Connect with us

Svijet

GRČKA UVODI NAJDUŽE RADNO VRIJEME U EVROPI? Radi se i do 13 sati, sindikati bijesni, odmah stupili u štrajk

Grčki radnici su rano jutros stupili u štrajk, zbog produženja radnog vremena na 13 sati u privatnom sektoru. Ovo je drugi štrajk u samo mjesec dana koji su organizovali grčki sindikati.

Grčki brodovi ostali su usidreni u lukama, a željeznički saobraćaj je obustavljen nakon što su radnici jutros obustavili rad u znak protesta protiv planiranih reformi radnog zakonodavstva, koje uključuju produženje radnog vremena na 13 sati u privatnom sektoru.

Štrajk, drugi po redu ovog mjeseca koji su organizovali najveći grčki sindikati javnog i privatnog sektora, vremenski je usklađen s parlamentarnom raspravom i glasanjem o vladinom predlogu zakona o reformama koje se očekuju ove nedjelje, prenosi Index.

Očekuje se da će radnici, uključujući bolničke ljekare i novinare javnih medija, marširati u podne ka parlamentu, zajedno s drugim demonstrantima.

Zaštita radnika od otkaza?
Prijedlog zakona omogućava poslodavcima da produže radno vrijeme, daje im veću fleksibilnost u kratkoročnom zapošljavanju i mijenja pravila o godišnjem odmoru u privatnom sektoru.

Vlada tvrdi da će zakon stvoriti efikasnije i fleksibilnije tržište rada i da će zaštititi radnike od otkaza ako odbiju da rade prekovremeno.

Međutim, sindikati tvrde da zakon ugrožava radnička prava, ukida osmočasovno radno vrijeme i umanjuje pregovaračku moć zaposlenih u zemlji u kojoj su prosečne plate i dalje među najnižima u EU, uprkos povećanju zarada i padu nezaposlenosti nakon teške dužničke krize od 2009. do 2018. godine.

“Umjesto da poveća prihode radnikai ojača javne usluge, vlada se odlučila da zakonom omogući iscrpljujuće radno vrijeme u korist poslodavaca”, naveli su glavni grčki sindikati javnog i privatnog sektora.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno