Savjet ministara BiH budžet institucija Bosne i Hercegovine za 2026. godinu usvojio je još 21. maja i uputio ga Predsjedništvu BiH koje ga do dan-danas nije predložilo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

“Svi su očekivali da budžet bude usvojen do ljetne pauze, ali izgleda da od toga neće biti ništa, jer Predsjedništvo BiH, kao formalni predlagač budžeta, taj dokument drži u ladici”, rekao je izvor “Nezavisnih” blizak Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Isti izvor navodi da je budžet dogovoren u Savjetu ministara BiH, što govori i njegovo usvajanje, ali da je očigledno da u “trojci”, odnosno SDP-u, NiP-u i Našoj stranci stvari ne funkcionišu.

Konaković pozvao članove Predsjedništva da podrže budžet

Da je tako, govori i nedavna izjava Elmedina Konakovića, predsjednik NiP-a i ministra spoljnih poslova BiH, koji je rekao da “tu imamo više političku situaciju nego operativnu”.

“Apelujem sada, zaista treba ponukati članove Predsjedništva BiH da podrže ovaj budžet. On je skoro 50 posto veći od budžeta koji smo zatekli 2023. godine. Ja ih molim i apelujem da puste prema Predstavničkom domu taj budžet”, rekao je nedavno Konaković.

Finansiranje BHRT-a i kulture među ključnim spornim pitanjima

Prema nezvaničnim informacijama, budžet institucija BiH za ovu godinu trenutno koči Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, i to zbog nekoliko stvari, u prvom redu zato što nije obezbijeđen novac za BHRT, ali i za institucije kulture. To je i prošle godine bio razlog, međutim, budžet je na kraju ipak usvojen bez stavki na kojima je insistirao Bećirović.

Inače, već godinama, bošnjački zvaničnici pokušavaju budžetom institucija BiH izdvojiti novac za finansiranje sedam institucija kulture, međutim na to ne pristaju predstavnici Republike Srpske, tvrdeći da BiH nema kulturne institucije i da su to institucije Federacije BiH, koja i treba da ih finansira.

Ovo pitanje pokušao je riješiti i Kristijan Šmit namećući određene odluke i dajući rok Savjetu ministara BiH da riješi to pitanje, međutim na kraju od toga nije bilo ništa, jer unutar BiH ne postoji ni minimum saglasnosti o tom pitanju.

Krišto upozorava na posljedice neusvajanja budžeta

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, nedavno je apelovala na Predsjedništvo BiH da budžet koji im je dostavljen uputi u parlamentarnu proceduru.

Ona je podsjetila da je Savjet ministara BiH još 21. maja Predsjedništvu BiH uputio budžet te da je zbog funkcionisanja institucija, ali i zaštite prava zaposlenih neophodno što prije usvojiti taj budžet. Taj budžet usvojen je na iznos od 1,58 milijardi KM.

Naglasila je da ih Predsjedništvo BiH nikakvim aktom nije obavijestilo o eventualnim korekcijama prijedloga budžeta.

“Svjesni smo da nam je prošle godine ostalo mnogo sredstava neutrošenih, a projekti stoje. Mislim da je o posljedicama jako teško govoriti. Posljedice su ogromne i po funkcionisanje institucija i po prava koja imaju zaposleni”, rekla je Krišto ističući da je odgovornost na Predsjedništvu BiH.

Prošlogodišnji budžet izazvao brojne političke sporove

Podsjećanja radi, kod budžeta za 2025. godinu, Predsjedništvo BiH značajno je izmijenilo budžet koji im je dostavio Savjet ministara BiH i takvog ga uputilo u parlamentarnu proceduru iako je bilo i više nego jasno da takav budžet neće dobiti podršku Republike Srpske.

Taj budžet, koji je Predsjedništvo BiH uputilo u proceduru, bio je toliko loš da je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora i stranački kolega Bećirovića, u jednom trenutku rekao da je on nesprovodiv i da u njemu čak prihodi i rashodi nisu usaglašeni. Na kraju, ipak je usvojen budžet koji je predložio Savjet ministara BiH uz minimalne korekcije.

Federalni mediji pišu da je za danas u zakazana vanredna sjednica Predsjedništva BiH sa samo jednom tačkom dnevnog reda – Nacrtom budžeta za 2026. godinu.

Ono što se desilo na današnjoj konferenciji za medije u Gradišci nije samo prvorazredni politički skandal, već i jasan pokazatelj kako izgleda vlast koja gubi tlo pod nogama. Kada se institucionalni dijalog zamijeni uličarskim upadima na današnjem presu, a navodna politička moć pretvori u panični bijeg pred novinarskim pitanjima, jasno je da je u kabinetu gradonačelnika Zorana Adžića (SNSD) zavladala ozbiljna nervoza.

Povod za ovu političku dramu bila je potpuno legitimna, demokratska inicijativa: predaja 1.500 potpisa građana Skupštini grada Gradiška sa zahtjevom da se subvencioniše boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama. Cilj je plemenit i jednostavan – omogućiti da sva djeca imaju jednaka prava. Međutim, umjesto odgovornog ponašanja, javnost je danas dobila agresivan pokušaj sabotaže.

