Connect with us

Politika

“SNSD JE U FAZI SLABLJENJA”: Igor Radojičić najavio veliku političku PROMJENU, pomenuo Dodika, Stanivukovića i opoziciju

Sve ima svoje vrijeme trajanja, a ova vlast u Republici Srpskoj, predvođena SNSD, u fazi je kvarenja i slabljenja.

vo u intervjuu za Srpskainfo kaže bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, bivši gradonačelnik Banjaluke, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, lider Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ i kandidat za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Igor Radojičić.

Pokret Sigurna Srpska je u formalno-pravnom smislu koalicija. Znači, nije jedan jedinstven pravni subjekt, nije partija još uvijek, iako smo mi napravili jedan eksperiment na političkoj sceni Republike Srpske i od koalicije napravili nešto što funkcioniše gotovo kao partija.

Razvijali smo opštinske odbore, birali sve organe po vertikali i de fakto smo ustrojeni kao politička partija. Ako postoji identitet PDP, postoji i identitet Nezavisnog pokreta „Svojim putem“. Kada imate koalicione partnere, naravno da imate situacije u kojima se slažu i u kojima se ne slažu. Mi smo imali turbulentan period u usaglašavanju lista. Sada su liste usaglašene.

Guramo vrlo uspješno kroz izbornu kampanju. Pokret je za deset mjeseci postojanja narastao na drugu političku snagu Republike Srpske i u to vjerujemo. Dakle, sa onih startnih pozicija – zavisno od toga da li uzmete PDP, Nezavisni pokret „Svojim putem“, plus još nekoga – mi smo danas, po našoj procjeni i po anketama koje imamo, čak i na preko 20 odsto podrške građana.

Prije nekoliko mjeseci govorili ste o tome da se Draško Stanivuković svojom energijom nametnuo kao vođa opozicije u Republici Srpskoj. Da li je vaš politički cilj da i nakon izbora ostanete dio opozicije ili, kako neki spekulišu, napravite korak da ponovo budete u vlasti?

Igor Radojičić je opozicija. Ja sam svoju političku karijeru, nakon nekoliko godina pauze, nastavio kroz opoziciono djelovanje. Da sam želio da ostanem u SNSD vjerovatno bih danas bio barem poslanik, neki direktor ili ministar. Nisam se više vidio tamo. Mi smo se razišli i to je gotova priča. Vjerujem da Pokret Sigurna Srpska ima jako dobar potencijal.

Ja sam prije 25 godina pravio SNSD kao tadašnji važan faktor u njegovom nastajanju. Bio sam generalni sekretar, poslije potpredsjednik stranke i znam kako nastaje velika organizacija. Pokret Sigurna Srpska raste na sličan način. Raste prilivom ljudi sa vrlo različitih strana, ne samo iz političkih partija, već i dosta ljudi koji se ranije nisu bavili politikom. Kao što sam maloprije rekao, mi smo za deset mjeseci narasli na drugu političku snagu Republike Srpske.

Znači, za još par mjeseci ili par godina rasta postoji potencijal da to bude prva i vodeća politička snaga. Ono što je bio naš cilj i namjera jeste da napravimo veliki politički subjekt. Malih partija u Republici Srpskoj imate koliko hoćete. Niko ne zna koliko ih ima. Velika većina se bori za cenzus, za tri poslanika, poneko postane odbornik, poneko poslanik, ali vrlo često kažem da neko mora i da vodi.

Dakle, kao što je SNSD moćna politička partija koja vodi široku koaliciju sa ne znam koliko partija, tako i na drugoj strani mora da se profiliše neko ko će da vodi. Pokret Sigurna Srpska ima potencijal da bude lider tog bloka. Ne mislim samo opozicije, jer već na izborima 4. oktobra može da se desi promjena. Mi računamo na duže staze. Ja sam stariji, a Draško puno mlađi. On ima nevjerovatnu energiju.

