Connect with us

Svijet

DETALJAN VODIČ ZA PUTNIKE: Šta smijete, a šta ne smijete prenijeti preko granice u Grčkoj

Sa početkom ljetne sezone tradicionalno se aktuelizuje pitanje graničnih kontrola, prije svega kada je riječ o unosu hrane i duvanskih proizvoda. Dok društvenim mrežama svake godine kruže mitovi o dozvoljena dva do tri boksa cigareta, realnost i propisi Evropske unije su znatno rigorozniji.

Zbog toga je važno znati tačna pravila kako bi se izbjegle neprijatnosti, oduzimanje robe ili visoke novčane kazne.

Portal Nikana.gr podsjeća na važeće propise za putnike koji u Grčku dolaze iz zemalja van Evropske unije, što obuhvata Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju.

Koja hrana se može unijeti?

Prema zvaničnim regulativama Evropske komisije koje se primjenjuju u Grčkoj, na takozvanoj crvenoj listi nalaze se sve vrste svježeg mesa i mesnih prerađevina, uključujući domaću pršutu i kobasice.

Strogo je zabranjeno i unošenje mlijeka i svih mliječnih proizvoda poput sira, kajmaka ili jogurta, kao i kuvanih ili prženih gotovih jela koja sadrže meso i mlijeko. Carinski službenici imaju zakonsko pravo da ove zabranjene namirnice zaplijene i unište na licu mjesta, a protiv putnika mogu biti pokrenuti prekršajni ili krivični postupci uz novčane kazne.

S druge strane, unos hrane je dozvoljen isključivo pod uslovom da se radi o nekvarljivim proizvodima koji ne zahtijevaju hlađenje i nalaze se u originalnom, neoštećenom fabričkom pakovanju. Putnici tako mogu ponijeti do dva kilograma mlijeka u prahu ili medicinske hrane za bebe, kao i istu količinu specijalne hrane za kućne ljubimce ukoliko je ona neophodna iz zdravstvenih razloga. Za ostalu zapakovanu hranu koja ne sadrži meso i mlijeko, poput meda, tjestenine ili riže, gornja granica iznosi deset kilograma po osobi, mada veće količine mogu privući pažnju carinika i dovesti do detaljnijeg pretresa.

Koliko možete unijeti cigareta, a koliko alkohola?

Najveće zabune među turistima ipak nastaju oko unosa duvana. Informacija o dozvoljenih 800 cigareta je tačna, ali ona važi isključivo za državljane unutar Evropske unije.

Za građane Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije koji u Grčku ulaze kopnenim putem, limit iznosi svega 40 cigareta, odnosno dvije pakle po punoljetnom putniku. Alternativno, može se unijeti 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 grama duvana, dok je maloljetnim licima prenos duvana i alkohola strogo zabranjen. Kada je riječ o alkoholnim pićima, propisi dozvoljavaju četiri litra blagog vina i 16 litara piva, uz mogućnost da se unese još i jedan litar žestokog pića sa preko 22 odsto alkohola ili dva litra pjenušavog i pojačanog vina.

Sva ova ograničenja važe po pojedincu, a ne po automobilu. Bez prijave se može unijeti roba u vrijednosti do 300 evra po osobi, dok je za mlađe od 15 godina taj limit upola manji. Nošenje lične tehnike, poput laptopova i fotoaparata, uglavnom se toleriše, ali teoretski može napraviti problem pri izlasku iz zemlje ako se ne prijavi.

Sa druge strane, svaka količina gotovog novca veća od 10.000 evra mora se obavezno prijaviti carini prilikom prelaska granice.

Kontrole češće dok nema gužvi

Dugogodišnja praksa pokazuje da su kontrole na Evzoniju najintenzivnije na samom početku sezone, prije nego što počnu velike gužve. Ipak, to ne smije da zavara turiste jer se selektivne kontrole sprovode tokom cijelog ljeta, pa niko ne može unaprijed znati koje će vozilo biti izdvojeno za pregled. Iako grčki graničari često progledaju kroz prste za sitna prekoračenja, poput sendviča za usput ili pola pakle cigareta više, rizik se jednostavno ne isplati, prenosi Telegraf.

Svijet

DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!

Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.

Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.

Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.

Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.

Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.

“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.

Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.

Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.

Nastavi čitati

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Aktuelno