Region
PUKLO ZBOG VOJSKE! Milanović tražio hitan sastanak, Plenković mu ekspresno zalupio vrata!
Premijer Hrvatske Andrej Plenković odbio je danas poziv hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića na hitan sastanak povodom spora o učešću pripadnika Hrvatske vojske na vojnoj paradi u Parizu, poručivši da za razgovor nema osnova dok Milanović ne povuče, kako je naveo, naređenje koje nema uporište u zakonu.
Plenković je, prenosi hrvatski Indeks, u dopisu podsjetio da je predsjednik Francuske Emanuel Makron pozvao i Oružane snage Hrvatske da učestvuju na tradicionalnoj vojnoj paradi povodom nacionalnog praznika Francuske, Dana pada Bastilje.
On je naveo da je Vlada Hrvatske procijenila da ta zemlja treba da učestvuje na tom događaju zajedno sa predstavnicima oružanih snaga ostalih država članica Evropske unije, posebno imajući u vidu da je Francuska 30. maja ove godine učestvovala sa dva borbena aviona “Rafal” u programu obilježavanja Dana državnosti Hrvatske u Zagrebu.
Plenković je istakao da je potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić 30. juna, u skladu sa zakonom, donio odluku o učešću dvadesetak pripadnika Hrvatske vojske na paradi u Parizu i proslijedio je načelniku Glavnog štaba, general-pukovniku Tihomiru Kundidu, radi sprovođenja.
Prema njegovim riječima, odredba hrvatskog Zakona o odbrani jasno propisuje da ministar odbrane odlučuje o prelasku državne granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti kada je riječ o jedinicama nivoa voda i manjim formacijama.
Plenković je odbacio Milanovićeve tvrdnje da je načelnik Glavnog štaba izložen pritiscima Vlade, navodeći da Vlada od njega očekuje isključivo da postupa u skladu sa zakonom i sprovede zakonitu odluku ministra odbrane.
Premijer Hrvatske je odbacio i ocjene Milanovića o navodnoj ugroženosti sistema komandovanja i stabilnosti odbrambenog sistema, kao i njegove tvrdnje o mogućem kršenju odredbi Krivičnog zakona.
Milanović je juče pozvao Plenkovića na hitan sastanak “zbog pritisaka vlade na načelnika Glavnog štaba i ugrožavanja sistema komandovanja u Oružanim snagama Hrvatske”, objavila je Milanovićeva kancelarija.
Milanović: Načelnik generalštaba sprovešće naredbu
Predsjednik Hrvatske, koji je i vrhovni zapovednik Oružanih snaga Zoran Milanović ponovio je danas da ostaje pri odluci da pripadnici Hrvatske vojske neće da učestvuju na vojnoj paradi u Parizu 14. jula, kao i da će načelnik Generalštaba Hrvatske da sprovede njegovo narađenje.
– Načelnik Glavnog generalštaba sprovešće naređenje vrhovnog komandanta. Nema drame – rekao je Milanović novinarima u Slunju gdje je pratio završnu vojnu vježbu “Borbena moć 26”, prenosi Hina.
Kako je rekao, komandovanje vojskom se “pretvara u upravni postupak” i da je priča o ovlašćenjima vrhovnog komandanta “potpuno obesmišljena”.
– Ja zapovijedam – rekao je Milanović i dodao da se zna koga vojnik mora da sluša i da ministar odbrane nema komandnu ulogu u sistemu komandovanja Oružanim snagama.
Ponovio je da smatra da odlazak hrvatskih vojnika na parišku vojnu paradu nije samo protokolarna aktivnost, nego dio političko-vojne inicijative povezane s tzv. koalicijom voljnih, u kojoj Hrvatska ne učestvuje.
Prema njegovim riječima njegova odluka da pripadnici Hrvatske vojske ne učestvuju na paradi zakonita i da konačnu riječ ima predsjednik Republike kao vrhovni komandant Oružanih snaga.
Kao razloge za svoju odluku ponovno je naveo da Francuska prošle godine nije učestvovala na vojnoj paradi u Zagrebu i da je Srbiji prodala borbene avione Rafale navodeći da takvi potezi nisu u skladu sa odnosima strateških partnera.
Kako je rekao, rasprava o ovlašćenjima vrhovnog komandanta posljednjih dana pokazala je nerazumijevanje načina na koji funkcioniše sistem komandovanja Oružanim snagama.
