Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je ocjena kreditnog rejtinga na nivou “B”, uz promjenu izgleda sa negativnih na stabilne veliki napredak. Vidim da neki komentarišu da to ne znači ništa, vjerovatno ne razumiju šta je kreditni rejting. Prelazak sa negativnog na stabilni to je jako veliki napredak, rekla je Zora Vidović gostujući u jutarnjem programu RTRS-a.

Da podsjetimo, međunarodna rejting agencija “Standard & Poor’s” (S&P Global Ratings) potvrdila je kreditni rejting Republike Srpske na nivou “B”, uz poboljšanje izgleda sa “negativnih” na “stabilne”. Dakle kreditni rejting je ostao isti samo su izgledi poboljšani.

Srpskainfo je ranije pisala o tome šta zapravo znači trenutni kreditni rejting Srpske i o kakvom se poboljšanju radi. Naime, isti kreditni rejting imaju Burkina Faso, Kambodža, Kamerun, Lesoto, Mongolija, Nikaragva, Nigerija i Tadžikistan.

– Naravno da je pozitivna promjena što je procjena budućih kretanja poboljšana iz negativne u stabilnu, ali to je pozitivno samo u smislu da se iz nivoa „još gore“ prešlo u „jako loše“. Potpuno je iluzorno hvaliti se time kao nečim spektakularnim – izjavio je ranije ekonomista Igor Gavran. Kada se zanemari politička retorika, ostaje činjenica da je sam kreditni rejting ostao potpuno isti u kategoriji koja označava izuzetno visok rizik i znatne slabosti u ekonomiji.

Ministarstvu finansija Republike Srpske i ministarki Zori Vidović uputili smo pitanje za koliko procenata bi, prema njihovim očekivanjima, mogla biti manja kamata na kreditna zaduženja Srpske na domaćem i međunarodnom tržištu zahvaljujući ovom „napretku“. Odgovor iz Ministarstva, po ustaljenoj praksi, nismo dobili.

Komentarišući novu ocjenu kreditnog rejtinga ekonomista Milenko Stanić naglašava da rad takvih agencija i revizorskih kuća finansiraju upravo naručioci posla, u ovom slučaju Vlada Srpske, što otvara pitanje objektivnosti i dubine obavljenih analiza.

– Znam kako funkcionišu i rade te kreditne agencije i revizorske kuće. Oni prvo ne odvoje dovoljno vremena i ne posvete dovoljno pažnje, kratko borave, a naplate značajne finansijske iznose. Ovo mi sve liči na potrebu da se pred izbore eventualno napravi neka modifikacija – naveo je Stanić.

On dodaje da bi predstavnicima te agencije, ali i domaćoj vlasti koja se hvali njihovim izvještajima, trebalo postaviti ključna pitanja među kojima su: Zašto zaduženja postaju sve skuplja? Zašto Vlada Republike Srpske, ako ima bolji kreditni rejting, plaća iz mjeseca u mjesec veću cijenu zaduženja i na domaćem i na međunarodnom tržištu?

– Kako se rejting popravlja dok deficit raste? Kako je moguće da se poboljšava kreditni rejting u uslovima kada dolazi do značajnog, pa rekao bih i vanrednog, povećanja deficita budžeta i ukupnog zaduženja u ovoj godini od preko 2,5 milijardi KM – pita Stanić.

Zanima ga i odgovor na pitanje: Zašto se zanemaruju redovne analize Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), čije su ocjene znatno mjerodavnije?

– U ovim uslovima više bih vjerovao MMF-u jer je riječ o finansijskoj instituciji koja daje svoja finansijska sredstva i Vladi Republike Srpske i Vladi Federacije BiH. MMF je u svom posljednjem izvještaju upravo ukazao na dolazeće kreditne rizike zaduženja. Postoji veliki problem sa iskazanim deficitima u budžetu koji raste i velikim pritiskom na javne izdatke, koji rastu brže u odnosu na izvorne prihode budžeta, što stvara dodatni rizik od problema vraćanja. MMF je ocijenio da se stanje u javnim finansijama pogoršava. Pošto je pozicija MMF-a takva da su oni na strani povjerioca koji daje svoj kredit, a kreditna agencija je u ovom slučaju naplatila svoje usluge za rad koji vjerovatno nije urađen kako treba, mislim da njihovi predstavnici teško mogu opravdati bilo kakvu promjenu, pa i ovu neznatnu sa negativnog na pozitivni izgled – objasnio je Stanić. On napominje da je loše stanje evidentno i u javnom sektoru. – Pored Vlade, još gore stanje je kod javnih preduzeća. Znamo da pojedina preduzeća Elektroprivrede, OC Jahorina i druga plaćaju kamatnu stopu preko 7 odsto. To je objektivna mjera kreditnog stanja i kreditnog rejtinga Republike Srpske – dodaje Stanić.

Na pitanje kako se ove makroekonomske cifre i skupa zaduženja države prelivaju na svakodnevni život i običnog čovjeka, Stanić upozorava da visoko zaduživanje vlasti i javnog sektora direktno “prazni” bankarski sektor.

