Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa rezultatima izbora izašla odmah u izbornoj noći, na konačno potvrđivanje izbornih rezultata će se ipak, kao i do sada, čekati skoro 30 dana.

Zašto će se na konačne rezultate izbora čekati do 3. novembra?

“Ne vjerujem da će se ranije nego inače ići na potvrđivanje rezultata. Čekaju se glasovi putem pošte, nakon toga ide kontrolno brojanje u Glavnom centru za brojanje pa onda ako bude značajnih odstupanja između elektronskog brojanja i ručnog brojanja donosiće se posebno odluke. Poslije toga treba utvrditi rezultate izbora, zatim ostaviti rok za žalbe itd. Ne vjerujem da će se značajno prije roka, odnosno 3. novembra, potvrditi rezultati”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

Krajnji rok za potvrđivanje rezultata izbora je 3. novembar, a od dana potvrđivanja izbora počinju teći rokovi za konstituisanje parlamenata i formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Koje institucije prve počinju s radom nakon potvrde rezultata?

Ako je suditi po ranijim izbornim ciklusima, prvo će se konstituisati Predsjedništvo BiH i Narodna skupština Republike Srpske. Prema Poslovniku o radu Narodne skupštine Republike Srpske, rok za konstituisanje je 15 dana od dana potvrđivanja izbora. Tu sjednicu saziva predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske iz prethodnog saziva, u ovom slučaju Nenad Stevandić, a novim sazivom do izbora novog predsjednika predsjedava najstariji poslanik.

Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, poslovnikom je precizirano da sjednicu u roku od 15 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora saziva predsjedavajući iz prethodnog saziva, a to je Denis Bećirović.

Kada se imenuje predsjedavajući Savjeta ministara BiH?

Predsjedništvo BiH ima i rok u kojem treba da imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, ali taj rok do sada nikada nije ispoštovan.

“Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na odobravanje. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Koliko traje formiranje nove vlasti u BiH?

Ako uzmemo u obzir da je rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 30 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, Predsjedništvo BiH predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH trebalo bi da imenuje najdalje polovinom novembra.

Poslije toga, odluka o imenovanju odmah se dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a nakon potvrđivanja u Predstavničkom domu predsjedavajući Savjeta ministara BiH ima rok da sastavi Savjet ministara BiH.

“Prema članu V 4. Ustava BiH, predsjedavajući Savjeta ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Predstavnički dom potvrdi njegovo imenovanje, a u skladu sa postupkom utvrđenim ovim zakonom, imenuje ministre i zamjenike ministara i traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Rok za formiranje kantonalnih skupština je 10 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, a rok za formiranje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je 20 dana od dana kada CIK donese odluku o potvrđivanju rezultata izbora.

„Kada se izborni rezultati oslobode pobjedničke retorike i svedu na brojeve, poruka ovih izbora je jasna: Pokret Sigurna Srpska je potvrdio opravdanost svog osnivanja i proširio podršku, dok su i oni koji danas proglašavaju apsolutnu pobjedu izgubili značajan broj glasova.”

Rekao je ovo zamjenik predsjednika PSS-a Igor Radojičić, koji kaže da su ovi izbori održani uz značajno manju izlaznost i zato nije dovoljno samo pogledati konačan broj glasova.

Zaista je, kaže on, zabrinjavajući pad interesa građana za skoro 100.000. Potrebno je, smatra, uporediti i apsolutne brojeve i procentualne udjele, ali i vidjeti šta se dešavalo sa svakom političkom organizacijom u odnosu na prethodni izborni ciklus.

“Prema dosadašnjim rezultatima i našoj analizi za Narodnu skupštinu Republike Srpske, PSS je, u poređenju sa rezultatom PDP-a iz 2022. godine, povećao broj glasova sa oko 66.000 na oko 71.000. Istovremeno, SNSD bilježi pad od oko 25.000, a značajan pad imaju i druge političke organizacije.

Zato nije tačna teza koja se pokušava stvoriti u javnosti da je samo PSS negdje izgubio podršku, dok su svi drugi ostvarili rast. Brojevi pokazuju upravo suprotno. U izbornom procesu u kojem je ukupan broj glasova značajno manji, PSS je uspio da poveća svoj apsolutni broj glasova za Narodnu skupštinu i da značajno poveća svoj procentualni udio”, naveo je Radojičić i dodao:

“Još važnije, rast nije koncentrisan samo na jedno mjesto. Od devet izbornih jedinica za Narodnu skupštinu, rast bilježimo u osam. U prvoj izbornoj jedinici idemo sa 8,79 na 14,87 odsto, u drugoj sa 8,72 na 13,58, u četvrtoj sa osam na 12,44, u šestoj sa 7,57 na 11,60, a u osmoj sa 3,58 na 13,30 odsto.

