Connect with us

Društvo

ZAŠTO SU NEKI LJUDI MAGNET ZA KOMARCE? “Slatka krv” je samo urbana legenda

Procjenjuje se da oko 20 odsto ljudi spada u grupu onih koji su posebno privlačni komarcima. Iako se često vjeruje da je razlog “slatka krv”, nauka pokazuje da je istina mnogo složenija.

Prijatno ljetno veče na otvorenom prekida poznato, uporno zujanje. Dok vi neprestano mašete rukama pokušavajući da otjerate komarce, osoba pored vas sjedi potpuno mirno, bez ijednog uboda.

Zvuči poznato?
Nije riječ ni o paranoji ni o lošoj sreći. Naučno je dokazano da su neki ljudi komarcima jednostavno neodoljivi, dok su drugi za njih gotovo nevidljivi.

Procjenjuje se da oko 20 odsto populacije spada među one koji su posebno privlačni ovim insektima. Urbana legenda kaže da je razlog „slatka krv“, ali istina se krije u složenoj kombinaciji hemijskih signala koje naše tijelo neprestano šalje, prenosi Express.

Kako komarci pronalaze svoju žrtvu
Krv sišu isključivo ženke komaraca, kojima su proteini iz krvi neophodni za razvoj jaja.

Da bi pronašle obrok, koriste izuzetno razvijen sistem čula koji im omogućava da čovjeka lociraju i sa udaljenosti većoj od 50 metara.

Potraga se odvija u tri faze:

ugljen-dioksid (CO₂),
miris kože,
tjelesna toplota.
Razlog zbog kojeg će izabrati baš vas nalazi se upravo u razlikama ovih signala od osobe do osobe.

Ugljen-dioksid je prvi signal
Za komarca je potraga za čovjekom poput praćenja nevidljivog traga u vazduhu.

Prvi i najvažniji signal jeste ugljen-dioksid koji izdišemo.

Njihovi receptori, smješteni na ticalima, izuzetno su osjetljivi na ovaj gas i mogu ga registrovati na desetine metara udaljenosti.

Oblak CO₂ koji stvaramo svakim izdahom za komarca predstavlja svojevrsni svjetionik koji poručuje:

„Potencijalni obrok je u blizini.“

Miris kože odlučuje ko će biti izabran
Kada se približi na nekoliko metara, komarac više ne prati samo dah.

Tada počinje da registruje jedinstveni miris naše kože.

Ljudski miris čini složena mješavina stotina isparljivih organskih jedinjenja, a upravo taj „mirisni potpis“ omogućava komarcu da razlikuje čovjeka od drugih toplokrvnih životinja, ali i da među ljudima pronađe najprivlačniju metu.

Mliječna kiselina, amonijak i različite karboksilne kiseline koje se oslobađaju znojenjem spadaju među najjače prirodne mamce.

Toplota je posljednji korak
Kada se komarac približi na manje od jednog metra, ključnu ulogu preuzima toplota tijela.

Termalni receptori omogućavaju mu da precizno pronađe mjesto za slijetanje i ubod.

Nakon slijetanja koristi receptore na nožicama kako bi pronašao dio kože koji je najtanji i gdje najlakše može da dođe do krvnog suda.

Ova strategija – ugljen-dioksid, miris i toplota – čini komarce izuzetno uspješnim lovcima.

Zašto su neki ljudi privlačniji od drugih
Iako svi ljudi emituju iste vrste signala, njihova količina i sastav značajno se razlikuju.

Na to utiču genetika, metabolizam i mikrobiom kože, odnosno milijarde mikroorganizama koji žive na njenoj površini.

Zbog toga pojedini ljudi predstavljaju pravi magnet za komarce.

Veće osobe i sportisti privlače više komaraca
Jednostavna fizika kaže da krupnije osobe izdišu veću količinu vazduha, pa samim tim i više ugljen-dioksida.

To ih čini lakše uočljivim sa veće udaljenosti.

Slično važi i za osobe sa bržim metabolizmom.

Fizička aktivnost dodatno povećava privlačnost.

Tokom vježbanja ubrzavaju se disanje i metabolizam, raste tjelesna temperatura, a pojačano znojenje oslobađa više mliječne kiseline – još jednog snažnog mamca za komarce.

Trudnice su među omiljenim metama
Istraživanja pokazuju da su trudnice gotovo dvostruko privlačnije komarcima od žena koje nisu trudne.