Naprosto je, što kažu, rođen za politiku i ima ambiciju. Radi 24 sata dnevno i potpuno je posvećen ovom poslu. Mislim da je Stanivuković neko ko može dugo vremena da traje na našoj političkoj sceni i da Republika Srpska zaslužuje da dođe nova generacija političara i lidera.

Kako Stanivuković i vi funkcionišete zajedno? Ima li između vas suprotstavljanja i sukoba? Koja politika donosi više glasova PSS, Stanivukovićeva ili vaša?

Draškova energija i popularnost nesumnjivo jeste ono što ga čini liderom nove generacije i ovog vremena. Mi smo, definitivno, različiti po stilu. Nikad nisam želio nekoga da kopiram. Imam svoj stil i takav je kakav je. Nisam kopirao ni Milorada, ne kopiram ni Draška.

Naprosto, imam svoj put i način kako ga prezentujem i kako se bavim politikom. Nekad je izazovno usaglašavati tako dva različita karaktera. Stanivuković je predsjednik i tu nema dileme. On diktira tempo, vodi cijelu priču i zaista ima energiju koja cijelom pokretu daje pogonsko gorivo.

Sa različitošću koju imamo možemo predstavljati jako dobru strukturu i kompoziciju, u onoj mjeri u kojoj možemo da „hendlujemo“ razlike koje imamo. Za sada, evo i kroz ovo što vidimo, PSS raste i mislim da to dobro funkcioniše.

U kampanji za mandat poslanika u Parlamentu BiH akcenat ste stavili na važnost graničnog prelaza u Gradišci, ali i cijenu lijekova. Kako ćete se ponašati u situaciji ako se u Sarajevu nađete pred „zidom“ sa vašim prijedlozima?

Trideset godina učestvujem u razgovorima i pregovorima sa Sarajevom i sa međunarodnom zajednicom. Znači, malo šta novog može da se pojavi. Postoje metodologije. Nesumnjivo je da u BiH postoje različiti stavovi, ali ja imam pomalo lud stav, kada se radi o učešću u Parlamentu BiH. Hajde da sve stavimo na sto. Mi već jako dugo, godinama, imamo potpuno zakovanu situaciju.

Ne rješava se baš ništa, osim što se povremeno pregovara, uglavnom oko kadrovskih rješenja. Sve ostalo je blokirano. Čitava država, odnosno njeni ljudi i građani imaju ogromnu štetu od toga što se ništa ne rješava, jer to stanje stalne neizvjesnosti i stalnog nerješavanja utiče na život. Ako je perspektiva da ćemo mi i narednih 30 godina sjediti tako u nekom ćošku, a  da se ništa ne rješava, to je užasna konstatacija za život svakog čovjeka ovdje. Moj stav je vrlo otvoren.

Nemam problem da razgovaram o bilo kojoj temi. Hajde da stavimo na sto sve ovo što je trenutno pod stolom, a pod stolom se nagomilalo toliko da sto već počinje da „visi“. Imate budžet BiH koji za četiri godine raste skoro 500 miliona. To su pare građana i Republike Srpske i Federacije BiH. Nema investicija, nema zdravstva, nema penzija, nema školstva. Isključivo ide na administraciju BiH koja je pojela ili jede 500 miliona maraka godišnje. To su enormna sredstva. Da ne poredim koliko je to plata, penzija, puteva, mostova. Imate Oružane snage BiH koje troše 300-400 miliona KM godišnje.

S druge strane, kad god dođe do nekog požara, poplave, zemljotresa, odrona, klizišta ili bilo čega drugog, nemate čime da intervenišete. Nemaju ni ljudi, ni resursa, ni sredstava s kojima mogu intervenisati. Na šta se troše tolika sredstva? Kad govorimo o sudstvu, ne zna se gdje je gore stanje. Da li je to Ustavni sud BiH, da li je to Sud BiH, da li je Tužilaštvo BiH, da li je Visoki sudski i tužilački savjet. Sve to stoji po strani.

