Radnici Rudnika i Termoelektrane (RiTE) “Ugljevik” danas će stupiti u jednočasovni štrajk upozorenja uz održavanje minimuma rada. Strajk upozorenja počeće u 10 i trajaće do 11 časova.

Štrajk upozorenja održaće se u organizaciji Sindikalnog odbora preduzeća, koji su, kako BN saznaje, juče to usaglasili sa Upravom RiTE Ugljevik.

Radnici imaju dva zahtjeva i to hitnu uplatu doprinosa na plate i početak pregovora o povećanju plata.

Sindikalci su nedavno tvrdili da se dug za poreze i doprinose radnika za samo nekoliko mjeseci udvostručio sa 3,8 na 7,8 miliona KM, te da je Uprava, radi dobijanja nove odgode plaćanja od Vlade Republike Srpske, potpisala “Ugovor o zalogu” i stavila pod hipoteku pokretnu imovinu preduzeća.

Kako saznajemo ljudi iz Uprave RiTE Ugljevik molili su sindikalce da ne zovu medije i da štrajk upozorenja prođe u mirnijem tonu.

Nije teško pogoditi da SNSD-ovoj upravi a i vladi ne odgovara priča o neriješenim problemima u RiTE Ugljevik zbog predstojećih izbora.

Inače, proizvodnja u RiTE Ugljevik praktično se ne odvija, jer, kako tvrde naši izvori, još uvijek nisu počeli kopati ugalj sa lokacije koju je Vlada Republike Srpske otkupila od Rašida Serdarova, kome je ranije Vlada to poklonila da izgradi novu termoelektranu Ugljevik 2.

Radnici navodno još uvijek nisu ušli u “Rašidov kop”, ali nemaju ni mašine da kopaju ugalj.

U posljednje vrijeme sve se više priča da bi RiTE Ugljevik mogao završiti u stečaju, čega se najviše plaše radnici.

Ukoliko Uprava ne ispuni hitne zahtjeve o izmirenju duga za doprinose na plate i ne obećaju povećanje plata, iz Sindikata prijete rigoroznijim mjerama koje će preduzeti narednih dana.

UIO BiH zaprimila je 245 zahtjeva za povrat PDV-a, ali nijedan još nije riješen. Nadležni upozoravaju da bi obrada mogla potrajati mjesecima.

Iako je primjena propisa koji omogućavaju povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine počela prije više od tri sedmice, nijedan građanin Bosne i Hercegovine još nije dobio novac.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, zaključno sa 29. julom zaprimljeno je ukupno 245 zahtjeva, ali do sada nije doneseno nijedno rješenje o povratu PDV-a.

Svakodnevno stižu novi zahtjevi

Prijem dokumentacije počeo je 8. jula, nakon što je na snagu stupio Pravilnik o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.

Prvog dana pristigla su dva zahtjeva, ali su oba bila nepotpuna. U narednim sedmicama broj prijava značajno je porastao.

Iz UIO BiH navode da svakodnevno pristižu i potpuni i nepotpuni zahtjevi, zbog čega će obrada dokumentacije trajati određeno vrijeme.

Nadležni upozoravali na probleme

Direktor UIO BiH Zoran Tegeltija i ranije je upozorio da će u prvim mjesecima primjene novog sistema biti poteškoća.

Kako je naveo, riječ je o potpuno novoj proceduri s kojom se prvi put susreću i građani i službenici Uprave, zbog čega se očekuje sporija obrada zahtjeva.

Prema njegovim riječima, tek nakon dva do tri mjeseca sistem bi trebalo da funkcioniše znatno brže.

Kritike zbog čekanja

Predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) Snežana Šešlija smatra da ovakva situacija dodatno narušava povjerenje građana u institucije.

Ističe da nije problem samo to što se dugo čekalo na donošenje propisa, već i činjenica da građani sada čekaju njihovu stvarnu primjenu.

Prema njenim riječima, postupak bi trebalo da bude jednostavan jer je lako utvrditi da li je PDV plaćen i da li građanin ispunjava uslove za povrat.

Ko ima pravo na povrat?

