Nakon više mjeseci čekanja, nagađanja i špekulacija Evropska komisija je konačno objavila dokument o tome kako EU vidi proces proširenja u narednom periodu.

Ovo je prvi konkretan dokaz, osim izjava političara i diplomata koje mogu u manjoj ili većoj mjeri odražavati stvarno stanje u kojoj fazi se proširenje nalazi, da Brisel ovog puta zaista misli ozbiljno kad je u pitanju širenje EU.

EU je, naime, najavila da će u narednom periodu sprovesti konkretne korake u postepenom integrisanju kandidata za članstvo prije punopravnog članstva, a da će paralelno s tim pripremiti samu Uniju za buduće nove članice kroz reforme u procesu odlučivanja.

Veto bi ostao samo za finalnu fazu

Inače, tema donošenja odluka unutar EU i balansiranje interesa zemalja članica s jedne strane i bloka kao cjeline sa druge u procesu kroz koji se odluke formulišu jedno je od najosjetljivijih pitanja i u ovom novom kominikeu EU nije spremna reformisati taj sistem u cijelosti, već se samo fokusirati na odluke koje se odnose na proces proširenja.

Na primjer, umjesto, kao do sada, da veto može da se uloži praktično na svakom koraku u procesu pregovaranja, sada bi veto ostao kao mogućnost samo za finalnu fazu. Na primjer, za zatvaranje poglavlja bila bi potrebna kvalifikovana većina unutar tijela EU, bez mogućnosti veta, kako je sad slučaj.

Kako proširiti EU, a ne smanjiti novac sadašnjim članicama

Drugo veoma osjetljivo pitanje odnosi se na finansiranje, odnosno budžet. Iako se o tome mnogo ne govori da se Ukrajina dodatno ne opterećuje, s obzirom na to da se zemlja nalazi u egzistencijalnom ratu, neke zemlje članice, koje inače imaju simpatije prema Ukrajini, spremne su da je blokiraju ako bi to značilo značajno umanjivanje budžetskih sredstava za postojeće članice.

Pojednostavljeno rečeno, ako budžetski kolač ostane isti, a proširi se broj novih članica, svaka zemlja koja dobija više iz evropskog budžeta nego što u njega uplaćuje bi potencijalno dobijala znatno manje ako Ukrajina postane članica.

Novi prijedlog Komisije cilja na to da se nađe način da se ne umanjuju sredstva koja dobijaju sadašnje članice.

Inače, to pitanje je malo komplikovanije zato što sredstva iz budžeta EU nisu zamišljena kao stalni vid dotacija, nego kao privremena pomoć dok zemlja ne podigne svoju ekonomiju na dovoljno visok nivo da može participirati u jedinstvenom tržištu EU. Tom logikom, zemlje na istoku EU, koje su proteklih desetak godina značajno uvećale svoj bruto domaći proizvod, u jednom trenutku će se morati odreći dotacija u korist novih članica, koje bi se našle u sličnoj situaciji u kojoj su one bile kada su postale članice.

Šta novi dokument znači za BiH

Kada je riječ o BiH, uputili smo pitanje Delegaciji EU šta to konkretno znači za zemlju, a oni su nas uputili na izjavu koju je Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, postavio na svom X nalogu, pa ćemo se tim izvorom koristiti kako bismo pokušali ocijeniti šta novi dokument znači za nas.

Soreka je u svom postu naglasio da je ova mjera praktično dokaz da je proširenje spoljnopolitički prioritet EU.

Važno je i da je Soreka pitanje proširenja povezao s evropskom bezbjednošću, što je argument koji mnogi evropski političari koriste unutar svojih zemalja kao argument da je proširenje u interesu čak i građana koji su skeptični u vezi s prijemom novih članica, posebno siromašnih zemalja zapadnog Balkana i istočne Evrope.

Soreka: BiH nije među zemljama koje će dobiti mapu puta

Soreka je, međutim, poslao vrlo jasnu poruku BiH i njenim političarima, što je nešto na šta smo i mi proteklih mjeseci upozoravali.

