Connect with us

Društvo

RUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona

Elektroprivreda Republike Srpske ima 200 miliona maraka za nabavku uglja od Srđana Klječanina Rufija i više od 300 miliona za Kongresni centar u Trebinju, ali nema „tričavih“ tri miliona za eksproprijaciju zemljišta na ležištu Ugljevik Istok 2, otkriva CAPITAL.

Više od 20 vlasnika zemljišta koje treba da bude eksproprisano kako bi RiTE Ugljevik mogla da počne prijeko potrebno kopanje uglja na ležištu Ugljevik Istok 2, već je pristalo na ponuđenu cijenu, ali uprava RiTE Ugljevik ne može s njima da zaključi ugovore zato što nema para.

Kako nam je potvrđeno iz RiTE Ugljevik, radi se o dvadesetak vlasnika kojima se za njihovo zemljište i nekretnine treba isplatiti oko tri miliona maraka.

„Međutim, s njima se ne mogu potpisivati ugovori, dok Skupština akcionara RiTE „Ugljevik“ ne usvoji revidirani plan poslovanja i finansijski plan kojim se precizira da će to biti finansirano iz vlastitih sredstva, kreditom ili na neki treći način, odnosno uz pomoć Vlade RS“, objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, potpisivanje ugovora o preuzimanju obaveze isplate prije rebalansa plana poslovanja i finansijskog plana predstavlja pravni rizik za upravu RiTE, odnosno za potpisnika ugovora.

„Ukoliko RiTE Ugljevik potpiše ugovor sa fiksnim rokovima plaćanja bez obezbijeđenih sredstava, preduzeće ulazi u docnju, a to otvara prostor za prinudnu naplatu, zatezne kamate i na kraju krajeva troškove izvršnog postupka, a to se u računovodstvu tretira kao neekonomično poslovanje“, zaključuje naš sagovornik.

On ističe da se zbog ove situacije ne treba bacati kamenjem na upravu RiTE Ugljevik, ističući da na odgovornost treba pozvati direktora „Elektroprivrede RS“ Luku Petrovića.

„Kada je preuzeta koncesija od firme Rašida Serdarova „Comsar Energy RS“, znalo se da se mora uraditi eksproprijacija. Umjesto da obezbijedi sredstva za to, Luka Petrović je nedavno sa firmom Drvo-Eksport iza koje stoji teslićki biznismen i odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi potpisao ugovor o isporuci uglja vrijedan sto miliona evra“, podsjeća naš sagovornik, dodajući da Petrović ugovor sa Drvo-Eksportom krije kao zmija noge.

On podsjeća i da je Petrović raspisao tender za izgradnju Kongresnog centra u Trebinju koji će ERS koštati više od 300 miliona KM, dok pitanje eksproprijacije još uvijek nije riješeno.

Podsjećamo, CAPITAL je prehodnih dana u nekoliko navrata objavio da je ugalj iz Bukove Kose koji isporujčuje Drvo-Eksport izuzetno lošeg kvaliteta i da u termoelektrani imaju velike probleme prilikom njegovog istovara i korištenja. To je potvrđeno i u „Informaciji o trenutnom stanju u TE Ugljevik“ koju je direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković 6. novembra uputio Vladi RS, resornom ministarstvu i Elektroprivredi RS.

Uprkos tome što su ljudi iz struke upozoravali na loš kvalitet uglja i ukazivali na moguće probleme prilikom njegovog korištenja, direktor ERS-a Luka Petrović uz saglasnost resornog ministra Petra Đokića i donedavnog premijera i novoizabranog predsjednika Srpske Save Minića sa firmom „Drvo-Eksport” potpisao je ugovor o isporuci uglja vrijedan sto miliona evra.

Društvo

NIJE SLUČAJNO ŠTO VAS ZIMI HVATA SJETA! Evo zašto hladni dani bude najdublje uspomene i trenutke koji nam najviše nedostaju!

