Connect with us

Region

HRVATI NA GRANICI SMJEŠTAJU 1.500 MIGRANATA: U BiH o tome ne znaju ništa

Vlast na nivou BiH je priznala: ne znaju apsolutno ništa o namjerama Hrvatske da na nekoliko kilometara od Bihaća, na prostoru nekadašnjeg kompleksa vojnog aerodroma Željava, gradi migrantski centar gdje bi bilo smješteno do 1.500 ilegalnih migranata.

Dok se u susjednoj zemlji o tome uveliko priča, a stanovnici Like i Plitvičkih jezera su, u februaru 2026. godine, protestovali zbog planova zvaničnog Zagreba, u Sarajevu, pet mjeseci kasnije, poručuju da – nisu upoznati.

Iako je prije nekoliko mjeseci ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović, govoreći o Željavi, rekao da MUP još analizira tu lokaciju i da konačna odluka nije donesena, najnovije informacije su poprilično konkretne.

Rok godinu dana
Naime, hrvatski mediji pišu da bi na tom prostoru u roku od godinu dana bio uređen prostor za smještaj do 1.500 ilegalnih migranata, te je, kako navode, zbog blizine granice sa BiH, ta lokacija policiji idealna, jer uhvaćene strance ne moraju daleko prevoziti i smještati negdje unutar Hrvatske.

I dok je, dakle, ova kompletna priča već pet mjeseci u susjednoj zemlji “top tema”, sve što se tim povodom (ne) radi u BiH može stati u jednu rečenicu. Moglo bi se slobodno reći – nevjerovatnu rečenicu.

“Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH nema saznanja da su vođene bilateralne konsultacije između BiH i Hrvatske na temu izgradnje migrantskog centra na lokaciji Željava”, naveli su 7. jula 2026. iz Savjeta ministara BiH, a pritom je bitno naglasiti da se ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković sastao 18. marta 2026. godine sa hrvatskim šefom diplomatije Gordanom Grlićem Radmanom, a razgovarali su, kako je saopštio MIP BiH, o “unapređenju bilateralnih odnosa”, te, što je još zanimljivije, “aktuelnim političkim temama od zajedničkog interesa”.

Utvrdili odgovor
Savjet ministara BiH je, inače, spomenuti odgovor utvrdio na poslanička pitanja koja je postavio Albin Muslić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. On je, između ostalog, pitao da li je Ministarstvo inostranih poslova BiH zvanično upoznato sa planovima ili aktivnostima vlasti Hrvatske koje se odnose na eventualnu izgradnju migrantskog centra ili prihvatnog objekta na lokaciji Željava u neposrednoj blizini granice BiH. Dobio je, dakle, odgovore, a bolje da nije.

“Ministarstvo inostranih poslova BiH nije zvanično upoznato sa planovima ili aktivnostima vlasti Hrvatske koje se odnose na eventualnu izgradnju migrantskog centra ili prihvatnog objekta na lokaciji Željava”, rekli su iz Savjeta ministara BiH.

Da li postoji procjena
Međutim, ni tu se ne završava neznanje institucija na nivou BiH o onom što bi se moglo desiti na samoj granici kod Bihaća.

“Ministarstvo inostranih poslova BiH nema saznanja da su nadležne institucije BiH vršile procjenu mogućih sigurnosnih migracijskih, humanitarnih i socioekonomskih implikacija po teritoriju BiH i lokalne zajednice u pograničnom području”, rečeno je iz Savjeta ministara BiH.

Za razliku od onih koji sjede u institucijama na nivou BiH, Bišćani nisu ravnodušni. Naprotiv. Vahidin Durić, dugogodišnji novinar iz Bihaća, kaže da bi uspostavljanje migrantskog centra na lokaciji Željave vratilo period kada je Bihać bio, kako kaže, “okupiran” migrantima.