To su teme koje kuvaju, koje nisu riješene i od kojih trpimo štetu. Imamo štetu od Ustavnog suda BiH, imamo štetu od ogromnih troškova na nivou BiH jer se to zahvata iz svake kuće i džepova. Cijela Krajina, pa i pola države, zaglavljena je na Gradišci. To je nama jedini ventil preko kojeg ide komunikacija prema Zapadu i Istoku. Kad ideš za Beograd, ideš uglavnom preko Gradiške. Sad je tamo neka borba hoće li otvoriti granični prelaz ili neće. Pa onda imamo PDV.

Mnogo govorimo o tome i PSS je potpisivao inicijativu na terenu oko previsokih cijena lijekova koje se kroz neke pravilnike, veletrgovinske marže, maloprodajne marže i PDV zidaju, pa dođete do najskuplje cijene lijekova u regionu. Onda se neka farmaceutska mafija bogati na račun siromašnih i starih, jer oni troše lijekove. Dakle, imamo more otvorenih i neriješenih pitanja koje treba staviti na sto i razgovarati. Bože moj, navikao sam u posljednjih 30 godina da imamo različita mišljenja, ali se opet nađe rješenje.

Nezavisni pokret „Svojim putem“ dio je šireg političkog projekta koji nosi naziv Pokret Sigurna Srpska. Mogu se čuti priče da pojedinci iz vašeg pokreta nisu zadovoljni statusom u PSS. Radi se o obrazovanim ljudima koji su profesionalno i stručno ostvareni, a, navodno, marginalizovani su u PSS. Da li je to opasnost po vaš pokret?

Nezavisni pokret „Svojim putem“ je mlađi partner većeg partnera u Pokretu Sigurna Srpska. Imamo dobre ljude i dobre kadrove i mislim da u jednom velikom pokretu, opet sa iskustvom pravljenja jednog drugog velikog političkog subjekta prije 25 godina, ima mjesta za sve.

Uvijek je jagma kada se prave poslaničke liste. Pet ljudi dođe na liste, 15 bude nezadovoljno. Od onih pet koji su na listama, troje je nezadovoljno rasporedom. Poslije toga kreće jagma za ministarska mjesta, pa onda kreće jagma za direktorska mjesta.

I opet, sa mojim životnim iskustvom, u pravilu isti ljudi prvo trče da dobiju poslaničke mandate, pa onda isti traže da budu ministri, pa onda isti traže da budu direktori i stalno se suočavate s jednim krugom ljudi koji su beskrajno ambiciozni u politici i koji bi htjeli sve, i to ako može odmah. Politika je trka na duge staze. Mislim da za sve dobre ljude iz PDP i Nezavisnog pokreta „Svojim putem“, kao i drugih krajeva, ima mjesta.

Kolega Dejan Kojić je došao iz DNS, sa Pala. Ima ljudi koji su došli van politike: Mile Matić u Zvorniku, Dušan Vrakić u Trebinju i tako dalje. U jednom velikom pokretu ima dovoljno mjesta za sve. Tvrdim da mi, u našoj državi, a evo, pričali smo i prije početka ovog intervjua – imamo strašan kadrovski problem.

Nama je svaka sljedeća generacija rukovodećih ljudi, i ne samo rukovodećih, slabija od prethodne. Nemamo dovoljno dobrih ljudi. Ne možete napraviti novu političku partiju, a da nema ljudi koji dolaze iz drugih političkih partija. Treba vam rukovodni kadar u zdravstvu, u školstvu, u administraciji, u javnim preduzećima.

Dio pristalica opozicije, kao što i sami znate, posmatra vas sumnjičavo zbog vašeg „bekgraunda“. Bili ste dugo u SNSD, gdje ste obavljali najznačajnije funkcije. Čini se da vas i ljudi iz vlasti, s kojima ste nekad bili saradnici, takođe gledaju sumnjičavo. Može li se to izbalansirati?

