Društvo
ZAŠTO SU NEKI LJUDI MAGNET ZA KOMARCE? “Slatka krv” je samo urbana legenda
Procjenjuje se da oko 20 odsto ljudi spada u grupu onih koji su posebno privlačni komarcima. Iako se često vjeruje da je razlog “slatka krv”, nauka pokazuje da je istina mnogo složenija.
Prijatno ljetno veče na otvorenom prekida poznato, uporno zujanje. Dok vi neprestano mašete rukama pokušavajući da otjerate komarce, osoba pored vas sjedi potpuno mirno, bez ijednog uboda.
Zvuči poznato?
Nije riječ ni o paranoji ni o lošoj sreći. Naučno je dokazano da su neki ljudi komarcima jednostavno neodoljivi, dok su drugi za njih gotovo nevidljivi.
Procjenjuje se da oko 20 odsto populacije spada među one koji su posebno privlačni ovim insektima. Urbana legenda kaže da je razlog „slatka krv“, ali istina se krije u složenoj kombinaciji hemijskih signala koje naše tijelo neprestano šalje, prenosi Express.
Kako komarci pronalaze svoju žrtvu
Krv sišu isključivo ženke komaraca, kojima su proteini iz krvi neophodni za razvoj jaja.
Da bi pronašle obrok, koriste izuzetno razvijen sistem čula koji im omogućava da čovjeka lociraju i sa udaljenosti većoj od 50 metara.
Potraga se odvija u tri faze:
ugljen-dioksid (CO₂),
miris kože,
tjelesna toplota.
Razlog zbog kojeg će izabrati baš vas nalazi se upravo u razlikama ovih signala od osobe do osobe.
Ugljen-dioksid je prvi signal
Za komarca je potraga za čovjekom poput praćenja nevidljivog traga u vazduhu.
Prvi i najvažniji signal jeste ugljen-dioksid koji izdišemo.
Njihovi receptori, smješteni na ticalima, izuzetno su osjetljivi na ovaj gas i mogu ga registrovati na desetine metara udaljenosti.
Oblak CO₂ koji stvaramo svakim izdahom za komarca predstavlja svojevrsni svjetionik koji poručuje:
„Potencijalni obrok je u blizini.“
Miris kože odlučuje ko će biti izabran
Kada se približi na nekoliko metara, komarac više ne prati samo dah.
Tada počinje da registruje jedinstveni miris naše kože.
Ljudski miris čini složena mješavina stotina isparljivih organskih jedinjenja, a upravo taj „mirisni potpis“ omogućava komarcu da razlikuje čovjeka od drugih toplokrvnih životinja, ali i da među ljudima pronađe najprivlačniju metu.
Mliječna kiselina, amonijak i različite karboksilne kiseline koje se oslobađaju znojenjem spadaju među najjače prirodne mamce.
Toplota je posljednji korak
Kada se komarac približi na manje od jednog metra, ključnu ulogu preuzima toplota tijela.
Termalni receptori omogućavaju mu da precizno pronađe mjesto za slijetanje i ubod.
Nakon slijetanja koristi receptore na nožicama kako bi pronašao dio kože koji je najtanji i gdje najlakše može da dođe do krvnog suda.
Ova strategija – ugljen-dioksid, miris i toplota – čini komarce izuzetno uspješnim lovcima.
Zašto su neki ljudi privlačniji od drugih
Iako svi ljudi emituju iste vrste signala, njihova količina i sastav značajno se razlikuju.
Na to utiču genetika, metabolizam i mikrobiom kože, odnosno milijarde mikroorganizama koji žive na njenoj površini.
Zbog toga pojedini ljudi predstavljaju pravi magnet za komarce.
Veće osobe i sportisti privlače više komaraca
Jednostavna fizika kaže da krupnije osobe izdišu veću količinu vazduha, pa samim tim i više ugljen-dioksida.
To ih čini lakše uočljivim sa veće udaljenosti.
Slično važi i za osobe sa bržim metabolizmom.
Fizička aktivnost dodatno povećava privlačnost.
Tokom vježbanja ubrzavaju se disanje i metabolizam, raste tjelesna temperatura, a pojačano znojenje oslobađa više mliječne kiseline – još jednog snažnog mamca za komarce.
Trudnice su među omiljenim metama
Istraživanja pokazuju da su trudnice gotovo dvostruko privlačnije komarcima od žena koje nisu trudne.
Studija objavljena u časopisu The Lancet pokazala je da žene u poodmakloj trudnoći izdišu oko 21 odsto više vazduha, a samim tim i više ugljen-dioksida.