“Nisu ni raspravljali”
“Lokacija na kojoj oni planiraju graditi migrantski centar je na tek nekoliko kilometara od Bihaća. Moja procjena je da će to biti opet nova ‘poplava’ migranata na grad Bihać. Istovremeno, ni kantonalna ni gradska vlast u Bihaću nisu raspravljali na tu temu. Nisam pronašao da je kantonalna vlast nadležnim ministarstvima – Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, postavila pitanje zašto se to gradi baš na samoj granici sa BiH”, rekao je Durić za “Nezavisne novine”.

Hamdija Lipovača, zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Bihać, kaže da se Hrvatska u zadnje vrijeme umnogome ponaša kao ne baš dobar komšija.

“Saborska rezolucija, namjera izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, a sad i namjera da se izgradi kamp za migrante na području Željave… Bihać i naši građani i te kako dobro znaju šta su kampovi za migrante. Tadašnji gradonačelnik Suhret Fazlić je ‘prodao’ grad strancima ‘za šaku dolara’, a onda smo svjedočili da su Bišćani bili gosti u svome gradu. Pljačke, kriminal, ubistva, nasilje su svakodnevnica migrantskih sukoba”, rekao je Lipovača.

“Bihać postaje opkoljen”
Prema njegovim riječima, otvaranje novog kampa na Željavi će imati veoma loše posljedice po njihove komšije u Lici, a i Bihać, kako kaže, postaje opkoljen.

“Granicu će biti teško kontrolisati. Ne znam da li je sadašnji gradonačelnik Elvedin Sedić imao kakve dogovore po uzoru na svog prethodnika i mentora Fazlića, ali Bišćani i Gradsko vijeće neće dati bilo kakvu saglasnost za instalaciju novog izvora problema”, poručio je Lipovača u izjavi za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, bihaćki gradonačelnik Elvedin Sedić poručuje da njih Hrvatska neće ni pitati ukoliko na Željavi bude planirala “dizati” migrantski centra, te, u tom kontekstu, podsjeća i na slučaj “Trgovska gora”.

“Neće ni tražiti dozvolu”
“Moram da budem iskren, niti su oni nas pitali, niti će neko od nas vjerovatno tražiti bilo kakvu dozvolu po tom osnovu. Ali ja mislim da to više nije aktuelno. Po informacijama koje imam, to je na ‘hlađenju’, ne zbog nas, nego zbog činjenice da oni imaju problem sa svojim lokalnim zajednicama. Prije svega sa Plitvičkim jezerima, gdje im priča sa migrantskim kampom ne ide u prilog, zbog turizma. Ne znam je li se odustalo, ali očigledno ne ide onom dinamikom kako je planirano”, kaže gradonačelnik Bihaća u izjavi za “Nezavisne novine”.

U Korenici, u Hrvatskoj, je, podsjetimo, u februaru održan protest protiv planirane gradnje migrantskog centra Ministarstva unutrašnjih poslova u Željavi, a organizovala ga je opština Plitvička Jezera, na poziv načelnika Hrvoja Matejčića.

Matejčić je tada poručio da opština i stanovnici žele mirno, ali jasno iskazati protivljenje planu za koji tvrdi da bi uključivao smještaj velikog broja ljudi na području Željave.

Stotine policajaca i radnika
On je rekao da su se na protest odlučili zbog informacija o gradnji centra u koji bi se smjestilo 1.500 migranata te između 100 i 200 policajaca i radnika.

“Vidjeli ste migrantski centar u Bihaću. Gdje su ti migranti – u centru ili po Bihaću? Mi ne želimo takvu situaciji u našoj općini”, kazao je Matejčić, na šta su okupljeni počeli skandirati: “Ne damo Željavu!”

Region

EU POSLALA JASNU PORUKU: Od Kosova traži da odmah obustavi rušenje vikendica Srba

EU na Kosovu žali zbog jučerašnjeg rušenja kuća na jezeru Gazivode, koje je sprovedeno dok su pogođeni stanovnici već pokrenuli sudske postupke u roku od 15 dana, roku predviđenom u obavještenjima javnog preduzeća Ibar-Lepenac o napuštanju i raščišćavanju zemljišta.