To je sudbina, ako misliš svojom glavom i ideš svojim putem. Ako si dovoljno hrabar i odlučan da kažeš: „Ja ovo više ne prihvatam, više ne učestvujem u ovome“, onda često budete neshvaćeni ili doživite kritiku i napade s raznih strana. Odlučio sam tako kako sam odlučio. Ponosan sam na ono što sam radio kao gradonačelnik Banjauke, a urađeno je puno toga.

Mislim da sam na vrlo dostojan i pristojan način vodio Narodnu skupštinu u periodu koji je bio vrlo intenzivan i kvalitetan. Narodna skupština Srpske je, možda, bila najuspješniji parlament u regionu u nekim godinama, a o međunarodnoj afirmaciji da ne govorim. Bili smo prisutni svuda, od Moskve do Vašingtona.

Svojom političkom karijerom do sada sam zadovoljan i ne mislim praviti neku novu političku karijeru. Učestvujem u ovoj priči s namjerom da podržim da se dese promjene. Mislim da je zrelo. Sve dotrajava – i mašina i automobil, i čovjek i vlast. Sve ima svoje vrijeme trajanja. Mislim da je SNSD postao svoja suprotnost.

Sve ono protiv čega se SNSD borio prije 20 i više godina, sada je u vrhu SNSD. I personalno i politički. Sve me jako podsjeća, jer volim istorijske metafore i posmatrati stvari u dužem vremenskom intervalu, na silazak jedne vlasti, kao što smo gledali silazak one vlasti prije 20 godina.

Ako PSS poslije izbora bude tas na vagi za formiranje vlasti,  ko su vaši nezaobilazni partneri, a ko stranke s kojima ni po koju cijenu ne želite da razmatrate ulazak u vlast?

Prvo, naša iskrena podrška ide Branku Blanuši za predsjednika Republike Srpske. Branko i ja se znamo još od srednje škole i naša personalna relacija traje 40 godina, još iz đačkih i studentskih vremena. Dakle, personalno, kao i u ime pokreta, stojimo iza toga jer mislimo da lanac promjena mora da krene od Palate Republike i da dođe novi predsjednik, pa onda dalje redom, kako već ide.

Nesumnjivi partneri u tom dogovaranju su SDS i Narodni front. Znači, Pokret Sigurna Srpska i ova dva druga politička subjekta su prirodni saveznici. U opoziciji ima i drugih političkih partija. Razumljivo je da, recimo, Lista za pravdu i red nastupa ultraopoziciono ili radikalno, atakuje na sve i imaće dobar rezultat na izborima.

Do njih je kako će svoju dalju političku sudbinu odrediti, jer u ovoj kampanji oni vrlo često, svjesno ili nesvjesno, igraju za vlast. Ali oni jesu opozicioni subjekat i ne smatram da je uopšte sporno da se s njima i dalje razgovara, pa da vidimo da li smo potencijalni partneri i kakav je uopšte politički stav Liste za pravdu i red. Po anketama, mislim da opozicija u ovom momentu ima većinu podrške građana u Srpskoj.

U slučaju da se bez SNSD ne može formirati vlast na nivou BiH, da li ćete biti protiv pravljenja takve vlasti?

U koalicionom sporazumu, odnosno Sporazumu o nastanku Pokreta Sigurna Srpska, u izbornoj platformi pokreta i sporazumu opozicionih partija, kada je utvrđena kandidatura Branka Blanuše i Marinka Božovića, na svakom mjestu zapisano je da nema koalicije sa SNSD. Dakle, to je naš politički stav.

Svi su potpisali da se pravi blok koji neće uključivati sadašnju vlast. Opet, nivo BiH ima problem zaštite interesa Republike Srpske. Tu, iako nismo u savezničkoj koaliciji, može se zajednički djelovati. Kada srpski član Predsjedništva BiH pokrene veto u pravilu svi, ili skoro svi srpski poslanici, u Narodnoj skupštini taj veto podrže.