Osim toga, njihova tjelesna temperatura je nešto viša, dok je temperatura stomaka u prosjeku veća za oko 0,7 stepeni Celzijusa.
Kombinacija povećanog izlučivanja CO₂ i više tjelesne toplote čini ih izuzetno privlačnim metama za komarce.
Mikrobi na koži igraju ključnu ulogu
Najzanimljiviji, ali i najsloženiji faktor jeste jedinstveni „mirisni potpis“ svake osobe, koji u velikoj mjeri oblikuje mikrobiom kože.
Na površini naše kože žive milijarde mikroorganizama koji razgrađuju sastojke znoja, poput masnih kiselina i peptida, pretvarajući ih u isparljiva organska jedinjenja koja osjećamo kao miris tijela.
Sastav tih mikroorganizama jedinstven je za svaku osobu.
Jedno istraživanje pokazalo je da su ljudi sa manjom raznovrsnošću, ali većim brojem bakterija na koži bili znatno privlačniji komarcima.
Nasuprot tome, veća raznovrsnost mikrobioma povezana je sa manjom vjerovatnoćom uboda.
Karboksilne kiseline posebno privlače komarce
Novija istraživanja izdvojila su jednu grupu jedinjenja kao posebno važnu – karboksilne kiseline.
Riječ je o masnim kiselinama koje stvaraju mikroorganizmi na koži i koje su odgovorne za karakterističan, ponekad neprijatan miris tijela.
Pokazalo se da ljudi koji proizvode veće količine ovih kiselina predstavljaju izuzetno privlačne mete za komarca Aedes aegypti, prenosioca denge i virusa Zika.
Naučnike je posebno iznenadilo to što je nivo privlačnosti kod istih osoba ostajao gotovo nepromijenjen tokom vremena, što ukazuje da je riječ o osobini duboko povezanoj sa našom biologijom.
Genetika takođe ima važnu ulogu
Da sklonost ubodima komaraca može biti nasljedna potvrđuju i istraživanja sprovedena na blizancima.
Jednojajčani blizanci, koji imaju isti genetski materijal, pokazivali su gotovo identičnu privlačnost za komarce.
Kod dvojajčanih blizanaca ta sličnost bila je znatno manja.
Naučnici smatraju da geni utiču na naš mirisni potpis, vjerovatno kroz regulaciju metabolizma i sastava mikrobioma kože.
Posebno se izdvajaju geni iz HLA sistema (humani leukocitni antigen), koji imaju važnu ulogu u funkcionisanju imunološkog sistema i utiču na stvaranje isparljivih jedinjenja na koži.
Alkohol može povećati rizik od uboda
Pojedina istraživanja ukazuju da konzumacija alkohola, naročito piva, može povećati privlačnost čovjeka komarcima.
Tačan mehanizam još nije potpuno razjašnjen, ali se pretpostavlja da alkohol blago povećava tjelesnu temperaturu i mijenja hemijski sastav znoja.
S druge strane, uvriježeno mišljenje da vitamin B ili bijeli luk odbijaju komarce nije potvrđeno naučnim istraživanjima.
Studije su pokazale da takvi preparati nemaju stvaran efekat.
I boja odjeće može biti važna
Komarci se, osim na miris, oslanjaju i na vid.
Kada se približe meti, lakše uočavaju tamne boje poput crne, crvene i narandžaste, koje se snažnije izdvajaju u odnosu na okolinu.
Zbog toga nošenje svijetle odjeće, poput bijele ili pastelnih nijansi, može donekle smanjiti vjerovatnoću da ćete postati njihova meta.
Nisu svi komarci isti
Iako se većina istraživanja fokusira na ljude, važnu ulogu imaju i same vrste komaraca.
Na svijetu postoji više od 3.000 vrsta.
Neke, poput Aedes aegypti, gotovo isključivo preferiraju ljude, dok druge, kao što je Culex quinquefasciatus, podjednako napadaju ptice i druge sisare.
Paraziti mogu promijeniti ponašanje komaraca
Paraziti i virusi takođe mogu uticati na ponašanje i ljudi i komaraca.
Osobe zaražene malarijom, u fazi kada mogu prenijeti bolest, postaju privlačnije komarcima, čime parazit povećava svoje šanse za dalje širenje.
Slično tome, zaraženi komarci mogu postati agresivniji i osjetljiviji na ljudske mirise, zbog čega efikasnije prenose bolesti.
Komarci su prenosioci nekih od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu, uključujući malariju, dengu, virus Zika i virus Zapadnog Nila.
Naučnici vjeruju da bi bolje razumijevanje razloga zbog kojih pojedine osobe privlače komarce moglo dovesti do razvoja nove generacije repelenata i zamki koje bi prikrivale naš „mirisni potpis“ ili ga koristile za privlačenje komaraca u zamke.