Umjesto da prihvati sastanak i civilizovano razgovara o rješavanju problema roditelja u Gradišci, gradonačelnik Adžić je odlučio da nepozvan upadne na današnju pres-konferenciju opozicije. Ipak, umjesto autoriteta, pokazao je samo nemoć. Optužiti ljude koji se bore za prava djece i vrtiće za “mobing” predstavlja novi nivo političkog apsurda i zamjene teza.

Povodom ovog incidenta, narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević, na čiji je pres gradonačelnik upao, oštro je reagovao:

“Gradonačelnik Zoran Adžić je upao na pres i optužio nas za mobing?! Ako je peticija za subvencije za vrtiće djeci mobing, prihvatamo krivicu. Ne znam zašto je gradonačelnik nervozan i zašto mu drhti glas? Možda zato što je odbio zahtjev za sastanak da kao odgovorni ljudi razgovaramo o ovom pitanju, a danas je uličarski upao na pres. A onda je pobjegao? Ne želeći da odgovara na pitanja. Narod u Gradišci dobro zna da su pritisci i ucjene stil rada gradonačelnika Adžića. Neće nas uplašiti i istrajaćemo u borbi da sva djeca budu jednaka!”

Pitanje koje nakon ovog skandaloznog ponašanja na današnjoj konferenciji ostaje u vazduhu jeste: Čega se zapravo plaši Zoran Adžić?

• Gubitka kontrole: Predsjednica Skupštine grada sada je, na osnovu 1.500 prikupljenih potpisa, zakonski obavezna da ovu odluku stavi na dnevni red.

• Argumentovane rasprave: Suočavanje sa činjenicama i stvarnim potrebama građana očigledno izaziva nervozu koju je nemoguće sakriti.

• Novinarskih pitanja: Upasti pred kamere na današnjem događaju, izreći optužbe, a onda pobjeći glavom bez obzira bez ijednog odgovora – to nije odlika lidera.

Upadati na tuđe političke događaje, a zatim bježati od mikrofona, dokaz je političkog kukavičluka. Pritisci, ucjene i galama, koji se godinama provlače kao prepoznatljiv stil rada aktuelne administracije u Gradišci, očigledno više ne prolaze. Građani su danas rekli svoje, a bježanje od istine Adžiću neće pomoći da pobjegne od političke odgovornosti.

Odbornik PSS/PDP u Skupštini grada Prijedora Predrag Kukolj zatražio je odgovore od Gradske uprave nakon što u Nacrtu prvog rebalansa budžeta za 2026. godinu nije prepoznao sredstva za realizaciju Dnevnog centra za djecu sa autizmom i drugim poteškoćama u razvoju.

Kako navodi Kukolj, posljednjih dana kontaktirali su ga roditelji djece sa autizmom koji tvrde da su nakon brojnih sastanaka, dopisa i razgovora sa predstavnicima Grada vjerovali da će pitanje Dnevnog centra konačno biti riješeno.

– Nakon usvajanja Nacrta prvog rebalansa budžeta ostali su razočarani jer među prioritetima ne vide ovaj projekat – poručio je Kukolj.

Skupština grada Prijedora usvojila je Nacrt prvog rebalansa budžeta u iznosu od 133,9 miliona KM, što je za čak 31,9 miliona KM više u odnosu na prvobitni plan.

Prema podacima Centra za socijalni rad, na području Prijedora evidentirane su 54 osobe sa poremećajima iz autističnog spektra, od čega čak 45 djece mlađe od 15 godina.

Kukolj navodi da je, prema informacijama koje je dobio od roditelja, izrađen projekat za Dnevni centar vrijedan oko 550.000 KM, ali da se sada postavlja pitanje zbog čega ovaj projekat nije dobio mjesto među prioritetima grada.

Posebno ističe da su roditelji početkom godine nadležnom Odjeljenju za saobraćaj, komunalne poslove i zaštitu životne sredine predložili da im bude dodijeljen prostor koji je tokom pandemije korišten kao Ambulanta za akutne i respiratorne infekcije Doma zdravlja Prijedor.

Prema njihovim navodima, taj prostor tada nije bio dodijeljen nijednom korisniku, zahtijevao bi minimalna ulaganja, a posjeduje i sopstveni parking, što je jedan od uslova za funkcionisanje ovakve ustanove.

– Ako je budžet povećan za 31,9 miliona KM, kako je moguće da se nije pronašlo 550.000 KM za Dnevni centar za djecu sa autizmom? – upitao je Kukolj.

On smatra da bi, čak i ukoliko Grad trenutno nema mogućnost da finansira izgradnju potpuno novog objekta, trebalo razmotriti mogućnost korištenja postojećeg gradskog prostora koji bi se uz znatno manja ulaganja mogao prilagoditi potrebama djece i njihovih porodica.

Kukolj poručuje da ovo pitanje ne smije biti predmet političkih prepucavanja, već tema oko koje bi svi trebalo da pokažu odgovornost.

– Ovdje je riječ o djeci koja zaslužuju podršku, terapije, socijalizaciju i priliku za kvalitetniji život, kao i o roditeljima koji svakodnevno vode tešku borbu i od svog grada traže ono što bi trebalo biti normalno u svakom odgovornom društvu – zaključio je Kukolj.