Za samo dvije sedmice u Bosni i Hercegovini počinje zvanična izborna kampanja, dok će Opšti izbori biti održani 4. oktobra. Političke stranke ulaze u završnu fazu priprema, a istovremeno se privodi kraju potraga za hiljadama ljudi koji će tog dana biti zaduženi za funkcionisanje nove izborne tehnologije.

Javni konkurs Centralne izborne komisije BiH za gotovo 4.000 operatera zatvara se danas, dok prijave koje za kompaniju Smartmatic prikuplja Manpower traju do 10. septembra. Ponuđene naknade iznose 310 KM za operatera na biračkom mjestu i 400 KM za terenskog tehničara.

Na prvi pogled, riječ je o prilici za kratkoročnu zaradu. Međutim, kada se saberu obuka, testiranje, priprema biračkog mjesta, gotovo 14 sati rada na dan izbora i korišćenje vlastitog telefona, a kod tehničara i privatnog automobila, postaje jasno da se iza tih iznosa nalazi znatno zahtjevniji posao.
Još važnije, riječ je o radu u najosjetljivijim satima izbornog procesa. Od pravilnog rukovanja uređajima, brzine reagovanja na kvarove i komunikacije sa nadležnim servisima može zavisiti da li će glasanje na konkretnom biračkom mjestu proteći bez zastoja.

Upravo zato naknada od 310 ili 400 KM nije jedina važna stavka. Jednako je važno pitanje koliku odgovornost za taj novac preuzima osoba koja će rukovati opremom i šta rizikuje ako pogriješi, ošteti uređaj ili napusti biračko mjesto.

Greška na poslu ili izborno krivično djelo
BL portal je od Manpowera, koji za kompaniju Smartmatic traži kandidate za ove poslove, zatražio precizno objašnjenje mogućih posljedica.

Pitali smo šta se dešava ako operater pogrešno rukuje opremom, prouzrokuje prekid rada ili samovoljno napusti biračko mjesto. Zanimalo nas je da li u takvoj situaciji rizikuje samo gubitak naknade i materijalnu odgovornost ili njegovo postupanje, u zavisnosti od okolnosti, može dobiti i obilježja nekog izbornog krivičnog djela.

Takva pitanja nisu samo teorijska. Krivični zakonik Republike Srpske propisuje krivično djelo sprečavanja održavanja izbora i glasanja, za koje je predviđena novčana kazna ili zatvor do dvije godine.
Istim zakonikom propisana je odgovornost za uništavanje, oštećenje, prikrivanje ili neovlašteno odnošenje izbornih isprava i predmeta namijenjenih izborima. Ako to učini član biračkog odbora, izborne komisije ili drugo lice tokom obavljanja dužnosti povezane sa izborima, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Slična krivična djela propisana su i Krivičnim zakonom BiH, kao i zakonima Federacije BiH i Brčko distrikta.

To ne znači da je svaka tehnička greška ili napuštanje angažmana automatski krivično djelo. Za takvu odgovornost morale bi se utvrđivati konkretne okolnosti, posljedice, stepen krivice, namjera i zakon koji se u određenom slučaju primjenjuje.

Upravo zbog toga kandidati bi prije prihvatanja posla trebalo jasno da znaju gdje prestaje obična greška na radu, a gdje može početi materijalna, ugovorna ili eventualna krivična odgovornost.

Manpower bez konkretnog odgovora

Iz Manpowera za BL portal nisu precizirali kakve bi posljedice operater ili tehničar mogao snositi u navedenim situacijama.

Naveli su da će prava, obaveze i eventualna odgovornost angažovanih osoba biti uređeni u skladu sa važećim zakonodavstvom i uslovima konkretnog angažmana.

„Kandidati će prije samog angažmana dobiti potrebne informacije i uputstva za obavljanje svojih zadataka i korišćenje opreme“, navode iz Manpowera za BL portal.

Za 310 KM obuka, test i gotovo 14 sati na izborni dan

Operater će biti zadužen za pružanje tehničke podrške članovima biračkog odbora, otklanjanje osnovnih problema na opremi, praćenje propisanih procedura i izvještavanje o poteškoćama putem posebnih aplikacija.

Prije angažmana mora završiti obaveznu obuku koja traje između osam i deset sati. Nakon toga slijede pismeni test u trajanju od 15 do 30 minuta i sertifikacija.

Dan prije izbora, 3. oktobra, operateri će instalirati i pripremati opremu na biračkim mjestima. Predviđeno je da taj posao traje nekoliko sati, ali je ostavljena mogućnost znatno dužeg angažmana ako dođe do nepredviđenih okolnosti.

Na izborni dan, 4. oktobra, moraju doći u šest časova, dok se završetak rada očekuje između 19.30 i 20 časova.

To znači da samo obuka i izborni dan kandidatu mogu oduzeti između 21 i po i 24 časa. U taj zbir nisu uračunati pismeni test, priprema putem aplikacije niti posao koji će obavljati 3. oktobra.

Za sve to operateru je predviđeno 310 KM neto. U taj iznos uračunati su dnevnica i korišćenje vlastitog mobilnog telefona, dok posebna naknada za vrijeme provedeno na obuci i testiranju nije javno navedena.

Tehničaru 400 KM, ali koristi vlastiti automobil

Još veća odgovornost očekuje terenske tehničare, koji će obilaziti više biračkih mjesta, otklanjati tehničke probleme, komunicirati sa Nacionalnim servisnim centrom i voditi evidenciju o zamijenjenim uređajima.

Od njih se očekuje i da po potrebi dodatno obučavaju članove biračkih odbora i vode računa o procedurama kojima se štiti integritet opreme.