“Oni partneri koji su pokazali trajnu političku volju i usklađenost s evropskim standardima uskoro će dobiti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za pristupanje. Zbog dugotrajnog političkog zastoja, BiH, nažalost, nije među njima.

Ali vrata članstva u EU ostaju širom otvorena za BiH. Nakon nedavno održanih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka ka integraciji u EU trebalo bi da bude jedan od ključnih prioriteta novoformiranih vlasti.

Na EU otpada više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH. Naši građani povezani su dubokim kulturnim, porodičnim i ekonomskim vezama. Geografski i istorijski, BiH se nalazi u srcu Evrope. Njena budućnost je u EU”, napisao je Soreka.

Vrata ostaju otvorena, ali BiH mora izaći iz političke blokade

Prevedeno na običan jezik, BiH zbog dugotrajne političke blokade neće biti među prvim zemljama koje će uživati nove benefite, ali je njeno mjesto u EU ako se politička klima u zemlji promijeni.

U Istanbulu se jutros urušila zgrada, a spasioci su evakuisali stanare i započeli potragu za preživjelima.

Jutros oko 5:40 urušila su se prva tri sprata sedmospratnice u istanbulskom kvartu Maltepe. Nesreća se dogodila u Ulici Doğu u naselju Cevizli, a uzrok se još utvrđuje. Na mjesto događaja odmah su poslate sve nadležne službe – vatrogasci, policija, timovi Uprave za vanredne situacije i hitne slučajeve (AFAD) i medicinski timovi, piše Anadolija.

Spasioci su najprije evakuisali stanare koji su ostali u stanovima na višim, neoštećenim spratovima. Istovremeno je počela potraga u ruševinama. Utvrđeno je da je tekstilna radionica u prizemlju zgrade u trenutku urušavanja bila prazna.

Uz pomoć pasa tragača, timovi su iz ruševina izvukli petoro ljudi, među kojima je dvoje djece. Povređeni su zbrinuti i prevezeni u obližnje bolnice. Tokom intervencije jednom vatrogascu je pozlilo, pa je i on prebačen u bolnicu.

Maltepe Cevizli Mahallesi Doğu Sokak’taki 6 katlı bir binanın alt 2 katında çökme meydana geldi. Ekiplerimiz olay yerinde çalışmalarını sürdürüyor. https://t.co/N0hkW9LGXv

— İstanbul İtfaiyesi (@ibbitfaiye) October 8, 2026

U akciji učestvuje veliki broj spasilaca. Vatrogasna jedinica angažovala je 175 pripadnika sa 56 vozila i psima tragačima, dok AFAD na terenu ima 25 ljudi, pet vozila i dva psa tragača. Policija je zatvorila prilazne puteve i obezbijedila šire područje oko zgrade kako bi timovi mogli nesmetano da rade. Zbog opasnosti od daljeg urušavanja, spasioci u zgradu ulaze uz stroge mjere opreza.

Guverner: Niko od spasenih nije životno ugrožen
Kancelarija guvernera Istanbula potvrdila je u saopštenju da su se oko 5:40 urušila prva tri sprata zgrade i da su na teren odmah poslate sve nadležne službe.

Mjesto nesreće obišao je istanbulski guverner Davut Gul sa načelnikom istanbulske policije Selamijem Jildizom. Gul je u izjavi medijima rekao da je zgrada izgrađena 1987. godine i da se sastoji od poslovnog prostora u prizemlju i šest stambenih spratova sa ukupno 12 stanova.

Objasnio je situaciju sa stanarima.

“Prema zvaničnim podacima, u zgradi su prijavljene 33 osobe. Urušavanjem su pogođena četiri stana na prva tri sprata. U tim stanovima je, prema našoj evidenciji, prijavljeno ukupno 14 osoba. Do sada smo utvrdili da je dvoje stanara bilo u rodnom kraju. Od preostalih 12 osoba, petoro je spaseno, sa četvoro smo uspostavili kontakt, a za troje se potraga nastavlja”, rekao je guverner.

Gul je istakao da će se uzrok urušavanja istražiti u sudskom i upravnom postupku. Dodao je da se radovi nastavljaju pod koordinacijom AFAD-a, a evakuisani stanari biće smješteni u hotel koji je obezbijedila ta agencija.