Šta je Skeeterov sindrom?
Kod većine ljudi ubod komarca izaziva samo nekoliko dana svraba.
Međutim, kod manjeg broja osoba reakcija može biti mnogo ozbiljnija.
Ubod tada izaziva veliku oteklinu, crvenilo, bol i osjećaj toplote na koži, a simptomi mogu trajati danima.
Takva reakcija poznata je kao Skeeterov sindrom.
Prema podacima Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju, riječ je o rijetkoj, ali izraženoj upalnoj reakciji na proteine iz pljuvačke komarca.
Simptomi se obično razvijaju nekoliko sati nakon uboda i mogu podsjećati na infekciju.
Pojavljuju se izraženo crvenilo, jaka oteklina, toplota, svrab i bol.
Kod Skeeterovog sindroma otok može dostići prečnik od dva do deset centimetara već u roku od sat vremena nakon uboda, a narednih dana dodatno se povećavati.
Posebno su mu skloni bebe i mala djeca, koja još nisu razvila prirodnu otpornost na pljuvačku komaraca, kao i osobe koje prvi put borave u područjima gdje žive vrste komaraca sa kojima ranije nisu dolazile u kontakt.
Veći rizik imaju i osobe sa poremećajima imunološkog sistema.
Kod blažih reakcija mogu pomoći hladni oblozi, led i lokalne protivupalne kreme sa kortikosteroidima.
U težim slučajevima, kada su bol i otok izraženi, ljekar može propisati i oralne kortikosteroide.
Društvo
Naglo zahlađenje stiže u Republiku Srpsku! U ponedjeljak KIŠA, SUSNJEŽICA I SNIJEG NA PLANINAMA, evo kolike će biti temperature
U Republici Srpskoj u ponedjeljak, 23. novembra, očekuje se oblačno i hladnije vrijeme sa kišom, dok će u brdsko-planinskim predjelima padati susnježica i snijeg uz formiranje manjeg snježnog pokrivača.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, padavine će obilježiti prvi dio dana, dok se u poslijepodnevnim satima i do večeri očekuje njihov prestanak u svim krajevima, uz postepeno razvedravanje. Nakon razvedravanja, noć na utorak biće hladna, uz lokalnu pojavu mraza.
Temperature vazduha
Minimalna jutarnja temperatura vazduha kretaće se od jednog do šest stepeni Celzijusa, dok će na jugu biti do 10 stepeni.
Maksimalna dnevna temperatura iznosiće od tri do osam stepeni, a na jugu Republike Srpske biće nešto toplije, sa najvišom dnevnom temperaturom do 13 stepeni Celzijusa.
Vrijeme u Banjaluci
U Banjaluci se u ponedjeljak očekuje oblačno i hladnije vrijeme sa kišom u jutarnjim satima i tokom prijepodneva, dok se u drugom dijelu dana prognozira prestanak padavina. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće oko jedan do dva stepena, a maksimalna dnevna od šest do osam stepeni Celzijusa
Društvo
Upaljen narandžasti meteoalarm za BiH: Građanima prijete OBORENA STABLA, OŠTEĆENJA I PREKIDI STRUJE, evo na šta sve treba da budete spremni
Meteoalarm je u BiH za danas izdao narandžasto upozorenje zbog južnog vjetra sa udarima od 55 do 75 kilometara na čas.
Udari vjetra očekuju se od 18.00 časova do 3.00 časa iza ponoći, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod.
Građanima se preporučuje da budu spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede od iščupanih stabala i krhotina koje nosi vjetar. Upozoravaju i na moguć prekidi u snadbijevanju električnom energijom.
Društvo
Za tačno 7 dana počinje Božićni post za pravoslavne vjernike! SAZNAJTE KOLIKO TRAJE I KOJA PRAVILA TREBA POŠTOVATI
Pravoslavni vjernici u novembru započinju jedan od najvažnijih postova u godini – Božićni post, koji prethodi prazniku Rođenja Gospoda Isusa Hrista.
Ovaj post predstavlja period duhovne pripreme za Božić, a vjernici ga provode kroz molitvu, uzdržavanje od mrsne hrane, dobra djela i nastojanje da se očiste od loših misli i postupaka.
Najvžnije činjenice:
- Božićni post počinje u subotu, 28. novembra 2026. godine, a završava se 6. januara 2027. godine, na Badnji dan.
- Post traje ukupno 40 dana, zbog čega se naziva i Četrdesetnica.
- Božićni post se završava na Badnji dan, a prva mrsna hrana jede se nakon Božićne liturgije, odnosno na sam Božić, prema crkvenom poretku i običajima.