Podsjetio je da je bivši načelnik generalštaba Josip Lucić takođe ocijenio da načelnik generalštaba postupa po komandi vrhovnog komandanta i da može da odbije to jedino ako bi njome bilo naređeno počinjenje krivičnog djela ili kršenje međunarodnog humanitarnog prava
Komentirišući izjavu ministra odbrane Hrvatske Ivana Anušića da će načelnik generalštaba Tihomir Kundid snositi posljedice ako ne postupi u skladu sa odlukom Ministarstva odbrane, Milanović je rekao da takvu izjavu smatra prijetnjom i da se na Kundida vrši politički pritisak kako bi napustio dužnost.
Na izjavu Anušića odgovorio je porukom da će “posljedice imati i Anušić i svi HDZ-ovci”.
– Neka ne spavaju mirno! – rekao je Milanović.
Dodao je da je i dalje spreman da razgovara sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i o pitanju predstavljanja Hrvatske u Evropskom savjetu.
Region
DRAMA U BEOGRADU! Tužilaštvo traži najmanje tri godine zatvora za Šapića
Tužilaštvo u Beogradu zatražilo je najmanje tri godine zatvora za gradonačelnika Aleksandra Šapića, kojeg tereti za nanošenje teških tjelesnih povreda vijećnici opozicionog pokreta Kreni-Promjeni Tatjani Mićić.
Prema navodima Tužilaštva, incident se dogodio 28. septembra ove godine oko 21.15 sati na Novom Beogradu. Nakon kraće verbalne rasprave, Šapić je, kako se navodi u optužnom prijedlogu, uhvatio Mićić za ruku, a potom je udario zatvorenom šakom u lice.
Od siline udarca, prema saopćenju Tužilaštva, vijećnici su slomljeni nosna kost i dio gornje vilice. Ljekarskim pregledom evidentirane su i povrede vrata i desne ruke.
Osim zatvorske kazne od najmanje tri godine, Tužilaštvo je zatražilo i zabranu prilaska oštećenoj, kao i zabranu bilo kakve komunikacije s njom.
Šapić odbacuje krivicu
Nakon što su krajem septembra u javnost dospjeli snimci incidenta i svjedočenja o napadu, Šapić se suočio s pritiscima opozicije i javnosti da podnese ostavku ili bude razriješen dužnosti.
Pritisci su bili posebno izraženi tokom kampanje za prijevremene parlamentarne izbore održane 25. oktobra. Gradonačelnik Beograda je na vanrednoj konferenciji za medije kategorički odbacio krivicu i poručio da nema namjeru odstupiti s funkcije.
Šapić, bivši vaterpolski reprezentativac, član je Predsjedništva i potpredsjednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS), a na čelu Beograda nalazi se od 2024. godine, podsjeća Hina.
Region
ČUPIĆ: “Predsjednički izbori će biti raspisani u narednih nekoliko dana”
Predsjednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić najavio je da će predsjednički izbori biti raspisani u narednih nekoliko dana, najkasnije do 27. novembra, u skladu sa zakonskim rokovima.
Predsjednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić izjavio je danas FoNetu da će predsjednički izbori biti raspisani u narednih nekoliko dana, u roku predviđenom propisima.
“Rok je veoma kratak i izbori treba da budu raspisani do 27. novembra”, kazao je Čupić, koji obavlja i funkciju vršioca dužnosti predsjednika Srbije.
On je dodao da izbore neće raspisati danas, ali će ta procedura biti obavljena narednih dana, prenosi “Danas” pisanje FoNeta.
Aleksandar Vučić je ostavku na mjesto predsjednika Srbije podnio 27. septembra, a prema izbornim pravilima, izbori moraju biti održani u roku od tri mjeseca od prestanka mandata.
Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.
Izbore za predsjednika Republike raspisuje predsjednik Narodne skupštine.
Region
DŽABA SU GMIZALI PRED HRVATIMA! Zagreb blokirao ulazak Crne Gore u EU
Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.
Hrvatska je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) onemogućila Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 15 (energetika) i ponovo „stavila rampu“ na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika).
Vijesti“ pišu da jedan njihov neimenovani izvor tvrdi da Hrvatska nije dozvolila zatvaranje Poglavlja 15 zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, s obzirom na to da dvije zemlje nisu utvrdile granicu na moru, dok drugi izvor navodi da je razlog blokade energetski kabl, saznaju.