Na pitanje novinara o zdravstvenom stanju spasenih, odgovorio je: “Niko nije u životnoj opasnosti. Svima želim brz oporavak.”

Guverner je rekao kako se procjenjuje da je pod ruševinama sedam osoba, ali je napomenuo da broj nije konačan jer je u stanovima moglo biti gostiju ili su neki stanari bili van zgrade. Poručio je da je sada prioritet sigurno i brzo sprovesti akciju spasavanja, zbrinuti evakuisane i pomoći povrijeđenima. Dodao je da su iz predostrožnosti ispražnjene i okolne zgrade.

Ministarstvo unutrašnjih poslova imenovalo je dva upravna inspektora. Njihov zadatak je da istraže da li je bilo nemara, propusta ili odgovornosti javnih službenika u procesima koji su prethodili nesreći, od planiranja i izgradnje do kasnijih prepravki na zgradi.

Nekadašnji obavještajac Dejvit Raš priznao je krivicu pred sudom u Virdžiniji nakon što je FBI u njegovoj kući pronašao 298 zlatnih poluga i milione u gotovini, koje je zgrtao izmišljajući tajne državne programe.

Gotovo 300 zlatnih poluga, milioni dolara u gotovini i više od 30 satova bili su samo fizički trag mnogo veće priče. U njenom središtu nalazi se Dejvid Raš, čovjek koji je godinama radio unutar američkog obavještajnog sistema.

Raš se pred saveznim sudom u Virdžiniji izjasnio krivim za prevaru putem elektronskih transfera, ali je u okviru sporazuma priznao i nešto znatno ozbiljnije.

Dok je još radio za CIA, stranom državnom zvaničniku otkrio je postojanje i podatke o tajnom ljudskom izvoru američke vlade. Sudska dokumentacija ne otkriva o kojoj državi je riječ niti kakvu je misiju taj izvor obavljao.

Finansijski dio slučaja pokazuje koliko je Raš uspješno koristio upravo tajnost sistema u kojem je radio. Izmišljao je povjerljive državne programe, ubjeđivao kompanije i pojedince da izvršavaju njegove zahtjeve i milione dolara usmjeravao prema nekretninama, automobilima i zlatu. FBI je tek prilikom pretresa njegove kuće pronašao tragove koji su pokazali koliko je daleko šema otišla.

Izmislio tajni program i usmjerio milione u nekretnine

Prema sudskim dokumentima, Raš je osmislio navodni strogo povjerljivi vladin program i predstavljao ga kao legitimnu aktivnost američke države. U priču je uključio jednog zvaničnika CIA, dvije kompanije i nezavisnog izvođača sa kojim je godinama sarađivao. Zahtjeve za finansiranje oblikovao je tako da izgledaju kao stvarni izdaci povezani sa tajnom operacijom.

Jedna kompanija mu je, vjerujući da će joj američka vlada kasnije nadoknaditi troškove, unaprijed obezbijedila čak 45 miliona dolara za zahtjev koji CIA još nije ni odobrila.

Između novembra 2025. i marta 2026. Raš je, prema prihvaćenim činjenicama u sudskom postupku, naveo istu kompaniju da prebaci približno 145 miliona dolara jednoj holding kompaniji. Dio novca završio je u luksuznim nekretninama u Palm Biču i Houb Saundu na Floridi.

Samo kupovine kuća i zemljišta u Palm Biču približile su se iznosu od 49 miliona dolara. Novac je korišćen i za luksuzna vozila, uključujući BMW vredan približno 172.000 dolara. Plan je, prema dokumentima, bio da se nekretnine renoviraju i kasnije prodaju uz zaradu.

Drugi lažni program donio mu 298 zlatnih poluga

Raš se nije zaustavio na nekretninama. Osmislio je još jedan navodni povjerljivi program za koji je tvrdio da zahtijeva nabavku imovine velike vrijednosti, uključujući zlato, dijamante ili kriptovalute. Višem rukovodiocu druge kompanije zatim je naložio da za potrebe te navodne državne operacije kupi zlato.