Ako se i vi tokom hladnijih dana češće prisjećate lijepih i toplih trenutaka iz prošlosti, niste jedini. Nostalgija je zimi često izraženija, a psiholozi objašnjavaju zbog čega nas upravo hladnoća vraća uspomenama na dom, porodicu i drage ljude.

rvo hladno jutro u godini. Izvlačite džemper iz ormara, a njegov miris vas na trenutak vraća u prošlu zimu. Dok se kafa kuva, mislima ste već u bakinoj kuhinji, pored radijatora na kojem su se sušile rukavice, dok se na šporetu krčkao ručak.

Nije vas podsjetila neka pjesma niti stara fotografija. Samo je zahladilo, a vi ste se, gotovo neprimjetno, vratili nekoliko decenija unazad.

Zanimljivo je da nostalgija često postaje izraženija upravo tokom hladnih dana. Psiholozi smatraju da to nije slučajno: kada nam je hladno, naš um traži uspomene koje mogu da nam pruže osjećaj topline, sigurnosti i bliskosti.

Hladnoća pokreće sjećanja

Istraživanja su pokazala da postoji veza između niskih temperatura i češćeg prisjećanja prošlosti. U jednom eksperimentu učesnici su tokom mjesec dana bilježili koliko često razmišljaju o prošlim događajima. Pokazalo se da su se uspomene češće javljale tokom hladnijih dana.

U drugom eksperimentu, ljudi koji su boravili u hladnijoj prostoriji češće su osjećali nostalgiju za starim prijateljima, muzikom i dragim trenucima.

Psihološkinja Sjinju Džou sa Univerziteta Sun Jat-sen, koja je proučavala vezu između nostalgije i fizičke hladnoće, pokazala je i da sjećanja mogu uticati na to kako doživljavamo temperaturu.

Učesnici koji su se prisjećali dragih trenutaka procjenjivali su prostoriju kao topliju, iako su boravili u istim uslovima kao i ostali.

Drugim riječima, uspomene zaista mogu da nas ugriju.

Kada nam je hladno, nedostaje nam i bliskost

Postoji još jedna zanimljiva veza: fizičku toplinu često povezujemo sa emocionalnom sigurnošću. Još od najranijeg djetinjstva toplina za nas znači zagrljaj, njegu, dom i osjećaj da smo zaštićeni.

Zato hladni dani mogu da probude i čežnju za ljudima uz koje smo se nekada osjećali sigurno.

Nostalgija nas često vraća u trenutke u kojima nismo bili sami: bakinu kuhinju, porodične vožnje automobilom tokom zime, večeri pod ćebetom ili razgovore sa prijateljima koji su nas pratili kući.

Istraživanja pokazuju da ljudi koji se osjećaju usamljeno češće posežu za nostalgičnim uspomenama. Prisjećanje dragih trenutaka može da pojača osjećaj povezanosti, podrške i pripadnosti.

Prvo hladno jutro u godini. Izvlačite džemper iz ormara, a njegov miris vas na trenutak vraća u prošlu zimu. Dok se kafa kuva, mislima ste već u bakinoj kuhinji, pored radijatora na kojem su se sušile rukavice, dok se na šporetu krčkao ručak.

Nije vas podsjetila neka pjesma niti stara fotografija. Samo je zahladilo, a vi ste se, gotovo neprimjetno, vratili nekoliko decenija unazad.

Zanimljivo je da nostalgija često postaje izraženija upravo tokom hladnih dana. Psiholozi smatraju da to nije slučajno: kada nam je hladno, naš um traži uspomene koje mogu da nam pruže osjećaj topline, sigurnosti i bliskosti.

Hladnoća pokreće sjećanja

U drugom eksperimentu, ljudi koji su boravili u hladnijoj prostoriji češće su osjećali nostalgiju za starim prijateljima, muzikom i dragim trenucima.