Pravo na povrat PDV-a odnosi se isključivo na kupovinu novoizgrađenih stanova i kuća kupljenih direktno od investitora koji je obveznik PDV-a.

Povrat se može ostvariti za nekretnine kupljene i uknjižene nakon 12. aprila 2025. godine.

Kupac može ostvariti povrat PDV-a za 40 kvadratnih metara, uz dodatnih 15 kvadratnih metara za svakog člana domaćinstva.

S druge strane, pravo na povrat ne odnosi se na stanove iz starogradnje, niti na kuće koje su građani sami gradili kupujući građevinski materijal i angažujući izvođače radova.

Rok za isplatu do šest mjeseci

Iz UIO BiH podsjećaju da je zakonski rok za isplatu povrata PDV-a šest mjeseci od predaje urednog zahtjeva, iako isplata može biti izvršena i ranije ukoliko dokumentacija bude potpuna i bez nepravilnosti.

Za sada, međutim, nijedan od 245 podnesenih zahtjeva još nije dobio konačno rješenje, pa građani koji su računali na povrat dijela novca nakon kupovine prve nekretnine i dalje čekaju prve isplate.

Građani koji putuju iz BiH prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim državama Evropske unije često pitaju koliko cigareta ili duvana smiju ponijeti bez plaćanja carine, PDV-a i akciza.

Najvažnije je znati da se pravila primjenjuju na granici na kojoj putnik prvi put ulazi u carinsko područje Evropske unije, a ne prema državi koja je njegovo konačno odredište.

Osoba koja iz BiH automobilom ili autobusom ulazi u Hrvatsku bez plaćanja uvoznih davanja može unijeti najviše 40 cigareta, odnosno dvije standardne kutije cigareta. Umjesto cigareta može se unijeti 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. Dozvoljena je i proporcionalna kombinacija različitih duvanskih proizvoda, ali se ukupno propisano oslobođenje ne smije prekoračiti. Ovo pravo ima svaki putnik koji je navršio 17 godina, piše GPMaljevac.

To znači da putnik koji automobilom iz BiH prelazi granicu s Hrvatskom ne može bez plaćanja davanja unijeti jednu šteku od 200 cigareta, iako putuje dalje prema Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj.

Hrvatska je u tom slučaju prva država Evropske unije u koju ulazi i na njenoj se granici primjenjuje hrvatski limit od 40 cigareta po osobi. Evropska unija državama članicama dopušta primjenu višeg limita od 200 ili nižeg limita od 40 cigareta, a Hrvatska niži limit primjenjuje na putnike koji dolaze putnim, željezničkim i drugim kopnenim prevozom.

Viši limit u Hrvatskoj vrijedi za putnike koji iz treće zemlje dolaze avionom. Putnik stariji od 17 godina tada može bez uvoznih davanja unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje. Zbog toga nije isto dolazi li osoba iz BiH automobilom preko graničnog prelaza ili avionom iz države koja nije članica Evropske unije.

Putnik može unijeti i više od 40 cigareta, ali veću količinu mora sam prijaviti carinskom službeniku prije početka kontrole. Hrvatska carina navodi da je unos većih količina dopušten ako ih unosi osoba starija od 17 godina, sama ih prevozi, roba je namijenjena njenim ličnim potrebama i na nju se obračunaju carina, PDV i akcize. Prekoračenje dozvoljene količine zato nije automatski krijumčarenje ako je roba uredno prijavljena i ako su ispunjeni ostali uslovi.

Problem nastaje kada putnik cariniku ne prijavi višak, cigarete sakrije u vozilu, prtljagu ili odjeći ili pokuša ostaviti utisak da nema robe koju mora prijaviti. U takvom slučaju roba može biti oduzeta, mogu biti obračunata neplaćena davanja, a protiv osobe može biti pokrenut prekršajni postupak. Visina kazne nije ista za svako prekoračenje i ne postoji jedinstvena kazna koja vrijedi u cijeloj Evropskoj uniji. Kazna zavisi od države ulaska, količine, vrijednosti robe, načina na koji je roba pronađena, ranijih prekršaja i procjene je li riječ o robi za lične ili komercijalne potrebe.