Kompanija je za približno 46,7 miliona dolara nabavila ukupno 298 zlatnih poluga. Novac je, prema sudskim dokumentima, poticao od američke vlade, dok su poluge između kraja 2025. i početka 2026. isporučene direktno u Rašovu kancelariju u okrugu Laudon u Virdžiniji. Raš je kasnije tvrdio da je zlato proslijeđeno primaocima kojima je bilo namijenjeno.

Nije bilo. Kada je FBI u maju dobio nalog i pretresao njegovu kuću, agenti su pronašli svih 298 poluga. Pored zlata, pronađeno je oko 2,1 milion dolara u američkoj gotovini, približno 139.000 dolara u stranim valutama i više od 30 satova.

Tajnost CIA koristio je kao zaštitu od pitanja

Jedan od ključnih elemenata Rašove šeme bila je upravo priroda posla kojim se bavio. Pozivanje na strogo povjerljive operacije omogućavalo mu je da ograniči broj ljudi koji mogu da postavljaju pitanja, provjere dokumentaciju ili traže objašnjenje gdje novac zapravo odlazi. Tajnost, koja je trebalo da štiti obavještajne operacije, pretvorio je u zaštitni zid oko sopstvenih poslova.

Problemi su počeli kada je jedan ugovorni službenik CIA počeo da postavlja pitanja o finansiranju programa povezanog sa nekretninama. Raš je, prema dokumentima, pokušavao da održava priču o legitimnoj povjerljivoj aktivnosti i kada su se pojavile sumnje.

Istraga je kasnije pokazala da program na koji se pozivao nije postojao. Sudska dokumentacija otkriva i da je Raš iznosio neistinite tvrdnje o sopstvenoj prošlosti.

Tvrdio je da je bio vojni pilot, iako je zaista služio u američkoj mornarici i iz nje časno otpušten, ali nije bio pilot. Takve tvrdnje bile su dio šire slike autoriteta i povjerenja koju je gradio pred ljudima sa kojima je poslovao.

Otkrio podatke o tajnom ljudskom izvoru

Finansijski kriminal ipak nije jedini ozbiljan dio slučaja. Raš je priznao da je tokom 2025. stranom državnom zvaničniku otkrio postojanje tajnog ljudskog izvora američke vlade i određene podatke o njemu. Identitet strane države, priroda izvora i njegova operacija nisu objavljeni.

Raš je tokom razgovora sa istražiteljima 28. aprila priznao da je iznio informacije povezane sa tim izvorom. Činjenice su potom uključene u dokument koji je prihvatio kao dio sporazuma o priznanju krivice. Time je slučaj izašao iz okvira finansijske prevare i dobio direktnu dimenziju nacionalne bezbjednosti.

Za krivično djelo prevare putem elektronskih transfera Rašu preti do 20 godina zatvora. Moguća je i novčana kazna do 250.000 dolara ili u visini dvostrukog bruto prihoda ostvarenog kriminalnom aktivnošću, u zavisnosti od odluke suda. Sporazum o priznanju krivice istovremeno dokumentuje i njegovo priznanje u vezi sa povjerljivim izvorom.

CIA: Zloupotrebio je položaj i povjerenje

Direktor CIA Džon Retklif izjavio je da je Raš zloupotrijebio položaj i povjerenje koje mu je bilo ukazano. Zahvalio je FBI i Ministarstvu pravde na istrazi, uz poruku da bivši službenik mora da odgovara za svoje postupke. Sličnu poruku poslalo je i Ministarstvo pravde.

Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš naveo je da zaposleni u federalnoj službi treba da služe američkoj javnosti, a ne sopstvenim finansijskim interesima.

Pomoćnik državnog tužioca za nacionalnu bezbjednost Džon A. Ajzenberg ocijenio je da je Raš izdao povjerenje koje mu je država povjerila. Za istražitelje je možda najneobičniji dio cijelog slučaja ipak ostao u jednoj prostoriji – 298 zlatnih poluga za koje je njihov vlasnik tvrdio da su odavno otišle na tajnu državnu misiju.