Nakon što je istekao rok za predaju kandidatskih lista, Centralna izborna komisija BiH do 23. jula izvršiće žrijeb za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima, a nakon toga, tačnije do 31. jula, i konačno ovjeriti kandidatske liste.

Nakon toga, političke partije dužne su da podnesu liste za kompenzacione mandate do 5. avgusta, a konačne liste sa kandidatima biće dostupne javnosti do 20. avgusta. Tog 20. avgusta biće zaključen i centralni birački spisak, a do 27. avgusta biće i objavljen broj birača za svaku izbornu jedinicu.

Do kraja jula biće određena i biračka mjesta, a do 19. septembra biće objavljene i lokacije biračkih mjesta određenih za glasanje.

Birački odbori

Kada je riječ o biračkim odborima, prema “izbornom kalendaru”, oni bi trebalo da budu imenovani najkasnije do 20. avgusta, a obuka članova biračkih odbora biće održana od 4. septembra do 24. septembra, izuzetno do 2. oktobra.

Ovaj rok u vezi s biračkim odborima na prošlim izborima 2024. godine ozbiljno je probijen, a CIK je to učinio tek krajem septembra kada je imenovao 5.753 osoba za predsjednike biračkih odbora i 4.439 osoba za njihove zamjenike.

Izborna kampanja
Izborna kampanja, odnosno plaćeno političko oglašavanje za izbore koji se održavaju 4. oktobra, počeće mjesec dana ranije, tačnije od 4. septembra. U periodu od 2. oktobra u sedam časova pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivanje rezultata ispitivanja javnog mnjenja. Zabrana medijskog izvještavanja o aktivnostima političkih subjekata počinje 3. oktobra u sedam časova i traje do zatvaranja biračkih mjesta, a svi učesnici u izbornom procesu odnosno mediji i političari, dužni su da poštuju izbornu tišinu koja počinje 3. oktobra ujutro u sedam časova i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Izborni rezultati
Objava preliminarnih nezvaničnih i nekompletnih rezultata opštih izbora biće na dan izbora, odnosno 4. oktobra u ponoć, zatim 5. i 6. oktobra u 12 i 19 časova, a od 7. oktobra do 10. oktobra svaki dan u 16 časova. Od 11. oktobra potvrđivanje rezultata biće svakih 48 sati. Konačno potvrđivanje rezultata opštih izbora biće najkasnije do 3. novembra, izuzetno do 20. novembra.

Nove tehnologije
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa američkom kompanijom “Smarmatic” potpisala je ugovor vrijedan 74,5 miliona KM za nabavku uređaja za biometrijsku identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića. Ovaj ugovor obuhvata i nabavku opreme, softvera, potrošnog materijala, tehničku podršku, štampanje glasačkih listića, skladištenje i distribuciju do nadležnih organa. Rok do kojeg se oprema mora dostaviti opštinskim izbornim komisijama ističe 27. septembra.

Da li će ovaj rok biti ispoštovan, još je rano govoriti. Nezvanične informacije govore da za sada ide sve u smjeru koji će omogućiti glasanje novim tehnologijama, međutim sve zavisi od dobavljača opreme, odnosno kompanije “Smartmatic”. Ova kompanija nedavno je raspisala konkurs kojim traži desetine radnika – od regionalnih koordinatora do skladištara.

Logistički izazov
Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je radio CIK pokazala je da će uvođenje novih tehnologija na izbore biti veliki logistički izazov. Primjera radi, biće potrebno instalirati opremu na preko 6.000 biračkih mjesta, a da bi se pokrilo skoro svako biračko mjesto biće potrebno i više od 5.300 operatera. Za skladištenje opreme biće potreban prostor od najmanje 1.500 kvadrata, gdje je moguće skladištiti najmanje 600 paleta.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević poručio je da se iz skupštinske procedure mora povući zakonsko rješenje kojim se predviđa obavezno članstvo zdravstvenih radnika u komorama, ističući da članstvo mora biti stvar ličnog izbora, a ne zakonske obaveze.