Hrvatska carina je u posljednjim slučajevima za ozbiljnije pokušaje nezakonitog unosa izricala kazne od nekoliko hiljada evra. Za 3.400 skrivenih cigareta jednom je vozaču izrečena kazna od 5.100 evra, od čega je platio dvije trećine, odnosno 3.400 evra, dok su cigarete oduzete. U drugom slučaju, za nezakonit unos 8.800 cigareta izrečena je kazna od 10.500 evra, a sva pronađena roba je oduzeta.

Posebna, još stroža pravila mogu se odnositi na stanovnike pogranične zone, radnike u pograničnom području i članove posada koji granicu prelaze u sklopu svog posla. Njima je pri svakodnevnom pograničnom prometu predviđeno oslobođenje za najviše 25 cigareta, 10 cigarilosa, pet cigara ili 25 grama duvana za pušenje. Ova ograničenja ne moraju se primjeniti ako putnik carinskim službenicima dokaže da putuje dalje od pogranične zone ili da se vraća s područja izvan pogranične zone, na primjer računom izdatim izvan tog područja.

Ako više punoljetnih osoba putuje u istom vozilu, svaka osoba ima vlastito količinsko oslobođenje. Tako bi, na primjer, četiri putnika starija od 17 godina pri ulasku u Hrvatsku pojedinačno mogla imati po 40 cigareta. Međutim, cigarete se ne bi trebale skrivati niti predstavljati kao zajednička količina jednog putnika, jer carinik procjenjuje kome roba pripada, je li namijenjena za ličnu upotrebu i postoje li znakovi da se unosi radi prodaje.

U julu 2026. godine hrvatski carinici su na graničnom prelazu Slavonski Brod pronašli pet kilograma skrivenog sitno rezanog duvana. Budući da je vozač ranije već počinio sličan prekršaj, izrečena mu je kazna od 5.130 evra. U slučaju pronalaska 21.600 cigareta u kamp-vozilu dvojici prekrilaca izrečene su kazne od 13.000 i 16.000 evra, uz oduzimanje robe i naplatu dodatnih troškova.

Ovi iznosi odnose se na velike i skrivene količine te ih ne treba poistovjećivati s putnikom koji je prijavio nekoliko kutija više od dozvoljenog limita. Ipak, pokazuju da pokušaj skrivanja cigareta može dovesti do oduzimanja robe, naplate akcize, visokih novčanih kazni, a u težim slučajevima i privremenog ili trajnog oduzimanja vozila kojim je roba prevožena.

Slovenija pri direktnom ulasku iz države koja nije članica Europske unije primjenjuje viši limit od 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje po putniku starijem od 17 godina. Međutim, putnik iz BiH koji prema Sloveniji putuje preko Hrvatske već je u Evropsku uniju ušao na hrvatskoj granici. Zbog toga ne može hrvatskim carinicima objašnjavati da mu je konačno odredište Slovenija i pozivati se na slovenski limit od 200 cigareta.

Austrija takođe kod direktnog dolaska iz države izvan Evropske unije uglavnom dopušta unos 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana za pušenje po osobi starijoj od 17 godina. Austrijska carina izričito upozorava da putnici koji dolaze preko druge države članice moraju poštovati pravila države preko koje su ušli u Evropsku uniju.

Kada su cigarete već legalno kupljene u jednoj državi Evropske unije i putnik putuje u drugu članicu, primjenjuju se druga pravila. Evropska unija kao orijentacijsku količinu za ličnu upotrebu navodi 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara ili kilogram duvana. To nisu količine koje se iz BiH mogu unijeti bez davanja, niti predstavljaju zagarantirano pravo na prenošenje osam šteka. Carina i kod putovanja između članica može tražiti dokaz da je roba kupljena za lične potrebe, a ne za prodaju, te uzeti u obzir račune, pakovanje, način prevoza i ukupnu količinu.

Najjednostavnije pravilo za putnike iz BiH koji automobilom ili autobusom ulaze preko Hrvatske glasi: najviše 40 cigareta, odnosno dvije kutije, po osobi starijoj od 17 godina. Sve iznad te količine treba prijaviti carinskom službeniku i ne pokušavati sakriti, čak ni kada se radi o jednoj šteki namijenjenoj za vlastitu upotrebu.