Nećemo bježati ni od jednog lošeg rezultata, kao što nećemo dozvoliti ni da se prećute dobri”, kazao je on.

Slična kretanja, kaže Radojičić, vidljiva su i na nivou Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, gdje, prema našoj analizi, ukupan rezultat raste sa oko 73.000 na oko 75.000 glasova.

“S druge strane, treba biti precizan i kada se govori o SNSD-u. SNSD jeste osvojio najviše glasova i to niko ne spori. Ali teza o nekakvoj apsolutnoj pobjedi ne odgovara potpuno onome što pokazuju brojevi. Ako u odnosu na prethodne izbore gubite desetine hiljada glasova, onda imate razlog da analizirate taj pad, bez obzira na to što ste ostali prvi.

Za nas je najvažnija činjenica da je novi politički koncept, koji je okupio različite ljude i političke organizacije u Pokret Sigurna Srpska, na svojim prvim opštim izborima pokazao da ima snagu širom Republike Srpske. Nismo zadovoljni svakim rezultatom i nećemo se ponašati kao da nemamo šta da popravljamo. Naprotiv. Posebno ćemo analizirati sredine u kojima nismo ostvarili očekivanja.

Ali kada podvučemo crtu, dobili smo jasan odgovor na najvažnije pitanje: da li je vrijedilo formirati Pokret Sigurna Srpska i krenuti putem šireg političkog okupljanja? Brojevi kažu da jeste.
PSS je danas politička snaga sa podrškom širom Republike Srpske, a ovi izbori za nas nisu kraj jednog procesa, nego polazna tačka za njegov dalji rast”, jasan je Radojičić.

Zloupoterebe javnih resursa i trošenje javnog novca u proteklim mjesecima dostigle su svoj vrhunac. Tako je vlast u predizbornom periodu potrošila desetine miliona maraka, a sve u cilju kupovine glasova na izborima.

Nakon što je postalo jasno da će nove izborne tehnologije spriječiti dio malverzacija na dan izbora, vladajući su odlučili da sve to nadomjeste novcem iz budžeta.

U predizbornom periodu budžetski novac se rasipao na sve strane. Vlast je odjednom sjetila da jednokratnim davanjima pomaže penzionerima, studentima, učenicima.

Sve to na ionako opterećen budžet je stvorilo dodatni minus od nekoliko desetina miliona maraka, ali koga briga za dugoročnu stabilnost budžeta u izbornoj godini.

Sve ovo je nezakonito i Centralna izborna komisija BiH je izricala kazne – ukupno preko 700 hiljada maraka, međutim Srđan Traljić iz organizacije Transparensi BiH, kaže da to funkcionere nije spriječilo da nastave sa kupovinom glasova novcem građana.

“Mi ne vidimo da to odvraća stranke od kršenja izbornog zakona jer oni će naći način da ove sankcije plate našim sredstvima. Nažalost činjenica da se kažnjava preuranjena kampanja, a da se ne kažnjava zloupotreba javnih resursa ne dovodi do promjene političke kulture jer nije isto kada vi nekoga kaznite zato što je požurio u kampanju, a ne kaznite ga što je zloupotrijebio javna sredstva da kupi glasove”, kaže Traljić.

Javni radovi vrijednosti preko 600 miliona maraka, predizborna otvaranja i asfaltiranja, kao i zapošljavanja u javna preduzeća, samo su neki od načina kako se i ove godine disciplinovala stranačka vojska.

Politički analitičar Tanja Topić kaže da je ove godine ono što je prije rađeno na dan izbora, sada obavljeno u ranijem periodu.

“Naravno da su svi oni koji su do sada koristili taj prostor na izbornom danu za malverzacije i izborne krađe nastojali to nadomjestiti, tako da su mnoge stvari završene zapravo prije samog izbornog dana”, kaže Topićeva.

Dijeljenje javnog novca u cilju prikupljanja glasova ne kažnjavaju ni institucije, ali ni građani kaže ekspert za provođenje izbora Vehid Šehić i podsjeća na praksu da političari godinama ono što je plaćeno novcem građana, predstavljaju kao lični ili uspjeh njihove političke partije.

“Ali zaboravljaju da sve to što su uradili su uradili zahvaljujući građanima jer su oni nosioci suvereniteta i oni plaćaju poreze i pune budžete na svim nivoima. Tako da i tu vidim jednu otuđenost političkih stranaka od realnog života, od običnog čovjeka bez kojeg nijedne države nema”, kaže Šehić.

Šehić upozorava da je izvlačenje novca i prekomjerno zapošljavanje upropastilo brojna javna preduzeća, međutim ista su i ove godine stranačkim linijama primala radnike. Kada se sve ovo uporedi sa izbornim rezultatima, činjenica je da za ogromne zloupotrebe nema nikakvih ozbiljnih sankcija.

(BN)