Prema tome, neke stvari nisu sporne, bez obzira ko je na vlasti i ko je u opoziciji. Međutim, primarno ne vjerujem da trebamo praviti bilo kakvu koaliciju sa postojećom vlasti. Treba napraviti jedan radikalan prelaz.

Koja je bila vaša najveća politička greška? Da li vam to, što ste toliko dugo bili u SNSD, možda predstavlja teret sada, kada vodite opozicionu borbu?

Ne volim situacije tipa: „šta bi bilo kad bi bilo“. Desilo se to što se desilo. Šta bi bilo da sam izašao iz SNSD 2015? Šta bi bilo da nisam bio gradonačelnik? Desilo se ovako kako se dešavalo, ovako kako sada jeste i gdje smo sada. Zadovoljan sam i ponosan na ono što sam radio.

Mislim da je ova vlast, na čelu sa SNSD, u fazi kvarenja i slabljenja. I to aktivno. Tu je moje suštinsko neslaganje s njima. Mislim da su davno skrenuli na neki drugi put i ne možemo raditi zajedno. Vjerujem u dolazak nečeg mlađeg, novog i snažnijeg, što će donijeti novu energiju i viziju.

Mi se sada nalazimo u jednoj bolnoj rutini. Sadašnja vlast odrađuje posao vlasti i funkcioniše kao vlast radi sebe. Dakle, nadam se u dolazak neke nove energije, neke nove snage, neke nove vizije koja će dati impuls i ovu „baru“, na neki način, malo „promućkati“ i pokrenuti i opet dati neki novi pokret u budućnosti.

Politika

LEGALNA PLJAČKA POD VELOM “LOBIRANJA”! Narod gladuje, a milioni Srpske idu Amerikancima za spas FOTELJA I SANIRANJE SANKCIJA!

Dok američke lobističke kuće u posljednjim mjesecima Republici Srpskoj ispostavljaju milionske račune za lobiranje, u javnosti se ponovo otvorilo pitanje u koje svrhe su potrošene desetine miliona maraka novca građana Republike Srpske?

Dok o svemu bruje i američki mediji, vlast Republike Srpske tvrdi da je sve rađeno u interesu Republike Srpske. Da li je interes Dodika i njegovog okruženja, ujedno i interes srpskog naroda, pitaju u opoziciji.

Milonski ugovori sa američkim lobistima, koje će na kraju da plate građani Republike Srpske. Ovih dana o ova afera je u fokusu američke javnosti gdje vodeći mediji izvještavaju o preskupo plaćenim dolascima ljudi iz okruženja Donalda Trampa u Banjaluku i to neposredno pred nedavno održane izbore u Bosni i Hercegovini.

Premijer Savo Minić je međutim tokom ove godine nekoliko puta ponovio da se sve radi kako bi se čula istina o Republici Srpskoj.

“Tako da je sve ovdje jasno kao dan: dok god smo mi loši momci i dok dobijamo sankcije, dok god se mi ne branimo i primamo batine to je sve u redu. Onog momenta izađemo sa istinom i pokažemo je na Menhetnu, u Njujorku izađemo i nađemo prijatelje i kažemo samo neka bude pravično i pravedno onda je problem”, poručio je nedavno Minić.

I prije nego što su američke institucije počele da objavljuju lobističke ugovore, bilo je jasno da osnovni cilj trošenja javnog novca nije istina o Republici Srpskoj. Urednik portala Kapital Siniša Vukelić kaže da je u pitanju nešto potpuno drugo što prije svega ima vezu sa vrhom SNSD-a, njihovim okruženjem, te povezanim komapnijama.

“Iz objavljenih ugovora na zvaničnim stranicama američke vlasti vidimo da su ta sredstva namijenjena lobističkim kućama prevashodno za skidanje sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i njegovim prijateljima. Tu se ne spominje Republika Srpska osim u kontekstru da su njeni predstavnici bili u pravu i da nema osnova za produženje ili širenje sankcija”, kaže Vukelić.