Navode i da u srijedu, 18. novembra, uveče nisu uspjeli zvanično da potvrde ove informacije, ali dodaju da im je sagovornik iz Vlade nezvanično rekao da pitanje energetskog kabla nije sporno.
Prevlaka sporna od raspada bivše Jugoslavije
Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.
Iz Zagreba su 2014. godine tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. godine Odjeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za poslove mora i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.
Granica između Crne Gore i Hrvatske u području poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Nakon ratnih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN, koji su tu bili od 1996. do 2002. godine. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.
Prema tom protokolu, Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku širine 550 metara, dok je dio morskog prostora uz lijevu obalu poluostrva proglašen „ničijim morem“. Takav status zadržan je do danas.
Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.
Dok su zvaničnici Zagreba poručili da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni njihove zahtjeve, iz Podgorice su odgovorili da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti za uslovljavanje završnice procesa pristupanja Evropskoj uniji.
„Zeleno svjetlo“ za jedno poglavlje
Od tri poglavlja Crne Gore koja su bila na dnevnom redu Komiteta stalnih predstavnika država članica EU – 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 15 i 14 – „zeleno svjetlo“ dobilo je samo prvo.
Prethodno je saglasnost dobijena i za zatvaranje Poglavlja 16 (oporezivanje).
Hrvatska je i u julu spriječila zatvaranje Poglavlja 14, osporavajući pitanje kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i pitanje vazduhoplovnih karata, prenosi Nova.
Zagreb smatra da prikaz granica vazdušnog prostora može uticati na položaj Hrvatske u razgraničenju sa Crnom Gorom.
Hrvatska od decembra 2024. godine blokira zatvaranje Poglavlja 31, iako je Crna Gora ispunila završno mjerilo za njegovo zatvaranje. Zagreb je tada odbio da da saglasnost zbog otvorenih bilateralnih pitanja, dodatno zaoštrenih nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina prošlog vijeka.
Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori i druga pitanja.
Među zahtjevima su i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su ispunjeni.
Dva zahtjeva koja Hrvatska direktno povezuje sa Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda „Jadran“ toj zemlji i razgraničenje između dvije države na području Prevlake.
Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.
Plenković: Nema popuštanja
Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da neće biti popuštanja Crnoj Gori kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva.
Govoreći o rješavanju pitanja nestalih, on je za N1 kazao da su identifikovali 14 osoba imenom i prezimenom i da čekaju podatke o njima od Crne Gore.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da svaka država koja želi da postane članica EU mora ispunjavati pristupne obaveze, koje uključuju i „vrijednosna pitanja“.
-Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja- poručio je on u Vukovaru, prenio je HRT.
Crna Gora nastoji da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi ostvarila cilj da postane članica EU 2028. godine.
Nakon međuvladine konferencije 19. novembra, Crna Gora će imati 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33.
Božović: Nema jednostranog utvrđivanja granice
Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović je u pismu državnoj sekretarki Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić naveo da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU.
Naglasio je, kako je prenio RTCG, da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem roku pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.
Prethodno je Plenković krajem prošle sedmice izjavio da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa EU ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.
Božović je naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, prema kojima nekadašnje međurepubličke granice čine osnovu granica država nastalih raspadom SFRJ, niti međunarodno pravo kao osnovu za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije.
Rekao je da bi, ukoliko dvije države ne postignu dogovor o granici, odgovorno rješenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom institucijom.
Vlada Crne Gore je 12. marta formirala Komisiju za razgraničenje sa Hrvatskom.
Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima zbog neutvrđene granice na moru.
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ DONIO ODLUKU! “Razgovaraćemo sa Minićem, ali NAŠI STAVOVI SU JASNI”
-
Politika2 dana agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika2 dana ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika3 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika1 dan agoDRINIĆ ODBACUJE GLASINE “PSS ostaje jedinstven, mi smo JEDINA PRAVA ALTERNATIVA”
-
Društvo3 dana agoRUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
-
Banjaluka1 dan agoMAКSIĆ PREDLAŽE NOVO PRAVILO: Ako radnici moraju raditi nedjeljom, neka i odbornici dođu na posao!
-
Politika1 dan agoZELENO SVJETLO ZA NOVOG AMBASADORA SAD U BiH! Odbor Senata podržao Ronalda Džonsona