Podsjetimo, na obali jezera Gazivode juče, 21. jula, počelo je rušenje 11 vikendica u vlasništvu Srba. Na terenu su bile raspoređene jake snage Kosovske policije, uključujući pripadnike s dugim cijevima i blindirana vozila, a prisutni su bili i vatrogasci, ekipe Hitne pomoći, kao i britanski tim iz sastava KFOR-a.

“EU je zabrinuta zbog nedostatka poštovanja pravne procedure u ovom, kao i u nekoliko drugih nedavnih slučajeva na severu Kosova od februara ove godine”, navela je Misija EU na Kosovu.

U saopštenju EU poziva na trenutnu obustavu svih daljih rušenja, prinudnih uklanjanja objekata ili preuzimanja imovine dok se na odgovarajući način ne otklone zabrinutosti u vezi sa poštovanjem pravne procedure, proporcionalnošću, pravom svojine, ljudskim pravima i djelotvornim pravnim sredstvima.

“Vlasti bi bez odlaganja trebalo da stupe u kontakt sa pogođenim stanovnicima i opštinama i razmotre zakonita rješenja. Uloga Policije Kosova u ovakvim operacijama mora ostati strogo u okviru njenog zakonskog mandata, zasnovana na jasnim zahtjevima ili odlukama nadležnih organa i propisno dokumentovana”, navodi se u saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Facebook.

U saopštenju se dodaje da nepovratne mjere izvršenja u kontekstu postupaka koji su u toku i spornih imovinskih zahtjeva izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu vladavine prava.

“U skladu sa evropskim putem Kosova, EU očekuje da vlasti hitno i transparentno odgovore na ove zabrinutosti i obezbijede da se slične radnje ne ponove”, navodi se u saopštenju.

Takođe, danas se oglasila i Ambasada Njemačke koja je saopštila da dijeli zabrinutost koju je izrazila Evropska unija zbog rušenja kuća na jezeru Gazivode i pozvala na hitnu obustavu ovih aktivnosti, prenosi Kosovo online.

Ambasada Velike Britanije je izrazila zabrinutost zbog rušenja kuća u blizini jezera Gazivode i pozvala kosovske vlasti da se angažuju sa pogođenim zajednicama, transparentno riješe probleme i izbjegnu dalje akcije koje bi mogle da potkopaju povjerenje javnosti ili povjerenje među zajednicama.

Podsjetimo, kompanija Ibar – Lepenac počela je juče (21.jula) sa rušenjem oko desetak vikendica u vlasništvu Srba u mjestu Čečevo na obali jezera Gazivode kod Zubinog Potoka.

U subotu je istekao rok od 15 dana koji je dat vlasnicima objekata da isprazne svoje stvari, dok su vlasnici kuća u međuvremenu pokrenuli pravni postupak za zaštitu imovine.

Komapnija Ibar – Lepenac iz Prištine tvrdi da su vikendice izgrađene na parcelama u vlasništvu kompanije.

Nezavisne

Nastavi čitati

Region

TRAGEDIJA IZBJEGNUTA: Spašeno 12 ljudi nakon nasukavanja jedrilice kod Hvara

Službenici Lučke kapetanije Hvar spasili su 12 članova posade jedrilice koja se nasukala kod ostrva Hvar.

Među njima je bilo šestoro djece, a svi putnici, državljani Španije, evakuisani su bez povreda, prenijeli su hrvatski mediji.

Dojava o pomorskoj nezgodi stigla je u Nacionalnu centralu za usklađivanje traganja i spasavanja na moru u Rijeci u utorak naveče (21. jula) u 22.58.

Nakon prijave službenici ispostave Lučke kapetanije Hvar odmah su isplovili prema lokaciji i pronašli nasukanu jedrilicu sa 12 članova posade.

Jedrilica se nasukala zbog nevremena

Spasioci su nakon provjere utvrdili da niko od članova posade nije povrijeđen, nakon čega su ih evakuisali na spasilačku brodicu i prevezli u Hvar oko 23.30.