Zvaničnici iz redova SNSD-a su više puta tvrdili i da je cilj lobiranja ekonomska saradnja sa američkim firmama. Narodni poslanik Bojan Kresojević smatra da ni ta priča ne stoji i pita zašto je sve to za posljedicu imalo preskupe kredite?

“Zašto ranije nisu ulagali u lobiranje kako bi privreda konstantno bila atraktivnija i konkurentnija? Zašto ne znamo gdje je otišlo 200 miliona KM? I zašto oni kada kažu da traže nove investitore na nekoj konferenciji u SAD-u zašto to znači nove kredite? Jasno je da je to urađeno vrlo netransparentno u interesu jedne partije i veoma je upitno da li je to urađeno u skladu sa zakonom”, pita Kresojević

Republika Srpska je, prema navodima američkih medija za lobiranje u ovoj zemlji potrošila ogroman novac, a pominje se brojka od čak 9 miliona dolara. To je ono što je javno, međutim i dalje je nepoznato koliko su plaćeni dolasci raznih mešetara u Banjaluku, kao i drugi skupo plaćeni kontakti. Za sada, najvažniji rezultat je to što je Trampova administracija 2025. godine skinula sankcije Dodiku i njegovim saradnicima.

(BN) Foto: Srna

Nastavi čitati

Politika

MANIPULACIJA GLASOVIMA JE MOGUĆA! Kako su “fantomski” birači, sumnjivi skeneri i afera Smartmatic bacili sjenu na izbore u Srpskoj

Drastičan pad izlaznosti na izborima, nevjerovatan skok broja nevažećih listića – naročito kada je u pitanju Narodna skupština Republike Srpske – i kontroverze oko sigurnosti novih skenera, otvaraju ozbiljan prostor za sumnju u regularnost izbornog procesa. Bez iznošenja konačnih optužbi, niz analitičkih i statističkih nelogičnosti opravdava sumnju u mogućnost raznih izbornih kombinatorika.

Detaljna analiza preliminarnih rezultata otkriva gdje počinju prve opasne pukotine u izbornom legitimitetu, počevši od samog odziva birača.

Ukupna izlaznost na izborima zabilježila je drastičan pad. Na birališta je izašlo 1.430.000 glasača, što je čak 222.000 birača manje u odnosu na 2022. godinu, kada je glasalo oko 1.652.000 građana.

Na papiru višak, na biralištima manjak: Slučaj “fantomskih” spiskova

Uprkos drastičnom padu izlaznosti, pravi paradoks krije se u samim biračkim spiskovima. Prema analizi demografa Aleksandra Majića, u Republici Srpskoj na biračkim spiskovima nalazi se čak 25 odsto više birača nego što uopšte ima punoljetnih stanovnika.

U praksi to znači da je glasača “na papiru” u ogromnom višku, dok ih je na biralištima stotinama hiljada manje. Međutim, u potpunoj suprotnosti sa logikom pada izlaznosti, broj nevažećih listića – umjesto da opada – drastično raste.

Ovaj fenomen posebno je vidljiv na nivou trke za Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS):

  • Ukupan broj nevažećih listića za NSRS porastao je sa 37.374 (2022. godine) na 53.120 (2026. godine).

  • Broj listića poništenih “iz drugih razloga” doživio je eksploziju: skočio je sa 22.241 na 42.507 – gotovo dvostruko više, iako je u glasačkim kutijama bilo 90.000 listića manje.

Sličan trend zabilježen je i u trci za Parlamentarnu skupštinu BiH. Dok je ukupan broj nevažećih listića pao sa 56.119 na 54.121, kategorija listića koji su nevažeći iz drugih razloga skočila je sa 20.790 u 2022. na 38.939 u 2026. godini, što predstavlja još jedan skoro dvostruki skok bez jasnog obrazloženja.

