupljenog dokaznog materijala (podaci iz zapisnika o uviđaju, skica lica mjesta, foto dokumentacije i mišljenja vještaka iz određenih oblasti i ostalo).

Pomogao Jankoviću, a opisane radnje Dragijevića
Iz Apelacionog suda u Nišu ukazali su na to da je nužno da vanpretresno vijeće, prilikom ponovnog odlučivanja, ima u vidu da je činjenični opis djela u odnosu na okrivljenog Radoslava Dragijevića, “protivrečen sam sebi i pravno neodrživ”.

“Navodi se da je ovaj okrivljeni opravdano sumnjiv da je pomogao okr. S.J. (Srđanu Jankoviću), saizvršiocu krivičnog djela – teško ubistvo, iako su nadalje opisane radnje okrivljenog D.D. (Dejana Dragijevića) – usmrtio dijete, tijelo sa deponije donio u kuću u s…., i uz znanje oca, okr. R. (Radoslava) tijelo ponovo premjestio u neku napuštenu kuću), a kada su obojica okrivljenih lišeni slobode, okr.R. (Radoslav) je tijelo djeteta ponovo premestio na drugu nepoznatu lokaciju”, pojašnjeno je u odluci Apelacionog suda.

Kako se navodi, imajući u vidu imperativnu odredbu iz st.3 čl.332 Krivičnog zakonika i st.5 čl.333 Krivičnog zakonika, nužno je ispitati da li u konkretnom slučaju, pri takvom činjeničnom opisu, ima mjesta optužbi prema okrivljenom Radoslavu Dragijeviću.

“Imajući u vidu navedenu odredbu da se neće kazniti izvršilac ukoliko je pružio pomoć krvnom srodniku nakon izvršenog krivičnog djela ili nije prijavio takvog srodnika da je izvršio krivično djelo”, piše u odluci Apelacionog suda u Nišu.

Tri stvari koje vanpretresno vijeće mora da ispuni
Apelacioni sud u Nišu naveo je da je, prilikom ponovnog ispitivanja osnovanosti predmetne optužnice, vanpretresno vijeće u izmenjenom sastavu u obavezi da:

iznese jasne, dovoljne i pravilne razloge o postojanju opravdane sumnje u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnih djela koje se okrivljenima stavljaju na teret
navede konkretne dokaze iz kojih proizilaze ove činjenice
da svoju ocjenu navoda iz odgovora na optužnicu
“Kada postupi po primjedbama iz ovog rješenja, prvostepeni sud će na osnovu kvantitativne (ne kvalitativne ocjene dokaza koja je u ingerenciji pretresnog vijeća u kontradiktornom postupku), donijeti pravilnu i zakonu zasnovanu odluku”, zaključuje se u odluci Apelacionog suda u Nišu.

Predmet prebačen u drugi sud
Kako smo pisali, postupak ispitivanja optužnice u slučaju Danke Ilić prebačeno je iz Višeg suda u Zaječaru u Viši sud u Negotinu.

Ta odluka je uslijedila nakon što je Apelacioni sud u Nišu u svom rješenju naveo da je potrebno optužnicu za smrt Danke Ilić ispitati u izmenjenom sudskom sastavu.

“To znači da sudije koje su na bilo koji način bile uključene u predmet – da li je to određivanje pritvora, ispitivanje optužnice, produženje pritvora, ne mogu postupati u novom ispitivanju optužnice. Zbog toga, Viši sud u Zaječaru je tražio da im se dodijeli novo sudsko veće, a Apelacioni sud u Nišu je smatrao da bi predmet trebalo da se izmjesti u najbliži viši sud u toj regiji. To je upravo Viši sud u Negotinu”, pojasnio je tada izvor .

Nastavi čitati

Region

CRNA GORA traži da Kosovo postane član Savjeta Evrope

Dušan Kozarev, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije, izjavio je da se Crna Gora uvrstila u rijetke zemlje koje su u Savjetu Evrope javno zahtijevale članstvo samoproglašenog Kosova u toj evropskoj organizaciji.

Kozarev je na društvenoj mreži Iks naveo da je to danas na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope učinilo ukupno 14 od 46 zemalja članica i dodao da bi Srbija trebalo da vodi računa u postavljanju prema Crnoj Gori u međunarodnim organizacijama.

– Izgleda da su savjeti koje je gospodin Ervin Ibrahimović (bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore), dobijao od Ranka Krivokapića (bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore) i ambasadora tzv. Kosova u Strazburu Ljuljzima Hisenija urodili plodom – naveo je Kozarev u objavi.

On je dodao da će, uz svu želju za najboljim odnosima sa Podgoricom, Srbija morati da, zbog ove odluke vodi računa u postavljanju prema Crnoj Gori u međunarodnim organizacijama.

Na današnjem sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope održanom u Luksemburgu na dnevni red nije stavljen zahtjev Prištine za članstvo, a ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je značajno što zemlje Kvinte nisu podržale da se zahtjev Prištine uvrsti na dnevni red sastanka.

Tek nedavno javnost je saznala da se bivši dugogodišnji predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i dugo godina glavni koalicioni partner Mila Đukanovića pojavio iz “penzije” u Ministarstvu spoljnih poslova i to na poziciji ambasadora – savjetnika.

Ministar Ervin Ibrahimović rekao je za podgorički list Dan da je Krivokapić zaposlen na određeno vrijeme, tačnije na dvije godine, od 16. decembra 2024. godine. On je rekao da naveo da je imenovanje savjetnika tog ranga autonomno pravo ministra.

– Imenovao sam čovjeka koji je četiri puta biran za predsjednika Skupštine. Bivši je predsjednik najveće parlamentarne skupštine na svijetu – OEBS-a, bio je ministar spoljnih poslova i više od tri decenije poslanik u Skupštini Crne Gore. Bio je poslanik i u SR Jugoslaviji i u SCG. Znači, možemo mirne duše reći da je čovjek sa respektabilnim iskustvom i značajnim domaćim i međunarodnim konekcijama, poželjan i koristan savjetnik – nahvalio je Ibrahimović svog “ambasadora”, koji, kako je dodao, ima jasne stavove o pravcu u kojem Crna Gora danas ide – nezavisnost, demokratija, evropski put i članstvo u NATO, što se poklapa sa “pozicijama Vlade”.

Nastavi čitati

Aktuelno