Connect with us

Društvo

RTRS TRAŽI DUGOVE IZ 2012. GODINE: Građani nakon 14 godina moraju dokazivati da nisu dužni

Zdravko Šarenac iz Trebinja nedavno je doživio neprijatnost kada mu je na kućnu adresu stigla plava koverta, a u njoj rješenje za sudsku naplatu dugovanja za RTV taksu iz 2012. godine.

Srećom, imao je sačuvanu uplatnicu za sporni period staru 14 godina, a on upozorava sugrađane da budu oprezni jer po njegovim saznanjima, ovakvih slučajeva ima još mnogo.

Veći broj građana prema našim saznanjima dobijaju rješenja o sudskoj naplati dugovanja za RTV taksu iz 2012. godine iako je od prijedloga izvršenja od strane javnog servisa Republike Srpske prošlo 13 godina.

Isti slučaj dogodio se Zdravku Šarencu koji je srećom imao sačuvanu uplatnicu za sporni period iz 2012. godine, a ostaje otvoreno pitanje kako će blagovremenu uplatu dokazati oni građani koji nisu sačuvali uplatnice, a za šta nisu ni obavezni.

‘-Račune sam dobio 2012. godine, koje sam izmirio u roku od 7 dana i još zahvaljujući mojoj inteligenciji, tako da kažem, odnio sam jedan primjerak da dostavim od ova tri primjerka. Međutim, evo nakon 12-13 godina dolazi mi sudsko rješenje za oduzimanje imovine u slučaju da ne izmirim obaveze koje sam tada izmirio. Otišao sam juče na sud sa ovom dokumentacijom i kopirao sam im.

Pogledali su me i nisu mogli da vjeruju, da li je moguće da postoji čovjek koji 14 godina čuva račune. Apelujem na moje građane da se raspitaju koliko je vjerodostojno 14 godina čuvanja ovog dokumenta jer kad bi sve račune čuvali, trebala bi jedna hladnjača velika, ogromna da se to složi, a opet bi trebalo godinu dana da se nađe taj papir’ – kaže Zdravko Šarenac.

Zdravko tvrdi da je ovaj slučaj dokaz stanja u kojem se nalazi javni servis i da je sramotno da se na ovakav način pokušavaju izvući iz krize koja je uzrokovala i blokadu računa javnog servisa.

‘-Naplaćuju po dva puta ljudima račune da bi skupili jedan dinar, ovo je sitno i ovo je jedno ruglo i jedna bruka ove naše države na šta su spali, na 100 maraka po drugi put da naplate građanima da bi se izvukli iz krize’ – zaključuje Zdravko.

Podsjećamo, od 7. jula tekuće godine svih 15 računa RTRS-a je blokirano, a iako nije objavljeno ko je pokrenuo izvršenje niti po kojem osnovu, pretpostavlja se da je sve povezano sa sporom oko raspodjele RTV takse koji godinama traje između BHRT-a i RTRS-a, a BHRT tvrdi da mu javni servis Republike Srpske duguje više od 100 miliona prikupljene RTV takse.

Tokom 2026. godine je doneseno više pravosnažnih presuda u korist BHRT-a, pa se pretpostavlja da je upravo neka od ovih presuda dovela do blokade računa RTRS-a. Da li će ceh ponovo platiti građani?!

BNTV

Related Topics:

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Društvo

IMA LI KRAJA RASTU CIJENA? Evrodizel bi mogao dostići cijenu od 3,80 KM

Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi evrodizel mogao dostići cijenu od 3,80 KM.

Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela i da je razlika u cijeni između dizela i benzina oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM.

Razlika u cijeni je u prethodnom periodu bila od 0,05 do 0,10 KM, a trenutni jaz je posljedica nestašice dizela, objavio je RTRS.

“Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto, benzina 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra, uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka, na nju će dodati svoj rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce”, naveo je Savić.

Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-a iznose oko 3,55 KM i da se može očekivati dalji rast.

“Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama, ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena”, rekao je Savić.

Savić je rekao da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata, iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva, dodajući da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije.

Nastavi čitati

Aktuelno