“Bolje da rad govori o tebi, nego ti o njemu. To je moja deviza. Smatram da je svako slika svog ponašanja i rada, kako u životu, tako i u poslu, a u politici naročito.”

Ovim riječima je Nebojša Drinić, odbornik u Skupštini grada Banjaluka, započeo intervju za Srpska Cafe, govoreći o svojim stavovima, političkom djelovanju i izazovima s kojima se suočava na političkoj sceni. Ovaj mladi političar, poznat po otvorenosti i direktnosti, prije dvije godine osvojio je rekordan broj glasova za Narodnu skupštinu, dok je na posljednjim lokalnim izborima bio nosilac najvećeg broja glasova na listi PDP-a.

Zatišje na političkoj sceni Banjaluke
Komentarišući trenutnu političku situaciju, Drinić je istakao da očekuje pomake u odnosima između republičkih institucija i odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka. “Tapkanje u mjestu nije dobro za građane. Opšte je poznato da su grad pokušali dovesti u pat poziciju kako bi dokazali nesposobnost gradonačelnika, ali to ‘ne pije vode’. Građani su pokazali da ne podržavaju nerad i sabotaže, a narod pamti i zna kako da kazni takvo ponašanje,” rekao je Drinić.

Kritike na račun aktuelnog predsjednika Skupštine
Drinić je otvoreno kritikovao rad aktuelnog predsjednika Skupštine grada zbog kašnjenja u formiranju skupštinskog rukovodstva. “Velika je greška što nije obavljen posao u predviđenom roku. Nažalost, dvije godine nije bilo sjednica, a Banjaluka je direktno pogođena zakonima koji nisu slučajno usmjereni protiv nje i Bijeljine. Građani su shvatili da se igraju s njihovim životima, i to će im se vratiti kao bumerang,” naglasio je.

Rad na terenu i planovi za budućnost
Drinić je poznat po svom angažmanu na terenu, gdje svakodnevno razgovara s građanima i pomaže u rješavanju problema. Iako često na meti kritika, ističe da se fokusira na svoj rad. “Kod nas uspjeh ne praštaju. Moj najveći uspjeh je podrška naroda, koja je najbolje ogledalo mog rada,” dodao je.

Što se tiče budućnosti, Drinić planira nastaviti politički angažman istim žarom. “Motivacije mi ne nedostaje. Smatram da funkcija nije najvažnija, već kako radite posao koji vam je povjeren. Trudim se da ostavim traga u svemu što radim, svjestan da imam privilegiju da radim posao koji volim,” zaključio je Drinić u intervjuu za Srpska Cafe.

Dok se ime Gorana Marjanovića, poznatog pod nadimkom Mućak, dugi niz godina spominje u lokalnim krugovima, postavlja se ključno pitanje: kako je došao do svog bogatstva i političkog uticaja? Iako se danas bez srama predstavlja kao spasitelj Prijedora, svi znaju da iza ove fasade stoje kontroverze i dugogodišnje pogodovanje.

Kako je sve počelo: period Marka Pavića

Tokom mandata Marka Pavića kao gradonačelnika Prijedora, Marjanović je bio ključna figura u lokalnoj politici. Njegova uloga u projektima poput rekonstrukcije gradskog trga i poboljšanja vodosnabdijevanja u prigradskim naseljima od samog početka izazivala je podozrenje. Iako su projekti najavljivani s velikim optimizmom, rezultati su bili daleko od očekivanih.

Rekonstrukcija trga pretvorila se u višegodišnji fijasko, uz konstantna kašnjenja i prekoračenja budžeta. Projekti vodosnabdijevanja, koji su trebali donijeti olakšanje naseljima poput Tukova i Donje Dragotinje, ostali su samo na papiru.

„Već tada je bilo jasno da se više vodi računa o interesima pojedinaca nego o potrebama građana,“ kaže Stanislav, dugogodišnji stanovnik Prijedora.

Sadašnja slika: “spasitelj” ili arhitekta problema?

Nakon što je Slobodan Javor preuzeo funkciju gradonačelnika, Marjanović je zadržao svoj uticaj, proširujući ga na gotovo sve sfere lokalne uprave od uređivanja plaže, održavanja puteva, do čišćenja septičkih jama. Danas se Marjanović javno prikazuje kao ključna figura u svim važnim projektima, od infrastrukturnih radova do kulturnih događaja.