Pravila po danima
U toku ovog posta:
- ponedjeljkom, srijedom i petkom postimo na vodi,
- utorkom i četvrtkom na ulju,
- subotom i nedeljom na ribi.
U čemu je smisao posta
Božićni post traje 40 dana i predstavlja duhovnu pripremu za jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika.
Njegov smisao nije samo u uzdržavanju od određenih namirnica, već i u duhovnom preobražaju. Pravoslavna crkva uči da post treba da bude praćen molitvom, pokajanjem, praštanjem i dobrim djelima.
Vjernici se tokom ovog perioda pripremaju za praznik Hristovog rođenja, nastojeći da u svakodnevnom životu budu strpljiviji, skromniji i milosrdniji.
Šta se jede tokom Božićnog posta?
Tokom Božićnog posta vjernici se uzdržavaju od mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i drugih namirnica životinjskog porijekla koje nisu posne.
U posnoj ishrani najčešće se koriste:
- Voće i povrće
- Pasulj, grašak, sočivo i druge mahunarke
- Krompir i pirinač
- Hljeb i žitarice
- Orašasti plodovi
- Posna jela pripremljena na ulju ili vodi
- Riba, u danima kada je crkvenim pravilom dozvoljena
Pravila posta nisu ista svakog dana. U određenim danima dozvoljena je upotreba ribe i ulja, dok se u drugim danima posti strože, na vodi.
Najstroži period posta je njegov završetak, kada se vjernici posebno pripremaju za Božić.
Da li se za Svetog Nikolu posti?
Praznik Svetog Nikole, koji se proslavlja 19. decembra, pada u vrijeme Božićnog posta.
Zbog toga se Sveti Nikola u pravoslavnoj tradiciji proslavlja posnom hranom. Na slavskoj trpezi najčešće se nalaze posna jela, riba, posne salate, prebranac i posne pite.
Sveti Nikola jedna je od najčešćih krsnih slava kod Srba, pa ovaj datum ima poseban značaj za mnoge porodice.
Ko ne mora da posti strogo?
Crkva naglašava da post nije samo pitanje hrane, već duhovnog stanja čovjeka.
Pravila posta mogu se prilagoditi zdravstvenom stanju, uzrastu i životnim okolnostima. Djeca, trudnice, bolesni, stariji i ljudi koji obavljaju težak fizički posao treba da se o načinu posta posavjetuju sa sveštenikom i, kada je potrebno, ljekarom.
Post ne bi trebalo da ugrožava zdravlje, već da bude na duhovnu korist.
Božićni post nije samo uzdržavanje od hrane
Pravoslavna crkva posebno naglašava da post bez molitve, praštanja i dobrih djela gubi svoj puni duhovni smisao.
Vjernici se tokom Božićnog posta pozivaju da:
- Više vremena posvete molitvi
- Izbjegavaju svađe, osuđivanje i zlobu
- Pomažu siromašnima i ljudima u nevolji
- Praštaju i nastoje da se pomire sa bližnjima
- Pripremaju dušu za praznik Hristovog rođenja
Božićni post završava se praznikom koji podsjeća na dolazak Hrista na svijet i donosi poruku mira, ljubavi i nade.
Božić 2027. godine pravoslavni vjernici proslavljaju u četvrtak, 7. januara, nakon 40 dana posta i duhovne pripreme.
Glas
-
Politika2 dana agoStanivuković o odluci Ustavnog suda BiH “NEPRIHVATLJIVO I PONOVO OTVARA RANE”
-
Politika3 dana agoGUTANJE SOPSTVENIH RIJEČI! Dodik i Stevandić moljakaju Čupića nakon teških uvreda!
-
Politika2 dana agoDODIK KRIJE IME MANDATARA, ALI SVE JE JASNO! Zoran Stevanović jedina karta za izlazak iz političke izolacije!
-
Politika2 dana agoS KOLJENA, NA KOLJENO! Unuk Milorada Dodika postao vlasnik preduzeća „Agroalkohol“
-
Politika2 dana agoVUKANOVIĆ OSTAO BEZ ODBORNIKA! Miloš Šašić od sada djeluje nezavisno
-
Politika2 dana agoVučić uputio jasnu poruku! “Uplašen sam za budućnost, ali POBJEDA ĆE DOĆI BRŽE NEGO MISLITE”
-
Region3 dana agoDŽABA SU GMIZALI PRED HRVATIMA! Zagreb blokirao ulazak Crne Gore u EU
-
Svijet1 dan agoZELENSKI PRIJETI RUSIJI “Krimski most neće ostati na svom mjestu”