– Svaki pritisak na budžet, zaduženje Vlade i javnih preduzeća, te veliki deficit koji iskazuju u poslovanju, između ostalog uzimaju i povlače finansijska sredstva bankarskog sektora. Bankarska sredstva, odnosno depoziti su ograničeni, i to ostavlja manji prostor za zaduženje privrede i građana. U drugom pravcu, to zaduženje će biti skuplje. Ako Vlada plaća kamatne stope na domaćem tržištu preko 6 odsto, onda će stanovništvo morati nekoliko procenata više da plaća cijenu uzetih kredita – naglašava Stanić.

Pored skupljih bankarskih kredita, građane na kraju čeka još jedan račun i to kroz cijene komunalnih i javnih usluga.

– S obzirom na visoke cijene i potrošačku korpu, građani imaju potrebu za zaduživanjem da bi pokrili osnovne potrebe, a to će platiti preko većih cijena kredita. Na kraju, zaduženje budžeta i javnih preduzeća po većim kamatnim stopama neko mora da plati prilikom povraćaja tih kredita i visokih kamata. To će u potpunosti biti potrošači i korisnici usluga javnih preduzeća, Elektroprivrede, vodovoda i komunalnih usluga. Sve će to na kraju doći kao račun koji će građani morati da pokriju preko cijena tih usluga – objasnio je Stanić.
Srpskainfo

Ko će nakon 4. oktobra dobiti „ulaznicu“ za skupštinske klupe preko kompenzacionih lista? Od 83 mandata u NS RS, između 23 i 27 odsto su oni kompenzacioni. Zato su stranke pažljivo rasporedile svoje adute, neke su na čelo poslale aktuelne poslanike, neke stranačke funkcionere, a neke čak i same lidere.

Najviše kandidata ponudio je SNSD, čak 107. Na čelu ove liste je aktuelni poslanik Srđan Mazalica.

Pokret „Sigurna Srpska“ predvodi Veljko Borovina, predsjednik OO PSS Sokolac. Koalicionu listu Socijalističke partije, NDP i DEMOS predvodi lider DEMOS Nedeljko Čubrilović, a drugo mjesto pripalo je Zdenki Gojković iz SP. Poslanica Liste za pravdu i red Zagorka Grahovac, predvodiće kompenzacionu listu ove stranke, a u stopu je prati kolega iz skupštinskih klupa, Đorđe Vučinić. Na čelu liste DNS-NDP je poslanik Dragan Brdar, a prati ga Bobana Marelj. Listu SDS predvodi Sonja Karadžić-Јovićević, kćerka prvog predsjednika Republike Srpske.

Posebnu pažnju privlači to što su neke stranke na vrh kompenzacionih lista stavile upravo svoje lidere. Tako listu SPS predvodi njen lider Goran Selak, Ujedinjenu Srpsku Nenad Stevandić, dok je Јelena Trivić prva ispred Narodnog fronta. Na vrhu liste „Volja naroda Srpske“ je predsjednik ove stranke, Vlado Đajić.

Kompenzaciona lista za mnoge političare je često veoma važan put do poslaničke klupe.

Upravo zato stranački funkcioneri nastoje da budu što bolje pozicionirani, a posebno je značajno mjesto nosioca liste.

Ipak, sama činjenica da je neko prvi na kompenzacionoj listi ne znači automatski da je osvojio mandat – konačan ishod zavisi od izbornog rezultata stranke i raspodjele kompenzacionih mandata.

Organizacioni sekretar PSS Nebojša Drinić boravio je u banjalučkom naselju Priječani, gdje je sa mještanima razgovarao o realizovanim projektima, ali i o preostalim komunalnim i infrastrukturnim izazovima sa kojima se ovo naselje suočava.

Drinić je tom prilikom naglasio da je otvoren dijalog sa svim građanima, bez obzira na njihova politička uvjerenja, ključni uslov za napredak zajednice.

Spremnost na saslušanje svih građana

Tokom posjete i razgovora sa mještanima, Drinić je poručio da fokus politike mora ostati na konkretnim potrebama ljudi na terenu.

“U Priječanima, u dvorištu kod Ace Novakovića, razgovarali smo o svemu što je urađeno za ovo naselje, ali i o onome što još treba da bude bolje. Mnogo toga je već iza nas, ali nijedan posao nije završen dok god postoji problem koji muči ljude. Kod nas su uvijek dobrodošli i oni koji ne razmišljaju kao mi. To samo potvrđuje da smo spremni da saslušamo svakoga, jer mnoge stvari sigurno mogu biti bolje”, istakao je Drinić.

Podijeljena odgovornost za rješavanje problema

U nastavku izjave, organizacioni sekretar je skrenuo pažnju na važnost saradnje svih nivoa vlasti u procesu rješavanja ključnih pitanja za mještane Priječana i cijele Banjaluke.

“Svjesni smo da odgovornost za rješavanje svih problema nije samo na jednoj strani. Ona pripada i skupštinskoj većini u Banjaluci, Vladi Republike Srpske, ali i svima koji učestvuju u političkom životu. Naš je zadatak da razgovaramo sa ljudima, da ih čujemo i da, svako iz svoje pozicije, tražimo rješenja. Za to je potrebno strpljenje, snaga i energija. A mi to imamo. Nastavljamo dalje”, poručio je Drinić.