“Svaki ugovor, tender, odluka – sve prolazi kroz ruke Gorana Marjanovića. Kako je moguće da jedan čovjek ima toliku moć?” pita se Jelena, stanovnica Prijedora.

Kontroverze oko imovine i poslova

Dok se predstavlja kao čovjek koji radi u interesu Prijedora, brojni izvještaji ukazuju na drugačiju sliku. Prema tvrdnjama opozicije, Marjanović je godinama koristio svoju političku poziciju kako bi stekao značajnu imovinu i osigurao unosne poslove za svoje bliske saradnike. Njegovo ime veže se uz višemilionske projekte koji su završili kao debakli ili su ostavili trajne posljedice na gradski budžet.

Političko zapošljavanje i stranačko pogodovanje

Jedna od najvećih kritika na račun SNSD-a, ali i samog Marjanovića, odnosi se na zapošljavanje po stranačkoj liniji. U gradskim institucijama i javnim preduzećima, prema tvrdnjama opozicije, mjesta su rezervisana isključivo za članove SNSD-a i njihove porodice.

Dok Mućak pokušava da se prikaže kao ključna figura u razvoju Prijedora, ostaje mnogo pitanja bez odgovora. Kako je stekao toliku imovinu? Zašto se čini da sve odluke u gradu zavise od njega? I, najvažnije, dokle će građani Prijedora trpjeti ovakav način vođenja politike? Predstojeći izbori mogli bi biti prekretnica u odlučivanju o sudbini ovog grada.

Banjaluka24

Tužilaštvo BiH već neko vrijeme vrši provjere u vezi sa prodajom državne imovine na Jahorini. Riječ je o prodaji 56 duluma zemlje koje je Vlada RS prodala firmi “Drvo-export” iz Teslića čiji je vlasnik SNSD-ovac Srđan Klječanin.
Ustavni sud BiH je utvrdio da Vlada Republike Srpske, odnosno Radovan Višković kao premijer i Denis Šulić kao ministar Ministarstva trgovine i turizma RS nisu izvršili odluku Ustavnog suda.

U skladu sa pravilom Ustavnog suda BiH, to rješenje je dostavljeno Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom.
Prije godinu dana predmet je formiralo i Pravobranilaštvo BiH, a vlasnik firme “Drvo-export” Srđan Klječanin u tom periodu je za Klix.ba kazao da “ima garancije Vlade RS-a da je zemljište 1/1”.

“… Nama ako je neko nešto prodao, iza toga stoji garancija. Mi smo uzeli imovinu države. Šta god smo tražili od papira, dostave nam. 1/1 imovina na njima (RS, op.a.). Šta mi imamo biti u nezgodnom položaju, neka oni to rješavaju.

Mi smo od njih kupili, pare idu u budžet. Tražili smo garancije i dužni su nam dati garancije”, mišljenja je SNSD-ov odbornik koji na Jahorini planira graditi hotele i apartmanska naselja.

On je zemljište kupio za 41 milion KM.

Klječanin nije želio odgovoriti na pitanje da li je svjestan da je 56 duluma zemlje koje je kupio pod zabranom raspolaganja odlukom OHR-a već je samo poručio da je bio raspisan javni poziv na koji se prijavio i da će odluku o svemu donijeti Vlada RS.

Iz OHR-a tada su pozvali nadležne institucije u BiH za poduzimanje potrebnih pravnih radnji u cilju zaštite državne imovine.

“Odjeljenje visokog predstavnika je u više navrata upozoravao potencijalne investitore i kupce državne imovine koja je pod zabranom raspolaganja na moguće negativne pravne posljedice.”

Indikativno je da se danas oglasio i direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Dragan Stanković koji je već neko vrijeme pod američkim sankcijama.

On je kazao da “političko Sarajevo pokušava da otme imovinu RS, ali da republičke institucije to neće dozvoliti.”

Stanković, čovjek sa crne američke liste, zaboravlja na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Država je Bosna i Hercegovina, a entiteti su Federacija BiH i Republika Srpska.

(Klix) Foto: Arhiv