Jednoipogodišnji dječak teško je povrijeđen nakon što ga je, prema prvim informacijama, u dvorištu porodične kuće u beogradskom naselju Begaljica pregazio traktor kojim je upravljao njegov djed. Mališan je hitno prevezen u bolnicu, gdje se ljekari bore za njegov život.

Prema saznanjima Telegrafa, do nezapamćene drame došlo je u dvorištu porodične kuće kada je djed pokrenuo traktor u namjeri da zakači priključnu mašinu, a u tom trenutku, pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, mališan se našao u blizini vozila, prenosi .

“Sve se odigralo u sekundi. Deda je hteo samo da zakači mašinu. Porodica je odmah skočila da pomogne detetu”, navodi izvor blizak istrazi.

Povrijeđeni dječak je hitno prevezen u lokalni Dom zdravlja, odakle je sa teškim povredama sanitetskim vozilom prebačen u bolnicu.

Policija je obavila uviđaj na licu mjesta kako bi se utvrdile sve okolnosti nezgode.

Mađarska je odložila ključni proceduralni korak potreban za unapređenje kandidature Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU, uz ocjenu mađarskog premijera Petera Mađara da bi prebrzo otvaranje klastera poslalo pogrešnu poruku Srbiji i ostalim zemljama Zapadnog Balkana koje godinama čekaju na članstvo, prenosi briselski portal Politiko.

Mađarska je juče spriječila slanje zajedničkog pisma Evropskom savetu i Evropskoj komisiji u ime svih 27 članica EU, o čemu će se ponovo razgovarati sledeće nedelje.

“Ukupno postoji šest klastera i ne mislimo da je otvaranje svih odjednom dobra ideja. Delom zato što mastilo na prvom još nije ni osušeno, a delom zato što bi to poslalo pogrešnu poruku zemljama Zapadnog Balkana:

Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, koje godinama rade na članstvu u EU”, rekao je Mađar tokom konferencije za novinare na kraju sastanka Evropskog saveta prošle nedelje.

Iako se Mađar nije protivio otvaranju prvog klastera za Ukrajinu, njegova vlada je insistirala na brisanju reči “što je pre moguće” u vezi sa članstvom Kijeva u EU iz pisanih zaključaka sastanka lidera EU u Briselu prošle nedelje, rekao je jedan diplomata za Politiko.

Kijev i Kišinjev su ostvarili napredak na evropskom putu, nakon što su članice EU prošle nedelje jednoglasno odobrile otvaranje prvog zvaničnog pregovaračkog poglavlja za obe države.

Zamenik premijera Ukrajine Taras Kačka je ranije ovog meseca rekao za Politiko da Kijev želi da otvori svih šest pregovaračkih klastera (grupa formalnih poglavlja) do sredine jula.

(Tanjug)   Foto: Tanjug/AP

Jedan od najposjećenijih hrvatskih gradova suočava se sa ozbiljnim posljedicama rekordnog turizma.

Rovinj, koji godišnje bilježi milione noćenja, razmatra uvođenje moratorijuma na nove apartmane u starom gradu.

Ako prijedlog bude usvojen, to bi moglo da označi prekretnicu u upravljanju turizmom na Jadranu i promijeni način razvoja privatnog smještaja. Prenaseljenost primorskih gradova tokom ljetne sezone postaje sve veći problem za lokalno stanovništvo, a Rovinj se odlučio na korak koji bi mogao da ograniči dalji rast turističkog smještaja.

Nakon gradova poput Barselone, Atine i Firence, Rovinj bi mogao da postane sljedeća destinacija koja će privremeno obustaviti otvaranje novih apartmana.

Plan se prvenstveno odnosi na stari grad, gdje bi u narednom periodu mogao biti uveden moratorijum na izdavanje novih rješenja za kategorizaciju privatnog smještaja.
Gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević objasnio je da gradske vlasti razmatraju privremeno ograničavanje izgradnje apartmana.

“Smatramo da se pojavila potreba da se u starom gradskom jezgru u naredne dvije godine, a zahvaljujući Planu upravljanja destinacijama koji je omogućen Zakonom o turizmu, imamo mogućnost uvođenja moratorijuma na izdavanje rješenja za kategorizaciju, izgradnja apartmana unutar našeg starog gradskog jezgra”, istakao je Nimčević.

Rovinj je prošle godine zabilježio skoro 4,5 miliona noćenja turista, što ga čini najposjećenijim gradom u Hrvatskoj. Dok se kvalitet usluge poboljšava u hotelima i kampovima, a novi hotelski kapaciteti se ne šire, privatni smještaj bilježi stalni rast.

Prema podacima turističke zajednice, privatni smještaj čini značajan dio ukupnog kapaciteta. “Od ukupno 38.500 kreveta, privatni smještaj čini 30 odsto, što znači približno 11.680 kreveta”, rekla je za HRT Iva Damuđa iz Turističke zajednice Rovinja.

U samom srcu sezone, Rovinj istovremeno prima i do 25 hiljada gostiju, što dodatno opterećuje infrastrukturu i svakodnevni život stanovnika.

Sve se više pokreću pitanja kvaliteta usluge, ali i kvaliteta života lokalnog stanovništva, koje prostor dijeli sa rekordnim brojem turista.

Problem parkiranja i pritisak na lokalnu infrastrukturu Među problemima koje ističu stanovnici i stanodavci, posebno se ističu saobraćaj i parkiranje.

“Imamo problema sa parking mjestima, jer turisti dolaze u centar grada, žele da parkiraju u centru, a ne tri kilometra dalje”, naglasila je stanodavac smještaja Ksenija.

Istarsko udruženje porodičnog smještaja nije uvjereno da će predložene mjere donijeti željene rezultate.

“Vidjećemo kakav će biti rezultat na terenu, da li će proizvesti neke rezultate ili će samo otvoriti sivu zonu kako bi se ljudi onda snalazili na neki drugi način”, rekla je predsjednik udruženja Lorena Džon.

Legalni zakupci upozoravaju da je problem nelegalnog smještaja već izražen.

“Mislim da bi iznajmljivanje stanova trebalo da obavljaju lokalni stanovnici, a ne ljudi kojima je kupovina nekretnina u Rovinju samo investicija i lokalno stanovništvo od toga ne dobija ništa”, dodala je Ksenija Pehar, piše “Dnevno.hr”.

Plan upravljanja destinacijom je trenutno u fazi javne konsultacije. Ukoliko ga prihvati Gradsko vijeće i nadležni županijski odsjek, Rovinj bi mogao da uđe u dvogodišnji period bez novih legalnih stanova u starom gradskom jezgru. Ovo bi, barem privremeno, zaustavilo dalju apartmanizaciju jedne od najprometnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj.