Zdravstvene vlasti Sjeverne Makedonije proglasile su epidemiju gastroenteritisa na području opštine Gostivar nakon što je premašen nedjeljni prag oboljelih, dok je u posljednja 24 časa najveći broj građana do sada zatražio medicinsku pomoć u gradskoj bolnici “Ferid Murad”.

Epidemiološko odjeljenje Centra za javno zdravlje Tetovo, jedinica u Gostivaru, prijavilo je epidemiju na teritoriji opštine zbog povećanog broja oboljelih od gastroenteritisa, navodi Telma.

“Zbog povećanog broja oboljelih od gastroenteritisa i prekoračenja nedjeljnog limita, prijavljujemo epidemiju na području opštine Gostivar. Posljednjih nekoliko dana bilježimo povećanje broja oboljelih”, izjavila je u nedjelju epidemiološkinja Zorica Zafirovska iz gostivarskog epidemiološkog odjeljenja.

Situacija zahtjeva oprez

Epidemiološke analize su i dalje u toku, a iako se broj prijavljenih slučajeva smanjuje, zdravstvene službe ocjenjuju da situacija i dalje zahtjeva oprez i pozivaju građane na saradnju sa medicinskim i epidemiološkim ekipama.

“Još ne znamo uzrok, odnosno uzročnik nam još nije poznat. Ispitivanja su u toku i čekamo rezultate kako bismo utvrdili o čemu je riječ. Redovno pratimo stanje, sprovodimo epidemiološke nadzore i razgovaramo sa oboljelim pacijentima”, rekla je Zafirovska.

Analiza uzoraka vode uzetih sa četiri lokacije u Gostivaru u noći između četvrtka i petka gotovo je završena i radi se o fizičko-hemijskim i mikrobiološkim analizama, a rezultati će biti dostavljeni javnom tužilaštvu, ali ne i javnosti, zbog interesa istrage.

Za nedjelju dana 1.400 građana tražilo ljekarsku pomoć

Od ponedjeljka, kada je prema navodima uprave bolnice zabilježen prvi pacijent, do danas je više od 1.400 stanovnika Gostivara zatražilo ljekarsku pomoć.

Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije pozvalo je građane da poštuju zvanične preporuke, održavaju redovnu higijenu ruku, a osobe sa povraćanjem, dijarejom, povišenom temperaturom ili znacima dehidracije da se blagovremeno jave ljekaru.

Na snazi ostaje odluka Agencije za hranu i veterinarstvo kojom je zabranjena upotreba vode iz gradskog vodovoda u Gostivaru, piše Tanjug.

Žena je teško povrijeđena nakon što ju je danas, 20. jula, u jednom kampu na ostrvu Krk u Hrvatskoj udario grom, a nakon reanimacije na mjestu događaja helikopterom je prevezena u Klinički bolnički centar Rijeka.

Pomoć joj je odmah pružio spasilac koji se zatekao u blizini i započeo reanimaciju, nakon čega je helikopterom hitno transportovana u riječki KBC.

Iz KBC-a Rijeka potvrdili su za 24.sata.hr da je pacijentkinja primljena.

“Obrađena je i trenutno se nalazi u jedinici intenzivnog liječenja, gdje se sprovode svi potrebni postupci liječenja”, naveli su iz bolnice.

U splitskim pedijatrijskim ambulantama posljednjih se dana bilježi povećan broj djece s impetigom, površinskom bakterijskom infekcijom kože poznatom i kao “slatke kraste”.

Riječ je o vrlo zaraznoj bolesti koja se lako širi, osobito ljeti, kada djeca više borave vani, znoje se i češće imaju sitne ogrebotine na koži, a upravo tada nerijetko se pojave i slatke kraste, odnosno impetigo, česta površinska bakterijska infekcija kože.

Iako naziv zvuči gotovo bezazleno, riječ je o vrlo zaraznoj pojavi koja se najčešće javlja kod djece, posebno na licu, oko nosa i usta, ali se može proširiti i na druge dijelove tijela.

Najčešće počinje kao mala ranica ili mjehurić, koji brzo puca i ostavlja prepoznatljivu žućkastu, “medenu” krasticu. Upravo zbog tog izgleda roditelji često i posumnjaju da se radi o impetigu, penosi Dalmacija danas.

Infekcija se lako širi

Infekcija se lako širi, osobito ako dijete češe promjene ili ako u domaćinstvu više članova koristi iste peškire, posteljinu ili druge osobne predmete.

Ovoga ljeta impetigo nije zaobišao ni splitske mališane, a zbog brzog širenja zaraze posljednjih su dana čekaonice u splitskim pedijatrijskim ambulantama pune “slatke” djece.

Dodatni podsticaj širenju bolesti mogu dati i ljetni uslovi, boravak na moru, kupanje te česta razmjena peškira i drugih stvari na plaži, što infekciji olakšava prenos s djeteta na dijete.

Kako ističe Jasna Petrić Duvnjak, pedijatar pulmolog, iz Poliklinike Pediatri Split, jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu upravo spomenute slatke kraste.

“Jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu slatke kraste, a to je Impetigo ili površna bakterijska infekcija kože. Ako je primijetite, pod jedan potrebno je maknuti krastu, prebrisavanje s gazom, zatim je potrebno tu ranicu očistiti s antiseptikom (naravno koji ne peče) i nakon toga staviti antibiotsku mast.

One se jako brzo šire, treba voditi računa o higijeni unutar kuće, među ostalim članovima, upotrebi ručnika, pranju ruku,… ako uz sve te mjere niste uspjeli riješiti problem javite se zadaljnje liječenje”, savjetuje Petrić Duvnjak.

Kako se prenosi

Impetigo se prenosi direktnim kontaktom s promjenama na koži, ali i indirektno preko predmeta koje dijete koristi, poput peškira, igračaka ili posteljine. Zbog toga se često javlja u porodicama s više djece ili u kolektivima poput vrtića, gdje se bakterije lako prenose s jednog djeteta na drugo.

Ovu infekciju uzrokuju dvije bakterije: ili streptokok grupe A (s blagim simptomima) ili stafilokok aureus (uzrokuje teži oblik, a može razviti veće količine tekućine u bubuljicama pa se oni i duže zadržavaju na koži, bez pucanja).

Ako se ne liječi na vrijeme, promjene se mogu širiti i po tijelu, a dijete može zaraziti i druge članove porodice.

Šta roditelji trebaju paziti

Roditeljima se savjetuje da kožu djeteta održavaju čistom, da promjene ne diraju i ne češu te da dijete redovno pere ruke. Nokte je dobro kratko podrezati kako bi se smanjilo grebanje i prenos bakterija na druge dijelove tijela.

Takođe je važno ne dijeliti peškire, odjeću i druge lične stvari, a ako se promjene ne povuku ili se stanje pogoršava, potrebno je javiti se pedijatru.

U blažim slučajevima dovoljna je lokalna terapija, dok je kod opsežnijih infekcija ponekad potrebna i antibiotska terapija na usta.

Zato je pravovremeno prepoznavanje važno, jer se uz odgovarajuće liječenje impetigo najčešće uspješno povlači bez posljedica.

Kupanje u moru i slatke kraste?

Iako je ljeto u punom jeku, djeca i odrasli sa slatkim krastama neko vrijeme bi trebali izbjegavati kupanje i druge vodene aktivnosti. More i impetigo nisu dobra kombinacija jer slana voda može dodatno iritirati već zahvaćenu kožu.

Zbog toga se savjetuje da se s kupanjem pričeka dok kraste ne otpadnu i koža se potpuno ne oporavi. Posebno treba pripaziti i na sunce, jer postoji mogućnost postupalnih hiperpigmentacija pa je kožu važno štititi prema preporuci dermatologa.

Važno je znati i da su slatke kraste zarazne sve dok ranice vlaže, cure ili se suše.

Kako bi se spriječilo širenje infekcije potrebno je dezinfikovati i često mijenjati sve što dijete koristi, uključujući ručnike, posteljinu i odjeću.

Budući da je impetigo vrlo zarazan, ljekari ne preporučuju plivanje djeci dok se infekcija ne povuče jer se lako može prenijeti na drugu djecu.

Dijete koje ne uzima antibiotike ne bi se trebalo kupati na javnim mjestima dok krastice u potpunosti ne nestanu, dok je dijete na antibiotskoj terapiji obično nezarazno unutar 24 sata od početka liječenja.

Iako se impetigo ne prenosi samim kupanjem u moru ili jako hlorisanom bazenu, zaraza se može dogoditi direktnim kontaktom s površinama, igračkama, odjećom ili drugim predmetima.

Infekcija nije opasna u većini slučajeva, ali može dovesti do komplikacija, zbog čega je zaraženo dijete najbolje privremeno držati podalje od druge djece dok bolest ne prođe.

Dr.Google i društvene mreže

Pojavu slatkih krasta komentarisala je i epidemiologinja NZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije Diana Nonković.

“Slatke kraste su jedna vrsta imeptiga odnosno bakterijske infekcije i ako se te krastice gule odnosno skidaju i diraju onda se one mogu prenositi dalje po tijelu, a mogu se prenositi na drugu osobu što se najčešće događa u obitelji kada dijete jedno od drugoga to dobije. Liječenje je vrlo učinkovito, postoje dezinficijensi kojima se te krastice mogu tretirati. Preporuča se to područje malo i prikriti da dijete ne bi to čupkalo, a ako su se baš jako prošire po tijelu onda se može dati antibiotik na usta”, pojasnila je Nonković i kako ide tok liječenja.