Riječ je o dvotrupnoj jedrilici dugoj 12,8 metara, u vlasništvu hrvatske charter kompanije. Prema izjavi posade, plovilo se nasukalo zbog nepovoljnih vremenskih prilika na moru, prenosi 24sata.

Vlasniku plovila naloženo je komercijalno odsukavanje i tegalj jedrilice, nakon čega je angažovana specijalizovana služba za pomoć plovilima i posadama na moru.

Jedrilica je potom odsukana i otegljena u Luku Hvar, gdje je osigurana do završetka uviđaja o uzrocima ove nezgode.

Nastavi čitati

Region

RADILI, A OSTALI PRAZNIH RUKU: Sezonci tvrde da su u Hrvatskoj prevareni

Grupa sezonskih radnika iz Srbije tvrdi da se ovogodišnji odlazak na rad u Hrvatskoj pretvorio u pravu noćnu moru.

Umjesto zarade, kući su se vratili prije kraja sezone, bez plata i sa tvrdnjom da im poslodavac nije obezbijedio radne dozvole.

Jedan od radnika, kuvar koji je želio da ostane anoniman, ispričao je za N1 Srbija da su on i njegove kolege vjerovali poslodavcu da će administrativni problemi uskoro biti riješeni, zbog čega su počeli da rade iako dozvole još nisu bile izdate.

S druge strane, vlasnik više ugostiteljskih objekata odbacio je optužbe, poručivši da je riječ o „lažnim prozivkama“ koje ne želi dodatno da komentariše.

Oko 40 radnika stiglo na sezonu

Prema riječima anonimnog kuvara, u Hrvatsku je stiglo oko 40 radnika iz Srbije, koji su bili raspoređeni u pet ugostiteljskih objekata istog vlasnika.

Kako tvrdi, svu potrebnu dokumentaciju za izdavanje radnih dozvola predali su još u aprilu, ali su, uprkos tome što dozvole nisu bile gotove, počeli da rade vjerujući da će procedura uskoro biti završena.

„Najpre smo čistili i pripremali lokale, a potom počeli da radimo. Nakon otprilike mesec dana, krajem juna, u jedan restoran došle su sanitarna, poreska i turistička inspekcija, zatvorile objekat i napisale kazne vlasniku, ali i zaposlenima koji su radili bez radnih dozvola. Vlasniku je rečeno da zatvori sve lokale dok ne reši taj problem kako mu inspekcije ne bi nastavile pisati kazne“, ispričao je kuvar.

Ostali i bez plata

Radnici tvrde da nakon toga nisu dobili ni novac koji su zaradili.

Početkom jula svi su se vratili u Srbiju, uz obećanje poslodavca da će riješiti dokumentaciju i ponovo ih pozvati na posao.

Međutim, kuvar kaže da nije želio da se vraća.

„Nakon svega nisam imao nameru da se vraćam. Tražio sam samo svoju zaradu, ali sam u međuvremenu odustao i od toga. Čuo sam da su neki ugostiteljski objekti ponovo otvoreni i da sada u njima rade ljudi sa hrvatskim državljanstvom“, rekao je on.

„Za devet godina niko me nije zakinuo“

Sagovornik ističe da mu je ovo bila deveta sezona rada na hrvatskom primorju i da ranije nije imao nikakvih problema.

„Za devet godina rada u Hrvatskoj niko me nije zakinuo ni za jedan evro. Ovo je prvi put da mi se nešto ovakvo dogodilo“, kaže kuvar.

Prema njegovim riječima, ukupna šteta koju je pretrpjelo oko 40 radnika iznosi više desetina hiljada evra.

Zbog toga je odlučio da javno govori o svom iskustvu kako bi upozorio druge sezonske radnike da budu oprezni prilikom ugovaranja poslova u inostranstvu.

Poslodavac, s druge strane, odbacuje sve optužbe i tvrdi da navodi radnika nisu tačni.

Nastavi čitati

Aktuelno