Psihološkinja Sjinju Džou sa Univerziteta Sun Jat-sen, koja je proučavala vezu između nostalgije i fizičke hladnoće, pokazala je i da sjećanja mogu uticati na to kako doživljavamo temperaturu.

Učesnici koji su se prisjećali dragih trenutaka procjenjivali su prostoriju kao topliju, iako su boravili u istim uslovima kao i ostali.

Drugim riječima, uspomene zaista mogu da nas ugriju.

Postoji još jedna zanimljiva veza: fizičku toplinu često povezujemo sa emocionalnom sigurnošću. Još od najranijeg djetinjstva toplina za nas znači zagrljaj, njegu, dom i osjećaj da smo zaštićeni.

Zato hladni dani mogu da probude i čežnju za ljudima uz koje smo se nekada osjećali sigurno.

Nostalgija nas često vraća u trenutke u kojima nismo bili sami: bakinu kuhinju, porodične vožnje automobilom tokom zime, večeri pod ćebetom ili razgovore sa prijateljima koji su nas pratili kući.

Istraživanja pokazuju da ljudi koji se osjećaju usamljeno češće posežu za nostalgičnim uspomenama. Prisjećanje dragih trenutaka može da pojača osjećaj povezanosti, podrške i pripadnosti.

Zima ima svoje okidače za nostalgiju

Nisu samo niske temperature zaslužne za to što zimi češće razmišljamo o prošlosti. Dani su kraći, mrak pada ranije, večeri su duže, a usporeniji ritam ostavlja više prostora za razmišljanje.

Važnu ulogu imaju i mirisi i zvuci. Miris vune, dima iz dimnjaka ili jela koje se dugo kuva može nas za nekoliko sekundi vratiti u dom u kojem smo odrasli. Isto važi i za zvuke: pucketanje vatre, zveckanje posuđa u kuhinji ili davno zaboravljena pjesma mogu da probude čitav niz uspomena.

Šta nam nostalgija zapravo poručuje?

Nostalgija ne mora da bude bježanje u prošlost. Ponekad je upravo suprotno – način da prepoznamo šta nam nedostaje u sadašnjosti.

Ako vam nedostaje bakina kuhinja, možda vam nedostaje osjećaj porodične bliskosti. Ako se prisjećate zimskih vožnji sa prijateljima, možda je vrijeme da nekoga pozovete. Ako vam se vraća slika zajedničkih večeri pod ćebetom, možda vam je potrebno više vremena sa ljudima koje volite.

Ne možemo se vratiti u godine i trenutke koji su prošli, ali možemo ponovo da stvorimo neka od osjećanja koja su ih činila posebnim – da pripremimo omiljeno jelo, pustimo staru pjesmu ili pozovemo dragu osobu.

Zato, sljedeći put kada vas hladno jutro odvede daleko u prošlost, nemojte odmah pokušavati da se vratite u sadašnjost. Možda vam um samo pokazuje šta vam nedostaje.

Jer ponekad nam, više od toplog džempera, nedostaje nečija blizina, prenosi mondo.rs

Nastavi čitati

Društvo

RECEPT SA KOJIM NEMA GREŠKE! Ovako se priprema pravo slavsko žito, sočno, ukusno i baš onako kako su ga spremale naše bake!

Pšenično zrno u hrišćanstvu simbol je vječnog života, smrti i vaskrsenja, jer kada se sije, ono umire i klija, ali iz njega se rađa novi život koji donosi stotruki rod.

Slavsko žito se priprema i prinosi u slavu Božiju, u čast svetitelja koji se slavi, za zdravlje i napredak doma i njegovih ukućana, kao i za pokoj duša svih predaka tog doma.

Nakon rezanja kolača, žito se prvo služi domaćinu, a zatim i svim ukućanima. Potom se služe gosti, a svako ko dođe na slavu najprije se poslužuje slavskim žitom.

