Connect with us

Društvo

AUTOPUT BANJALUKA – SPLIT POD ZNAKOM PITANJA: Federacija planira drugi pravac FOTO

Nedavno je Republika Srpska pokrenula pripremne procedure za izgradnju autoputa Banjaluka – Mliništa u dužini od oko 95 kilometara, odnosno njegove prve dionice od Banjaluke do Mrkonjić Grada (44 kilometra).

Riječ je o projektu koji se predstavlja kao dio budućeg autoputa Banjaluka – Split, što je ponovo otvorilo pitanje dugoočekivanog kvalitetnog cestovnog povezivanja ova dva grada. Međutim, analiza važećih strateških dokumenata pokazuje da realizacija tog plana nije nimalo jednostavna.

Naime, dok Republika Srpska planira autoput prema Mliništu, Federacija BiH uopšte nema plan nastavka tog pravca od entitetske linije prema Livnu i Splitu. Umjesto toga, u svojim transportnim strategijama predvidjela je potpuno drugi saobraćajni koridor prema Dalmaciji.

Federacija bira južniji pravac

U strateškim dokumentima FBiH planirana je izgradnja brze ceste Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica Hrvatske, ukupne dužine oko 135 kilometara. Ova cesta ne bi imala nikakve veze s Mliništem niti bi predstavljala nastavak autoputa koji planira Republika Srpska.

Razlog nije teško razumjeti. Pravac od Mliništa prema Splitu prolazio bi kroz veoma slabo naseljeno područje zapadne Bosne, dok bi planirana brza cesta preko Turbeta povezala niz mnogo većih gradova i općina.

Njome bi direktnu vezu prema Jadranu dobili Travnik, Donji Vakuf, Bugojno, Kupres i Livno, ali i vozači iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Visokog i drugih dijelova centralne Bosne.

Posebno je značajno što se ovaj pravac prirodno nastavlja na brzu cestu Lašva – Nević Polje – Turbe, čija je izgradnja već u toku, a jedna dionica kod Viteza je završena. Sa saobraćajnog stanovišta, riječ je o koridoru koji bi imao znatno širi značaj za Federaciju BiH.

Izgradnja vjerovatno neće čekati dugo, ali neće ni biti završena do 2030.

Transportna strategija predviđa da bi ova brza cesta trebala biti izgrađena do kraja ove decenije. Takav rok danas više nije realan, prije svega zbog velikog broja drugih infrastrukturnih prioriteta koje Federacija trenutno finansira.

Ipak, postoje razlozi za optimizam. Federacija je već započela realizaciju nekoliko sličnih velikih projekata brzih cesta, među kojima su pravac Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske, dok se priprema i početak izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Hrvatske.

To pokazuje da su planovi razvoja mreže brzih cesta ozbiljni, pa se može očekivati da će i pravac prema Livnu i Splitu u budućnosti doći na red, iako vjerovatno kasnije nego što je prvobitno planirano, piše BiznisInfo.

Šta to znači za autoput Banjaluka – Split?

Kada je riječ o projektu koji planira Republika Srpska, trenutno najrealnije izgleda izgradnja prve dionice od Banjaluke do Mrkonjić Grada.

Ta dionica sama po sebi ima značajnu saobraćajnu vrijednost jer povezuje dva važna regionalna centra i unapređuje vezu Banjaluke sa srednjom Bosnom preko Jajca i Travnika. Međutim, nastavak od Mrkonjić Grada do Mliništa, prema sada dostupnim planovima, otvara mnogo više pitanja nego odgovora.

Bez jasnog plana nastavka kroz Federaciju BiH prema Livnu i Splitu, ta dionica završavala bi praktično na entitetskoj liniji, zbog čega bi njen saobraćajni značaj bio znatno manji od prvobitno najavljivanog.

Upravo zbog toga, budućnost autoputa Banjaluka – Split neće zavisiti samo od planova Republike Srpske, već prije svega od toga hoće li dva entiteta u narednim godinama uspjeti uskladiti svoje razvojne strategije i dogovoriti zajednički međunarodni cestovni pravac prema hrvatskoj obali.

Related Topics:

Društvo

VELIKE PROMJENE ZA VOZAČE: Kamere prate svaki pokret, „crna kutija“ bilježi sve prije sudara

Od jula za nove automobile u Evropskoj uniji počinju da važe stroža pravila. U vozila se uvodi dodatna obavezna sigurnosna oprema, među kojom su sistemi za praćenje pažnje vozača i uređaj poznat kao “crna kutija”.