Studija objavljena u časopisu The Lancet pokazala je da žene u poodmakloj trudnoći izdišu oko 21 odsto više vazduha, a samim tim i više ugljen-dioksida.

Osim toga, njihova tjelesna temperatura je nešto viša, dok je temperatura stomaka u prosjeku veća za oko 0,7 stepeni Celzijusa.

Kombinacija povećanog izlučivanja CO₂ i više tjelesne toplote čini ih izuzetno privlačnim metama za komarce.

Mikrobi na koži igraju ključnu ulogu
Najzanimljiviji, ali i najsloženiji faktor jeste jedinstveni „mirisni potpis“ svake osobe, koji u velikoj mjeri oblikuje mikrobiom kože.

Na površini naše kože žive milijarde mikroorganizama koji razgrađuju sastojke znoja, poput masnih kiselina i peptida, pretvarajući ih u isparljiva organska jedinjenja koja osjećamo kao miris tijela.

Sastav tih mikroorganizama jedinstven je za svaku osobu.

Jedno istraživanje pokazalo je da su ljudi sa manjom raznovrsnošću, ali većim brojem bakterija na koži bili znatno privlačniji komarcima.

Nasuprot tome, veća raznovrsnost mikrobioma povezana je sa manjom vjerovatnoćom uboda.

Karboksilne kiseline posebno privlače komarce
Novija istraživanja izdvojila su jednu grupu jedinjenja kao posebno važnu – karboksilne kiseline.

Riječ je o masnim kiselinama koje stvaraju mikroorganizmi na koži i koje su odgovorne za karakterističan, ponekad neprijatan miris tijela.

Pokazalo se da ljudi koji proizvode veće količine ovih kiselina predstavljaju izuzetno privlačne mete za komarca Aedes aegypti, prenosioca denge i virusa Zika.

Naučnike je posebno iznenadilo to što je nivo privlačnosti kod istih osoba ostajao gotovo nepromijenjen tokom vremena, što ukazuje da je riječ o osobini duboko povezanoj sa našom biologijom.

Genetika takođe ima važnu ulogu
Da sklonost ubodima komaraca može biti nasljedna potvrđuju i istraživanja sprovedena na blizancima.

Jednojajčani blizanci, koji imaju isti genetski materijal, pokazivali su gotovo identičnu privlačnost za komarce.

Kod dvojajčanih blizanaca ta sličnost bila je znatno manja.

Naučnici smatraju da geni utiču na naš mirisni potpis, vjerovatno kroz regulaciju metabolizma i sastava mikrobioma kože.

Posebno se izdvajaju geni iz HLA sistema (humani leukocitni antigen), koji imaju važnu ulogu u funkcionisanju imunološkog sistema i utiču na stvaranje isparljivih jedinjenja na koži.

Alkohol može povećati rizik od uboda
Pojedina istraživanja ukazuju da konzumacija alkohola, naročito piva, može povećati privlačnost čovjeka komarcima.

Tačan mehanizam još nije potpuno razjašnjen, ali se pretpostavlja da alkohol blago povećava tjelesnu temperaturu i mijenja hemijski sastav znoja.

S druge strane, uvriježeno mišljenje da vitamin B ili bijeli luk odbijaju komarce nije potvrđeno naučnim istraživanjima.

Studije su pokazale da takvi preparati nemaju stvaran efekat.

I boja odjeće može biti važna
Komarci se, osim na miris, oslanjaju i na vid.

Kada se približe meti, lakše uočavaju tamne boje poput crne, crvene i narandžaste, koje se snažnije izdvajaju u odnosu na okolinu.

Zbog toga nošenje svijetle odjeće, poput bijele ili pastelnih nijansi, može donekle smanjiti vjerovatnoću da ćete postati njihova meta.

Nisu svi komarci isti
Iako se većina istraživanja fokusira na ljude, važnu ulogu imaju i same vrste komaraca.

Na svijetu postoji više od 3.000 vrsta.

Neke, poput Aedes aegypti, gotovo isključivo preferiraju ljude, dok druge, kao što je Culex quinquefasciatus, podjednako napadaju ptice i druge sisare.

Paraziti mogu promijeniti ponašanje komaraca
Paraziti i virusi takođe mogu uticati na ponašanje i ljudi i komaraca.

Osobe zaražene malarijom, u fazi kada mogu prenijeti bolest, postaju privlačnije komarcima, čime parazit povećava svoje šanse za dalje širenje.

Slično tome, zaraženi komarci mogu postati agresivniji i osjetljiviji na ljudske mirise, zbog čega efikasnije prenose bolesti.

