Od jula za nove automobile u Evropskoj uniji počinju da važe stroža pravila. U vozila se uvodi dodatna obavezna sigurnosna oprema, među kojom su sistemi za praćenje pažnje vozača i uređaj poznat kao “crna kutija”.

Nova pravila dio su GSR II regulative, kojom Evropska unija postepeno uvodi sve veći broj sistema za pomoć vozaču i povećanje bezbjednosti u saobraćaju.

To znači da će svi novoregistrovani automobili morati da imaju dodatnu elektronsku opremu koja prati ponašanje vozila, ali i samog vozača. Cilj je smanjenje broja nesreća, ali mnogi vozači već sada strahuju da će nova tehnologija donijeti skuplje automobile, skuplje popravke i više upozorenja tokom vožnje.

Automobili će pratiti pažnju vozača

Jedna od važnijih novina odnosi se na sistem koji prati pažnju vozača. U vozilima će se koristiti kamere i senzori koji mogu da registruju da li vozač gleda u put ili mu je pažnja duže vrijeme skrenuta.

Ako vozač, na primjer, predugo ne gleda ispred sebe, sistem može prvo da pošalje zvučno upozorenje. Ako se upozorenje ignoriše, automobil može aktivirati dodatnu svjetlosnu signalizaciju, a u određenim situacijama i započeti usporavanje vozila.

Pristalice novih pravila tvrde da ovakvi sistemi mogu spriječiti nesreće izazvane umorom, korištenjem telefona ili nepažnjom. Kritičari, međutim, upozoravaju da stalna upozorenja mogu dodatno nervirati vozače i učiniti vožnju stresnijom.

Šta zapravo radi “crna kutija” u automobilu?

Među obaveznom opremom nalazi se i uređaj koji se često naziva “crna kutija”. Iako naziv podsjeća na avione, automobilska verzija ne snima razgovore u kabini.

Ovaj uređaj bilježi važne tehničke podatke o vožnji, kao što su brzina, kočenje, položaj volana, rad sigurnosnih sistema i ponašanje vozila neposredno prije nezgode.

U slučaju sudara, podaci iz posljednjih trenutaka prije nesreće mogu biti sačuvani i korišteni za utvrđivanje okolnosti. Takvi podaci mogu biti važni policiji, vještacima i osiguravajućim društvima prilikom utvrđivanja odgovornosti.

Još više sigurnosnih sistema

Nova pravila ne odnose se samo na kamere i “crnu kutiju”. U obaveznu opremu ulaze i drugi sistemi koji su ranije bili rezervisani uglavnom za skuplje modele ili više pakete opreme.

• sistem za automatsko kočenje u slučaju opasnosti;
• prepoznavanje pješaka i drugih učesnika u saobraćaju;
• upozorenje na umor i nepažnju vozača;
• sistem za održavanje vozila u traci;
• automatsko uključivanje svjetala za opasnost pri naglom kočenju;
• priprema za ugradnju alko-blokade.

Alko-blokada ne znači da će svaki automobil odmah imati uređaj koji mjeri alkohol, već da vozilo mora biti tehnički pripremljeno za eventualnu ugradnju takvog sistema.

Novi automobili mogli bi postati skuplji

Više elektronike u automobilima znači i više mogućih troškova. Kamere, radari, senzori i kontrolne jedinice povećavaju cijenu proizvodnje, a samim tim mogu uticati i na konačnu cijenu vozila.

Problem za vlasnike ne završava kupovinom. Popravke modernih automobila već sada znaju biti skupe, posebno kada su oštećeni senzori, kamere ili vjetrobransko staklo kroz koje rade sistemi za pomoć vozaču.

Čak i manji udarac, zamjena stakla ili popravka branika mogu zahtijevati dodatnu kalibraciju elektronskih sistema, što trošak popravke može značajno povećati.

Da li će polovni automobili postati traženiji?

Zbog svega toga dio vozača bi mogao početi još više da se okreće polovnim automobilima. Stariji modeli, koji nemaju toliko složenu elektroniku i sisteme nadzora, mnogima djeluju jednostavnije i jeftinije za održavanje.

S druge strane, nova pravila donose veći nivo bezbjednosti, naročito u situacijama kada vozač izgubi pažnju, zakasni sa kočenjem ili ne primijeti pješaka.

Jasno je, međutim, da se automobilska industrija ubrzano mijenja. Novi automobili sve manje zavise samo od vozača, a sve više od elektronike koja ga upozorava, prati i u pojedinim situacijama sama reaguje.

Za jedne je to korak ka sigurnijim putevima. Za druge je to početak ere u kojoj automobil sve više nadzire onoga ko sjedi za volanom.

Najmanje 109 ljudi preminulo je usljed toplotnog talasa koji je zahvatio Francusku, javio je portal “Frans info”, pozivajući se na hitne medicinske službe.

Portal navodi da su u Parizu usljed ekstremne vrućine preopterećene bolnice, ali i pogrebne službe.

Prema podacima pariskih bolnica, hitne medicinske službe koje pokrivaju Pariz i okolne departmane tokom protekle sedmice primile su oko 3.400 poziva, što je za 80 odsto više od uobičajenog broja, dok je broj prijema u urgentne centre povećan za 36 odsto.

Ekipe hitne pomoći intervenisale su u najmanje 30 slučajeva srčanog zastoja.

Temperatura vazduha u Francuskoj je ove sedmice premašila 40 stepeni Celzijusa, što je u pojedinim dijelovima zemlje dovelo do proglašenja najvišeg stepena upozorenja zbog vrućine.

Jedanaest osoba poginulo je nakon pada civilnog aviona u gradu Tomblenu na sjeveroistoku Francuske, saopštile su lokalne vlasti.

Pilot i 10 putnika poginuli su u nesreći, među njima je bilo pet učenika i pet instruktora padobranstva, naveli su lokalni zvaničnici, danas 28. juna.

Avion, koji je pripadao padobranskoj školi, srušio se neposredno nakon polijetanja sa aerodroma Nansi-Esej javljaju lokalni mediji, prenosi “Jutarnji list”.

Policija je apelovala na građane da izbjegavaju područje oko aerodroma u departmanu Mert i Mozel.

Francuski ministar unutrašnjih poslova uputio se ka mjestu nesreće, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Nove informacije o žrtvama

U međuvremenu, pojavile su se i nove informacije o poginulima. Kako prenosi francuska televizija BFMTV, predsjednik regionalnog udruženja medicinskih sestara i tehničara otkrio je da su među žrtvama bili “polovina medicinske sestre i tehničari, a polovina instruktori”.

Prema njegovim riječima, ovaj tragični padobranski let, po svemu sudeći, nije bio obična sportska aktivnost, već je organizovan kao dio “rituala inicijacije” (tzv. hazing), odnosno tradicionalnog prijema novih kolega u struku.

Istraga o tome kako je tačno došlo do tehničkog kvara ili ljudske greške neposredno nakon polijetanja i dalje je u toku.