Nova pravila dio su GSR II regulative, kojom Evropska unija postepeno uvodi sve veći broj sistema za pomoć vozaču i povećanje bezbjednosti u saobraćaju.

To znači da će svi novoregistrovani automobili morati da imaju dodatnu elektronsku opremu koja prati ponašanje vozila, ali i samog vozača. Cilj je smanjenje broja nesreća, ali mnogi vozači već sada strahuju da će nova tehnologija donijeti skuplje automobile, skuplje popravke i više upozorenja tokom vožnje.

Automobili će pratiti pažnju vozača

Jedna od važnijih novina odnosi se na sistem koji prati pažnju vozača. U vozilima će se koristiti kamere i senzori koji mogu da registruju da li vozač gleda u put ili mu je pažnja duže vrijeme skrenuta.

Ako vozač, na primjer, predugo ne gleda ispred sebe, sistem može prvo da pošalje zvučno upozorenje. Ako se upozorenje ignoriše, automobil može aktivirati dodatnu svjetlosnu signalizaciju, a u određenim situacijama i započeti usporavanje vozila.

Pristalice novih pravila tvrde da ovakvi sistemi mogu spriječiti nesreće izazvane umorom, korištenjem telefona ili nepažnjom. Kritičari, međutim, upozoravaju da stalna upozorenja mogu dodatno nervirati vozače i učiniti vožnju stresnijom.

Šta zapravo radi “crna kutija” u automobilu?

Među obaveznom opremom nalazi se i uređaj koji se često naziva “crna kutija”. Iako naziv podsjeća na avione, automobilska verzija ne snima razgovore u kabini.

Ovaj uređaj bilježi važne tehničke podatke o vožnji, kao što su brzina, kočenje, položaj volana, rad sigurnosnih sistema i ponašanje vozila neposredno prije nezgode.

U slučaju sudara, podaci iz posljednjih trenutaka prije nesreće mogu biti sačuvani i korišteni za utvrđivanje okolnosti. Takvi podaci mogu biti važni policiji, vještacima i osiguravajućim društvima prilikom utvrđivanja odgovornosti.

Još više sigurnosnih sistema

Nova pravila ne odnose se samo na kamere i “crnu kutiju”. U obaveznu opremu ulaze i drugi sistemi koji su ranije bili rezervisani uglavnom za skuplje modele ili više pakete opreme.

  • sistem za automatsko kočenje u slučaju opasnosti;
  • prepoznavanje pješaka i drugih učesnika u saobraćaju;
  • upozorenje na umor i nepažnju vozača;
  • sistem za održavanje vozila u traci;
  • automatsko uključivanje svjetala za opasnost pri naglom kočenju;
  • priprema za ugradnju alko-blokade.

Alko-blokada ne znači da će svaki automobil odmah imati uređaj koji mjeri alkohol, već da vozilo mora biti tehnički pripremljeno za eventualnu ugradnju takvog sistema.

Novi automobili mogli bi postati skuplji

Više elektronike u automobilima znači i više mogućih troškova. Kamere, radari, senzori i kontrolne jedinice povećavaju cijenu proizvodnje, a samim tim mogu uticati i na konačnu cijenu vozila.

Problem za vlasnike ne završava kupovinom. Popravke modernih automobila već sada znaju biti skupe, posebno kada su oštećeni senzori, kamere ili vjetrobransko staklo kroz koje rade sistemi za pomoć vozaču.

Čak i manji udarac, zamjena stakla ili popravka branika mogu zahtijevati dodatnu kalibraciju elektronskih sistema, što trošak popravke može značajno povećati.

Da li će polovni automobili postati traženiji?

Zbog svega toga dio vozača bi mogao početi još više da se okreće polovnim automobilima. Stariji modeli, koji nemaju toliko složenu elektroniku i sisteme nadzora, mnogima djeluju jednostavnije i jeftinije za održavanje.

S druge strane, nova pravila donose veći nivo bezbjednosti, naročito u situacijama kada vozač izgubi pažnju, zakasni sa kočenjem ili ne primijeti pješaka.

Jasno je, međutim, da se automobilska industrija ubrzano mijenja. Novi automobili sve manje zavise samo od vozača, a sve više od elektronike koja ga upozorava, prati i u pojedinim situacijama sama reaguje.

Za jedne je to korak ka sigurnijim putevima. Za druge je to početak ere u kojoj automobil sve više nadzire onoga ko sjedi za volanom.

Nastavi čitati

Društvo

VRELI TALAS NE POSUSTAJE: Danas temperature i do 40 stepeni!