Komarci su prenosioci nekih od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu, uključujući malariju, dengu, virus Zika i virus Zapadnog Nila.

Naučnici vjeruju da bi bolje razumijevanje razloga zbog kojih pojedine osobe privlače komarce moglo dovesti do razvoja nove generacije repelenata i zamki koje bi prikrivale naš „mirisni potpis“ ili ga koristile za privlačenje komaraca u zamke.

Šta je Skeeterov sindrom?
Kod većine ljudi ubod komarca izaziva samo nekoliko dana svraba.

Međutim, kod manjeg broja osoba reakcija može biti mnogo ozbiljnija.

Ubod tada izaziva veliku oteklinu, crvenilo, bol i osjećaj toplote na koži, a simptomi mogu trajati danima.

Takva reakcija poznata je kao Skeeterov sindrom.

Prema podacima Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju, riječ je o rijetkoj, ali izraženoj upalnoj reakciji na proteine iz pljuvačke komarca.

Simptomi se obično razvijaju nekoliko sati nakon uboda i mogu podsjećati na infekciju.

Pojavljuju se izraženo crvenilo, jaka oteklina, toplota, svrab i bol.

Kod Skeeterovog sindroma otok može dostići prečnik od dva do deset centimetara već u roku od sat vremena nakon uboda, a narednih dana dodatno se povećavati.

Posebno su mu skloni bebe i mala djeca, koja još nisu razvila prirodnu otpornost na pljuvačku komaraca, kao i osobe koje prvi put borave u područjima gdje žive vrste komaraca sa kojima ranije nisu dolazile u kontakt.

Veći rizik imaju i osobe sa poremećajima imunološkog sistema.

Kod blažih reakcija mogu pomoći hladni oblozi, led i lokalne protivupalne kreme sa kortikosteroidima.

U težim slučajevima, kada su bol i otok izraženi, ljekar može propisati i oralne kortikosteroide.

Related Topics:

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI U REPUBLICI SRPSKOJ! Čak 40% radnika mora raditi DVA POSLA da bi preživjeli

Čak 40,41 odsto zaposlenih u Republici Srpskoj pored svog redovnog posla radi još jedan, pokazalo je istraživanje Saveza sindikata Republike Srpske.

Prema njihovom preliminarnom istraživanju, sprovedenom tokom septembra ove godine, o uslovima rada, kvalitetu života, dostojanstvenoj plati i budućnosti radnika, jasno se može izvući zaključak da radnici ne mogu živjeti od osnovne plate i broj onih koji traže dodatne poslove i zaradu raste.

Da stare navike teško umiru, pokazuje i podataka iz ovog istraživanja da približno 18 odsto radnika i dalje dio plate dobija u kovertama.

Rezultati predstavljeni na konferenciji “Dostojanstvena plata – temelj dostojanstvenog rada” u Banjaluci pokazali su i da više od 180.000 zaposlenih u Republici Srpskoj prima platu nižu od republičkog prosjeka od 1.695 KM.

Istovremeno, zarade u privredi u prosjeku su niže za 200 do 400 KM od ovog iznosa.

Ono oko čega su se radnici najviše slagali je pitanje šta bi najviše doprinijelo poboljšanju njihovog položaja na koje je više od 68 odsto odgovorilo da je to veća plata.

Posebno je značajno kako su odgovorili na pitanje kolika bi plata trebalo da bude da bi radniku omogućila dostojanstven život.

Procjenjujući troškove života i stvarne potrebe, najčešće su birali iznose od 2.000-3.000 KM, odnosno 2.001-2.500 KM (34,72 odsto) i 2.501-3.000 KM (35,85 odsto).

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je da dvije trećine zaposlenih ne dostiže iznos prosječne republičke plate.

“Zato je naš cilj sada pomjeranje fokusa sa najnižih plata na zarade koje bi radnicima obezbijedile dostojanstven život, a ne puko preživljavanje. Svako povećanje plate mora imati smisla, nije dovoljno samo pratili inflatorna kretanja i usklađivati plate. Da bismo zadržali radnike, više nije dovoljno da zarade minimalac, nego da od svog rada mogu sebi da priušte više od minimuma za opstanak“, rekao je Stanković.

Ukazao je da su u njihovom istraživanju radnici kao odgovor na pitanje šta utiče na njihovu odluku da ostanu u Srpskoj ili odu u inostranstvo, najčešće birali opcije “dostojanstvena plata” i “redovno uvećanje plata”.