Od ranije spomenuti svrab, pa sada i slatke kraste koje haraju među splitskom djecom nisu nikakva novost, smatra Nonković.

“Nikakve to nisu posebne bolesti, uvijek su bile i bit će ih. Kao što postoje uši, dječje gliste i ostale zarazne bolesti, no ranije su roditelji to puno jednostavnije i bezbolnije prihvaćali, a danas kada imamo doktora Google-a i društvene mreže onda se o tome previše raspravlja i daje se prevelika važnost nekim stvarima koje uistinu ne bi trebale biti toliko važne”, naglasila je.

Impetigo – inkubacija

Inkubacijsko razdoblje, odnosno vrijeme od ulaska uzročnika u organizam do pojave prvih simptoma, najčešće traje 7 do 10 dana.

Kako se impetigo prenosi?

Impetigo je vrlo zarazna infekcija koja se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom kožom, ali i indirentno, preko zajedničkih predmeta poput ručnika, posteljine, odjeće, igračaka i sličnih stvari.

Gdje se najčešće pojavljuje?

Promjene se mogu razviti na bilo kojem dijelu tijela, ali najčešće zahvataju lice, posebno područje oko nosa i usta, kao i ekstremitete.

Oblici bolesti

Impetigo se najčešće javlja u dva osnovna oblika.

1. Nebulozni impetigo

Nebulozni impetigo, odnosno impetigo nonbullosa, najčešći je oblik bolesti. U većini slučajeva uzrokuje ga Streptococcus pyogenes, beta-hemolitički streptokok grupe A. Bolest obično počinje kao sitne papule, odnosno prištići, koje se zatim pretvaraju u mjehuriće okružene crvenilom kože. Mjehurići imaju tanku stijenku i ispunjeni su bistrom, vrlo zaraznom tekućinom. Kako bolest napreduje, sadržaj postaje gnojan, mjehuri pucaju, a na njihovom mjestu stvaraju se prepoznatljive kraste boje meda. Promjene najčešće zaarastu bez ožiljaka.

Ovaj oblik najčešće zahvata lice, posebno područje oko nosa i usta, ali se može pojaviti i na ekstremitetima. Ponekad je praćen i povećanjem okolnih limfnih čvorova.

2. Bulozni impetigo

Bulozni impetigo, odnosno impetigo bullosa, javlja se rjeđe i uzrokuje ga Staphylococcus aureus, poznat i kao zlatni stafilokok, koji stvara eksfolijativni toksin A. Karakteršu ga veći mjehuri koji postepeno rastu. Oni su ispunjeni bistrom do žućkastom tekućinom, koja s vremenom može postati tamnija i mutnija. Kada puknu, na koži ostaju kraste boje meda koje takođe najčešće zacijele bez ožiljaka.

Bulozni impetigo najčešće se javlja u novorođenčadi i djece u dobi od dvije do pet godina. Promjene se obično nalaze na trupu, ekstremitetima te na vlažnim područjima poput pazuha, kožnih nabora na vratu ili područja pelena.

Liječenje impetiga

Liječenje uključuje opšte mjere, kao i lokalnu ili po potrebi sustavnu terapiju lijekovima.

Opšte mjere

Zahvaćenu kožu važno je održavati čistom i suhom. Redovino pranje običnim ili antiseptičkim sapunom i toplom vodom važan je dio liječenja, ali i sprečavanja daljnjeg širenja infekcije. Krastice i sadržaj mjehurića treba uklanjati nježno, više puta dnevno, prije nanošenja antibiotske terapije. Takođe je važno ne dirati promjene i ne češati ih. U prevenciji širenja posebno su važne i redovna higijena ruku te izbjegavanje dijeljenja ličnih predmeta sa zaraženom osobom.

Liječenje lijekovima

Najčešće se provodi lokalna antibiotska terapija u obliku masti ili kreme, obično kroz 7 do 10 dana. U tu svrhu često se koriste preparati s mupirocinom ili fusidatnom kiselinom, a mupirocin se često smatra terapijom prvog izbora. Sistemska antibiotska terapija obično nije potrebna, osim kod opsežnijih promjena, kada se može dodati lokalnom liječenju.

Moguće komplikacije

Iako impetigo u većini slučajeva prolazi bez posljedica ako se pravovremeno i pravilno liječi, komplikacije su ipak moguće. One mogu uključivati poststreptokokni glomerulonefritis, celulitis, sepsu te trajne promjene na koži, odnosno ožiljke.