Skeneri pod upitnikom: Slučaj “praznih memorijskih kartica” u Bijeljini

Svi ovi podaci otvaraju ključna pitanja za Centralnu izbornu komisiju (CIK BiH): kako objasniti ovakav porast nevažećih listića “iz drugih razloga” i u kojoj mjeri se on može pripisati samom očitavanju novouvedenih optičkih skenera? Dodatno je nejasno prema kojim kriterijumima listić koji skener nije pravilno očitao može naknadno, pri ručnom brojanju, biti priznat kao važeći.

Sigurnost pohrane i prenosa podataka sa skenera izložena je sumnjama nakon incidenta u Bijeljini. Na jednom biračkom mjestu elektronski prenos rezultata uopšte nije izvršen, a memorijske kartice skenera ostale su potpuno prazne. CIK je zbog ovog propusta bio prinuđen da najavi i elektronsko i ručno ponovno brojanje glasova za tu izbornu jedinicu.

Globalne sjenke kompanije Smartmatic: Od Venecuele do optužnica u SAD-u

Pouzdanost tehnologije dovodi se u direktnu vezu sa kompanijom Smartmatic, proizvođačem izborne opreme čiji je rad godinama praćen međunarodnim kontroverzama.

Predsjedništvo i vlasti širom svijeta susretale su se sa izvještajima, pa i analizama na nivou obavještajnih službi poput CIA-e, o ranjivostima elektronskih sistema glasanja. Tehnologiji Smartmatic-a pripisivana je teorijska i praktična mogućnost zamjene stvarnih glasačkih podataka izmijenjenim nizovima, uz stvaranje digitalnog privida da ti podaci potiču sa legitimnih uređaja na biračkim mjestima.

Ovakve sumnje nisu bez istorijskog presedana:

Iskustvo iz Venecuele (2017): Sam Smartmatic je 2017. godine javno saopštio da su zvanični rezultati izlaznosti koje je objavila vlast u Karakasu bili izmanipulisani za najmanje milion glasova. Nakon što je javno ukazao na odstupanje između sistemskih podataka i objavljenih cifara, Smartmatic je u potpunosti napustio Venecuelu.

Optužnice i afera na Filipinima: Još teži udarac kredibilitetu kompanije stigao je iz američkog pravosuđa. Federalne vlasti SAD-a podigle su optužnicu zbog navodnog podmićivanja u iznosu od preko milion dolara, povezanog sa izbornim ugovorima na Filipinima. Proširena optužica obuhvatila je i krovne entitete unutar Smartmatic grupe (SGO Corporation), tereteći rukovodioce za kršenje Zakona o stranim koruptivnim praksama (FCPA) i pranje novca.

Iako se ovi globalni slučajevi ne mogu automatski preslikati na Bosnu i Hercegovinu – gdje se koriste specifične tehničke konfiguracije – narušeni integritet dobavljača otvara opravdano pitanje: Da li je prije izbora u BiH urađena temeljna bezbjednosna provjera izborne tehnologije?

Kuda idu podaci i ko kontroliše pristup?

Pored samog hardvera, ključno pitanje bezbjednosti jeste putanja kojom podaci putuju od biračkog mjesta do centralnog servera CIK-a.

Postoje li garancije da podaci sa skenera nisu slati otvorenim internetom na eksterne servere izvan granica BiH prije nego što su stigli u bazu CIK-a? Svaki prenos podataka preko nezaštićenih ili posredničkih mrežnih čvorova ostavlja otvorena vrata za presretanje, naknadno prilagođavanje ili ubacivanje sintetičkih podataka u realnom vremenu.

Sumnje u pozadinske uticaje dodatno su podgrijale informacije o boravku stručnjaka i lica bliskih američkoj administraciji i krugovima Donalda Trampa uoči samih izbora u Republici Srpskoj, koji su navodno pružali tehničke savjete u vezi sa upotrebom i konfiguracijom skenera.

Zaokret prorežimslih medija: Od “namještenih skenera” do potpunog muka

Možda najslikovitiji prikaz političke pozadine novih tehnologija pruža nagli i koordinisani medijski zaokret provladinih medija u Republici Srpskoj.