CAPITAL

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša, pljuskovi, oblaci

U Republici Srpskoj i FBiH će biti oblačno i svježije vrijeme, uz povremenu kišu i najvišu temperaturu vazduha do 23 stepena Celzijusova.
Padavine će u prvom dijelu dana biti jače na sjeveru i zapadu, na jugu samo povremene, dok će poslije podne i uveče na jugu jačati kiša i pljuskovi sa grmljavinom, a na sjeveru ostati uglavnom suvo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 16, na jugu do 19 stepeni, a maksimalna od 16 do 21, na jugu oko 23, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Nastavi čitati

Društvo

DOMAĆI STOČARI SVE TEŽE OPSTAJU: Za devet mjeseci u BiH uvezeno mesa za 419 miliona KM

Mali domaći uzgajivači sve brže nestaju.

Dok je BiH za devet mjeseci ove godine uvezla meso u vrijednosti od 419,02 miliona KM, prvenstveno iz zemalja Evropske unije, domaći stočari zbog strogih veterinarskih rampi i nelojalne konkurencije gube tržišnu utakmicu, što dovodi do alarmantnog nestanka malih uzgajivača.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine uvezeno je 53,99 miliona kilograma mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 419,02 miliona KM, što je za 16,21 milion KM ili 3,73 odsto manje nego u istom periodu lani, kada je uvoz iznosio 435,24 miliona KM.

Ubjedljivo najviše uvezeno je svježeg, rashlađenog ili smrznutog goveđeg mesa, i to 21,58 miliona kilograma, vrijednog 251,62 miliona KM. Na drugom mjestu je svinjsko meso, kojeg je uvezeno 16,97 miliona kilograma, u vrijednosti od 76,20 miliona KM. Najviše mesa na domaće tržište stiglo je iz Italije, Holandije, Njemačke, Poljske i Austrije.

Istovremeno, izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH u prvih devet mjeseci iznosio je 34,16 miliona KM, odnosno 6,29 miliona kilograma, što je manje nego u istom periodu prošle godine, kada je izvezeno mesa u vrijednosti od 38,56 miliona KM. Najveći dio domaćeg mesa i klaoničkih proizvoda plasiran je u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

Predsjednik Udruženja proizvođača tovne junadi u Republici Srpskoj Goran Mitrović kazao je za “Glas” da pad uvoza ne znači da su problemi domaćih proizvođača riješeni, jer proizvodnja junećeg mesa zahtijeva dugoročno planiranje i sigurnije tržište.

– Junetina je dugoročan posao. Da bi se povećala proizvodnja i proizvelo dovoljno, sve mora da se planira na vrijeme. Kod nas trenutno nije takav slučaj, pa se nedostajuće količine nadoknađuju uvozom. Imamo resurse koje možemo iskoristiti, zapuštene površine, planine i prostor za razvoj stočarstva. Treba podići proizvodnju na viši nivo, a za to je potrebna podrška po svim osnovama i dugoročna politika – rekao je Mitrović.

On smatra da je jedan od najvećih problema za proizvođače junećeg mesa uvoz, posebno kada je cijena uvoznog proizvoda niža od domaćeg.

– Dopušta se meso iz Južne Amerike, automatski imamo i uvoz iz Evropske unije i drugih zemalja. To meso trošimo umjesto domaćeg, jer predstavlja nelojalnu konkurenciju. Kada je uvozno meso jeftinije, teško je očekivati da će kupac uzeti domaće – naveo je Mitrović, dodajući da je kriza učinila svoje i da je opala i potražnja za mesom.

Prema njegovim riječima, domaćim proizvođačima dodatni problem predstavlja ograničen prostor za izvoz.

– Naše crveno meso ne može u Evropsku uniju, kao ni živa stoka i prerađevine. Ostaje nam CEFTA i eventualno nešto tržišta Bliskog istoka. I rat je napravio svoje, pa je izvoza tamo manje. Sad će nešto ići za Tursku, ali pitanje je kolike su to količine, kakva je cijena i potreba tog tržišta – rekao je Mitrović.

On je upozorio i na smanjenje broja uzgajivača, navodeći da sa tržišta najbrže nestaju manji proizvođači.

– Broj uzgajivača se smanjio, dok se veći još proširuju, ali sitni brzo nestaju. Ne smanjuju se, nego nestaju. Najveći problem je što ne možemo da nadoknadimo na tržištu manjak ovih malih koji odlaze – istakao je Mitrović.

Nastavi čitati

Aktuelno