Predstavnici Studentske liste koja učestvuje na izborima u Srbiji najavili su održavanje tribine u Banjaluci, koja će biti održana u nedjelju, u Parku “Petar Kočić”, sa početkom u 18 časova.

Podsjećamo, prethodno najavljeno druženje sa Banjalučanima otkazano je nakon incidenata u Višegradu i verbalnih napada.

Novi termin okupljanja najavljen je za nedjelju, kada bi predstavnici Studentske liste trebali da se obrate građanima u centru Banjaluke.

Podsjećamo, vanredni parlamentarni izbori u Srbiji održavaju se 25. oktobra.

U banjalučkom naselju Lauš svečano je obilježena slava hrama i parohije posvećenih Svetom Jovanu Bogoslovu, a ovom molitvenom i sabornom okupljanju prisustvovao je i generalni sekretar Nebojša Drinić.

Drinić je tom prilikom istakao važnost sabornosti i očuvanja narodnog identiteta, naglasivši da su duhovne vrijednosti ključne za očuvanje zajednice.

“Tamo gdje su vjera, tradicija i zajedništvo, tu su i temelji našeg nacionalnog identiteta. Uvijek sam sa svojim narodom, tamo gdje treba da budem i gdje se čuvaju vrijednosti koje su nas održale kroz vrijeme”, poručio je Drinić.

Proslava praznika na Laušu okupila je brojne vjernike i mještane koji su u duhu tradicije, molitve i zajedničkog druženja proslavili zaštitnika svoje parohije.

Iako se predviđalo da će zbog upotrebe novih tehnologija i komplikovanijeg načina glasanja na izborima 2026. godine biti veći broj nevažećih listića, to se na kraju nije desilo, a broj tih nevažećih listića čak je i smanjen u odnosu na izbore 2022. godine.

Ipak, treba naglasiti da je i broj izašlih birača znatno manji na izborima 2026. godine nego što je bio 2022. godine i da je potrebno da se prebroji još oko dva odsto glasova.

Na nedavno završenim izborima ukupan broj nevažećih listića bio je 400.574, ali na prebrojanih malo više od 98 odsto glasova, dok je na izborima 2022. godine bilo ukupno 485.369 nevažećih listića.

Smanjen broj praznih listića
Prema podacima iz publikacije “Analiza nevažećih glasačkih listića – Opšti izbori 2022”, koju je u 2023. godini uradio CIK, navedeno je da su na tim izborima bila 264.782 prazna glasačka listića, dok je po ostalim kriterijumima bilo nevažeće 220.587 listića.

Ono što je zanimljivo jeste da je znatno smanjen broj praznih listića. Na izborima ove godine, ako se u obzir uzmu podaci objavljeni od strane CIK-a, ukupno za sve nivoe vlasti bila su 173.982 prazna listića. Kada je riječ o nevažećim listićima po drugim razlozima, na ovim izborima bilo ih je 226.592, a što je malo više nego što je bilo na izborima 2022. godine.

Na ovim izborima ubjedljivo najviše nevažećih listića zabilježeno je za nivo Parlamentarne skupštine BiH. Prema podacima objavljenim na stranici Centralne izborne komisije BiH, navedeno je da je za taj nivo vlasti bilo 46.586 praznih glasačkih listića, dok je po drugim razlozima bilo 76.357 listića.

Najamnje nevažećih za nivo predsjednika Republike Srpske
Očekivano, najmanje nevažećih listića na nedavno završenim izborima bilo je za nivo predsjednika Republike Srpske, gdje su zabilježena 27.383 nevažeća glasačka listića, na prebrojanih 98,03 odsto glasova. Ovaj listić, uz listić za člana Predsjedništva BiH, bio je i najjednostavniji i na njemu su birači popunjavali kružić ispred imena kandidata. Sličan broj nevažećih listića, kada je o Republici Srpskoj riječ, zabilježen je za nivo predsjednika i člana Predsjedništva BiH.

Ukupno, za člana Predsjedništva BiH na nivou cijele Bosne i Hercegovine bila su 61.984 nevažeća glasačka listića.

Ahmet Šantić, član Centralne izborne komisije BiH, gostujući na N1 televiziji, rekao je da podatak od gotovo “400.000 nevažećih listića kada se saberu različiti nivoi vlasti može zvučati dramatičnije nego kada se posmatra po izbornim nivoima”.

CIK treba detaljnu analizu
On je rekao da je jedan od mogućih razloga za veliki broj nevažećih listića taj što se prvi put glasalo sa novim tehnologijama te da je bila i različita forma glasačkog listića. To je, kako je naveo, posebno bio problem za starije birače koji su se prvi put susretali sa takvim sistemom.

“CIK tek treba detaljno da analizira na koji način su listići postali nevažeći”, rekao je Šantić.

Podsjećanja radi, prije održavanja izbora postojala je bojazan da će zbog novog načina glasanja i novih tehnologija biti znatno veći broj nevažećih listića. Osim toga, problem je bio u tome što birači nisu dobijali standardne glasačke listiće sa imenima stranka i imenima kandidata, već listiće na kojima je s lijeve strane bila kolona sa nazivima političkih partija, a sa desne strane kolona sa brojevima. Uz to, birači su dobijali i kandidatske liste koje su praktično bile samo informativne i služile da se vidi pod kojim rednim brojem je neki kandidat.

Da je biračima na ovim izborima bilo komplikovanije glasati za skupštine, govori i to da su na ovim izborima za nivo Narodne skupštine Republike Srpske bila 52.972 nevažeća listića, a četiri godine ranije “tek” 37.372 nevažeća glasačka listića.