Kresojević smatra da će komore, ukoliko zaista štite interese zdravstvenih radnika i pružaju kvalitetnu podršku, imati članove i bez nametanja obavezne članarine.

– Protiv smo nametnutog članstva ljekara u zdravstvenim komorama. Ako komora zaista štiti interese zdravstvenih radnika, onda će oni u njoj biti dobrovoljno. Zato se iz skupštinske procedure mora povući zakon koji predviđa obavezno članstvo u komorama i zdravstvenim radnicima ostaviti pravo izbora – rekao je Kresojević.

On upozorava da Republika Srpska već godinama ima ozbiljan problem sa nedostatkom medicinskog kadra i da nije vrijeme za uvođenje novih finansijskih i administrativnih opterećenja.

– U vremenu kada nam nedostaje medicinskog kadra, svaki nepotreban namet treba ukinuti, a ne uvoditi. Komore moraju opravdati svoje postojanje kvalitetom rada, a ne zakonskom obavezom plaćanja članarine – istakao je Kresojević.

Dodao je da će PDP/PSS pružiti podršku zahtjevima Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske da se iz zakonskog prijedloga ukloni odredba o obaveznom članstvu u komorama.

– Podržaćemo Sindikat zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske u zahtjevu da se ovaj namet povuče i da zdravstveni radnici sami odlučuju da li žele biti članovi komora – zaključio je Kresojević.

Odbornik PDP/Pokreta Sigurna Srpska u Skupštini grada Banjaluka Nebojša Drinić najavio je niz infrastrukturnih projekata za naselje Borik, nakon razgovora sa mještanima i obilaska ovog dijela grada.

Kako je istakao, upravo su sugestije građana bile ključne za definisanje prioriteta koji će biti pokrenuti u narednom periodu.

– Hvala aktivistima iz Borika na srdačnom dočeku, kao i svim sugrađanima koji su izdvojili vrijeme za razgovor i ukazali na ono što je ovom naselju najpotrebnije. Nakon razgovora sa mještanima i obilaska naselja, jasno smo definisali prioritete koje ćemo pokrenuti – rekao je Drinić.

Među najvažnijim projektima izdvaja se proširenje parking kapaciteta, koje bi trebalo da riješi jedan od najvećih problema stanovnika Borika.

– Radićemo na proširenju broja parking mjesta. Imamo prijedlog lokacija kroz koje ćemo obezbijediti oko 100 novih parking mjesta, jer je nedostatak parkinga jedan od najvećih problema ovog naselja – poručio je Drinić.

On je najavio i sanaciju dječjeg igrališta između Kardunaške ulice i Ulice Relje Krilatice, postavljanje dvije javne česme kod igrališta u Ulici Novice Cerovića i Beogradskoj ulici, kao i pokretanje inicijative za izgradnju novog dječjeg igrališta u Ulici Milana Karanovića.

Posebna pažnja biće posvećena i obnovi sportskog terena kod Osnovne škole “Vuk Stefanović Karadžić”.

– Tražićemo od nadležnih da obnove sportski teren kod škole. Ukoliko to ne bude urađeno, sami ćemo pokrenuti akciju i obnoviti igralište – naglasio je Drinić.

Dodao je da će u krugu škole biti raspisan javni poziv za izradu idejnog rješenja spomen-česme posvećene svim borcima iz Borika poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Govoreći o daljem razvoju ovog naselja, Drinić je istakao da Borik zaslužuje kontinuirana ulaganja.

– Borik je jedno od najuređenijih banjalučkih naselja i tako će i ostati. Ovdje sam izabran za člana Savjeta mjesne zajednice i imam dodatnu odgovornost da radim za svoje komšije. U prethodnim godinama uradili smo mnogo za Borik, ali ne smijemo stati. Jednako je važno graditi novo koliko i čuvati i obnavljati ono što već postoji – zaključio je Drinić.