Bosnu i Hercegovinu danas, 29. juna, očekuje pretežno sunčano i izuzetno toplo vrijeme. Temperature će već od jutarnjih časova brzo rasti, dok će tokom dana u pojedinim krajevima dostići i 40 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti vedro i toplo, sa temperaturama od 18 do 24 stepena. Tokom dana preovladavaće sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, bez značajnijih padavina.

Najviša dnevna temperatura kretaće se uglavnom između 34 i 40 stepeni, dok će u višim predjelima biti nešto svježije.

Zbog ekstremno visokih temperatura preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unos dovoljne količine tečnosti i dodatan oprez za starije osobe, djecu i hronične bolesnike.

Meteorolozi najavljuju da će se veoma toplo vrijeme zadržati i narednih dana, uz mogućnost lokalnih pljuskova i osvježenja početkom sedmice.

Nastavi čitati

Društvo

NEVIDLJIVI UTICAJ KLIME: Evo šta se dešava vašem tijelu tokom cijelog dana

Klimatizacija je danas postala gotovo neizostavan dio svakodnevice, posebno tokom ljetnih mjeseci kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti.

Mnogi se ipak pitaju može li cjelodnevni boravak u klimatizovanom prostoru štetiti zdravlju i jesu li strahovi od klima-uređaja opravdani.

Odgovor nije jednostavan. Stručnjaci ističu da pravilno korištena i redovno održavana klima uglavnom donosi više koristi nego štete, ali da nepravilna upotreba može izazvati određene zdravstvene tegobe.

Klima može doslovno spašavati živote

Tokom toplotnih talasa klimatizovani prostori značajno smanjuju rizik od toplotnog udara, iscrpljenosti i drugih posljedica visokih temperatura, posebno kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.

Visoke temperature predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezanih s vremenskim prilikama, zbog čega rashlađeni prostori mogu imati važnu ulogu u zaštiti zdravlja.

Bolja koncentracija i kvalitetniji san

Boravak u ugodno rashlađenom prostoru može poboljšati koncentraciju, radnu sposobnost i kvalitet sna.

Istraživanja su pokazala da ljudi u pregrijanim prostorijama sporije razmišljaju, teže donose odluke i češće griješe u svakodnevnim zadacima.

Niže temperature tokom noći takođe olakšavaju spavanju  i doprinose kvalitetnijem odmoru.

Šta može biti problem?

Najčešći problem nije sama klima, već način na koji se koristi.

Klima-uređaji isušuju zrak, što kod pojedinih osoba može izazvati:

* suve oči

* isušenu kožu

* iritaciju nosa i grla

* kašalj

* glavobolju

Osobe koje pate od astme ili drugih hroničnih bolesti disajnih puteva mogu biti osjetljivije na ovakve promjene.

Prljavi filteri predstavljaju rizik

Ako se klima ne održava redovno, u filterima se mogu razviti plijesan, gljivice i bakterije koje pogoršavaju kvalitet zraka.

Zbog toga stručnjaci preporučuju redovno čišćenje filtera i servisiranje uređaja najmanje jednom godišnje.

Velike temperaturne razlike nisu dobre

Česta greška je postavljanje temperature na 18 ili 19 stepeni kada je vani više od 35.

Takve nagle promjene predstavljaju stres za organizam i mogu izazvati glavobolju, bolove u mišićima, ukočen vrat ili pogoršanje respiratornih tegoba kod osjetljivih osoba.

Kolika temperatura je najbolja?

Većina stručnjaka preporučuje da klima bude podešena između 24 i 26 stepeni, odnosno da razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od sedam do osam stepeni.

Važno je i da hladan zrak ne puše direktno prema ljudima, već da bude usmjeren prema plafonu ili zidu kako bi se ravnomjerno rasporedio po prostoriji.

Ne zaboravite provjetravanje

Iako klima hladi prostor, ona ne može u potpunosti zamijeniti svjež zrak. Povremeno provjetravanje prostorija pomaže da se smanji koncentracija ugljen-dioksida i poboljša kvalitet zraka u zatvorenom prostoru.

Boravak u klimatizovanom prostoru sam po sebi nije štetan, naprotiv, tokom velikih vrućina može značajno zaštititi zdravlje i smanjiti rizik od toplotnog udara.

Problemi se uglavnom javljaju kada se klima nepravilno koristi, kada je temperatura preniska ili kada uređaj nije redovno održavan. Uz umjereno korištenje, redovno čišćenje filtera i dovoljno unosa tečnosti, klima-uređaj ostaje jedan od najsigurnijih načina zaštite od ljetnih vrućina.

Nastavi čitati

Aktuelno