Žito najčešće služi domaćica ili djevojka u kući, kćerka ili unuka, i to na sljedeći način: domaćica prinese žito gostu, koji ustane, prekrsti se, okrene prema domaćinu i domaćici, čestita slavu i uzme žito, nakon čega se ponovo prekrsti i sjedne.

Žitom se prvo služe stariji, pa mlađi. Poslužavnik sa žitom stoji pored slavske svijeće dok traje slava. Ukoliko žita preostane, nakon završetka slave daje se djeci ili se ostavlja za djecu prisutnih gostiju.

Recept za ukusno slavsko žito
Sastojci:

* 500 g pšenice bjelije

* 400 g šećera

* 400 g mljevenih oraha

* vanilin šećer

* jedna kafena kašičica muskatnog oraščića

Priprema:

Pšenicu prvo očistite od kamenčića i kukolja, stavite je u posudu i prelijte vodom da prenoći.

Sutradan potopljeno žito isperite u nekoliko voda i dobro skuvajte u ekspres-loncu.

Kada je pšenica skuvana, ostavite je da se malo ohladi. Kada dostigne sobnu temperaturu, procijedite je, ali je nemojte ispirati kako bi zadržala pšenični skrob.

Dok je žito još toplo, sameljite ga u blenderu, vodeći računa da pšenica ostane krupnije samljevena i zadrži volumen.

Još mlaku samljevenu pšenicu pomiješajte sa mljevenim orasima, dodajte kesice vanilin šećera i muskatni oraščić po ukusu. Sve dobro izmiješajte rukama i prstima, a zatim dobijenu smjesu stavite u plitku činiju i oblikujte.

Na kraju slavsko žito pospite mljevenim orasima. Možete ga ukrasiti tako što ćete na vrhu napraviti reljef u obliku krsta ili dodati šlag, voće i druge ukrase po želji. prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI ZAVEJATI PRIJE DECEMBRA? Meteorolozi otkrili kada snijeg stiže i u niže predjele BiH!

Da li će zavejati u novembru?

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu prognozu za iduće dvije sedmice, prema kojoj nas nakon toplijeg perioda i južnog vjetra očekuje pad temperature i snijeg u nižim krajevima pred kraj mjeseca.

U Bosni i Hercegovini narednih dana preovladavaće pretežno oblačno vrijeme s kišom i pljuskovima, dok su obilnije padavine moguće na jugu i jugozapadu zemlje. Uz padavine, duvaće umjeren vjetar uglavnom iz smjera juga i jugozapada.

Južni vjetar donijeće i temperature više od prosjeka za ovo doba godine. U jutarnjim satima moguća je magla u dolinama i uz riječne tokove, pri čemu je vjerovatnoća za njenu pojavu veća u utorak i petak. Posljednjeg radnog dana u sedmici, te tokom vikenda, u centralnim i sjevernim krajevima predviđa se postepeno razvedravanje, uz kraće sunčane periode.

Najniže jutarnje temperature kretaće se između 7 i 13 stepeni u Bosni, dok će u južnoj Hercegovini iznositi između 11 i 16 stepeni. Dnevne maksimalne temperature dostizaće vrijednosti između 12 i 17, a na jugu zemlje biće i do 20 stepeni.

Nestabilno vrijeme, praćeno kišom i blagim padom temperature, prognozira se i za početak iduće sedmice.

Prema dostupnim prognostičkim modelima, krajem mjeseca u Bosni je moguć snijeg, kako u višim, tako i u nižim predjelima.

Jutarnje temperature u Bosni uglavnom će se kretati između 3 i 8, dok u Hercegovini mogu dostići do 11 stepeni. Dnevne maksimalne temperature kretaće se od 8 do 12, a na jugu zemlje do 15 stepeni. Krajem mjeseca najniže temperature kretaće se u rasponu od -2 do 3 stepena, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod.

Nastavi čitati

Aktuelno