Nedjeljama uoči glasanja, provladine medijske kuće vodile su izuzetno agresivnu kampanju protiv uvođenja skenera, označavajući ih kao “alat za izbornu krađu”. U prilozima Alternativne televizije (ATV) detaljno su opisivani scenariji digitalne manipulacije:

„Manipulacija je apsolutno moguća. Tehnologija je dizajnirana da može kopirati digitalnu memoriju stvarnih glasova koji su poslati u centralnu bazu podataka za brojanje glasova, te umjesto postojeće kreirati novu memoriju koja bi išla u korist željene političke opcije. Takođe, tehnologija podrazumijeva i virtuelni mehanizam koji imitira stvarne mašine za glasanje, a koji može učiniti da digitalni trag izmijenjenih glasova djeluje kao da potiče sa stvarnih mašina. Jednostavnije rečeno, onaj koji ima pristup tehnologiji može da prati i prilagođava rezultate u realnom vremenu tokom i nakon izbora, i to bez mogućnosti da iko utvrdi da su izmijenjeni.“ — Izvod iz priloga ATV-a prije izbora

Međutim, čim su pristigli prvi preliminarni rezultati koji su potvrdili pobjedu i opstanak vladajuće strukture, kritike su preko noći utihnule. Mediji koji su do juče upozoravali na “virtuelne mašine i lažiranje digitalnog traga” odjednom su tehnologiju prihvatili kao besprijekornu, a sva upozorenja o manama skenera u potpunosti gurnuli pod tepih.

Pravo na sumnju

Iako navedeni podaci i analize ne predstavljaju pravno neoborive dokaze da je izborni proces kompromitovan, oni objelodanjuju niz dubokih nelogičnosti: pad broja birača uz drastičan skok poništenih listića, prazne memorijske kartice na terenu, kontroverze međunarodnog dobavljača opreme i napadnu medijsku hipokriziju.

U sistemu u kojem izborni rezultat određuje sudbinu društva u naredne četiri godine, javnost ima ne samo pravo, već i obavezu da zahtijeva potpunu transparentnost, nepristrasan revizorski uvid u kôd skenera i jasne odgovore na pitanje: ko je i kako zaista brojao glasove?

BN-Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

12.600 KM IZ BUDŽETA ZA KOMŠIĆEV LIFT! Član Predsjedništva BiH “interventno” obnovio svoju zgradu novcem svih građana!

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić odobrio je 12.636 KM iz interventne tekuće rezerve budžeta institucija BiH za 2026. godinu za popravku lifta u stambenoj zgradi u Sarajevu u kojoj i sam živi.

Odluka je objavljena u “Službenom glasniku BiH”, broj 75/26, a sredstva su odobrena Anđelki Nikolić iz Sarajeva za pokrivanje troškova popravke lifta u zgradi u Ulici Azize Šaćirbegović 16.

Zašto je novac odobren?

Iz Komšićevog kabineta pojasnili su da je odluka donesena na osnovu zvanične molbe stanarke Anđelke Nikolić, čiji je suprug osoba sa invaliditetom i kojoj je ispravan lift neophodan za svakodnevno funkcionisanje i odlazak ljekaru.

U molbi je navedeno da u istoj zgradi žive još dva stanara sa otežanom pokretljivošću, kojima stepenice predstavljaju nepremostivu prepreku.

Stanari, kako je pojašnjeno, nisu bili u mogućnosti da samostalno finansiraju tako obimnu popravku velikog lifta.

Iz Komšićevog kabineta naglasili su da ova sredstva ne predstavljaju luksuz, već način da se osobama sa smanjenom pokretljivošću omoguće osnovni uslovi za život i sloboda kretanja.

Ko je zadužen za isplatu?

Za realizaciju odluke zadužen je Sekretarijat Predsjedništva BiH, koji će novac uplatiti na račun korisnice pomoći.

Nakon završetka popravke, Anđelka Nikolić obavezna je da dostavi detaljan izvještaj o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava.

(Klix)

Nastavi čitati

Aktuelno