Za ovu poziciju obavezni su vozačka dozvola i vlastito vozilo. Predviđena naknada iznosi 400 KM, ali su u nju uračunati dnevnica i korišćenje privatnog automobila.

Nije precizirano koliko će biračkih mjesta jedan tehničar obilaziti, koliku udaljenost će prelaziti niti koliko će od naknade potrošiti na gorivo i druge troškove vožnje.

Ko dolazi ako operater odustane

BL portal pitao je i ko preuzima posao ako raspoređeni operater ne dođe ili tokom izbornog dana više nije u mogućnosti da nastavi angažman.

Iz Manpowera navode da postoje operativne procedure za različite situacije, uključujući spriječenost angažovanog lica, ali detalje rezervnog sistema ne žele javno da saopšte.

Cilj je, kako objašnjavaju, da sva potrebna biračka mjesta budu pokrivena i da se obezbijedi kontinuitet tehničke podrške.

Kandidati iz javno dostupnih informacija ipak ne mogu saznati ko ih mijenja, kome su dužni odmah prijaviti da ne mogu nastaviti posao i kakve posljedice mogu snositi ako biračko mjesto ostane bez tehničke podrške.

Ni završena obuka ne garantuje posao

Dodatnu dilemu otvara činjenica da prijava i prolazak kroz dio selekcije ne garantuju angažman. Samo kandidati koji završe obuku i polože test mogu dobiti sertifikat potreban za rad na izborima.

Manpower zadržava pravo da kontaktira samo kandidate koji uđu u uži izbor i prođu eliminatorne korake. Iz kompanije navode da za obje pozicije vlada veliko interesovanje, ali ne otkrivaju koliko je prijava do sada pristiglo.
BL-PORTAL

Finansijski i pravni triler oko blokade i deblokade računa Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) dobio je svoj veliki preokret koji u potpunosti razotkriva pozadinu ove višemilionske operacije, saznaje Raport.

Naime, nakon što se RTRS pohvalio da su uz pomoć Vlade RS deblokirali račune koji su im bili blokirani zbog presude u korist BHRT-a u iznosu od oko 5,4 miliona KM, prema tvrdnjama Raportovih izvora bliskih komercijalnim bankama u Republici Srpskoj u kojima RTRS ima otvorene bankovne račune, ti računi su deblokirani jer je Vlada Republike Srpske uplatila višemilionski iznos koji je dovoljan da pokrije dugovanja prema BHRT-u, a prema izvršnoj sudskoj presudi koja je donesena u korist državne televizije.

U Vladi Republike Srpske i RTRS-u otkrili su samo da je uplaćen novac za plate radnicima, a sakrili su da su uplatili i dug RTRS-a.

Vlada Repubike Srpske krije da je uplatila milione za dug RTRS-a

U našem ranijem tekstu takvu mogućnost smo i nagovijestili, jer je prema ocjenama ekonomskih stručnjaka to bila jedina zakonska opcija za deblokadu računa RTRS-a, imajući u vidu da je Okružni privredni sud u Banjoj Luci ranije potvrdio za Raport da oni nisu donijeli nikakvu odluku niti akt o deblokadi računa.

Prema Raportovim izvorima Vlada RS je uplatila novac za julske plate radnicima RTRS-a, ali i dodatnih blizu pet miliona konvertibilnih maraka kako bi se namirio ukupan dug.

S obzirom na to da je na blokiranim računima javnog servisa u Banjoj Luci od ranije bilo ‘zarobljeno’ oko dva miliona maraka, taj novac je, uz novu finansijsku injekciju iz budžeta i nakon odbijanja iznosa koji je otišao za plate radnika, stvorio novčanu masu za isplatu duga BHRT-u.

Upravo zbog tog statusa ‘rezervisanih sredstava’, bankarski sistem je prebacio račune RTRS-a iz statusa deblokiranih što su bili od 7. jula u status aktivnih s jučerašnjim datumom.

Međutim, ono što Vlada  RS panično pokušava sakriti od javnosti jeste upravo činjenica da su, uprkos svim javnim predstavama i pokušajima pritisaka na sud, na kraju ipak morali pokleknuti pred pravosudnim odlukama i platiti višemilionski ceh.

Priznanje da je iz budžeta RS isplaćen dug prema državnoj televiziji naročito u jeku predizborne kampanje uoči predstojećih općih izbora u BiH, s aspekta njihovog narativa kojima ‘zaluđuju’ svoje pristalice zadalo bi težak udarac vladajućem režimu koji svoju retoriku  gradi na finansijskom i institucionalnom prkosu državi.

Upravo zbog straha od gubitka političkih poena i narušavanja pažljivo građenog mita o nepokolebljivosti, Vlada Republike Srpske krije ovu milionsku transakciju, dok SNSD istovremeno nastavlja s koordinisanim i brutalnim pritiskom na banjalučki sud.

Jer, svakodnevno svjedočimo agresivnim istupima SNSD-ovih političara i njima bliskih dežurnih analitičara i ‘stručnjaka’ koji bezočno spinuju čitavu situaciju, izmišljajući i plasirajući narativ o navodnoj zavjeri i namjeri da neko ugasi RTRS.

Istina je, međutim, potpuno drugačija i mnogo jednostavnija od političkih bajki koje se serviraju građanima. Od JS Republike Srpske se ne traži ništa drugo osim onoga što važi za svako drugo fizičko ili pravno lice u ovoj zemlji, a to je da poštuje zakon, izvršava obaveze i provodi pravosnažne sudske odluke.

Ipak je bila kapitulacija pred poretkom

Dok režim kroz medije pokušava kreirati atmosferu vanrednog stanja i odbrane ‘stubova Republike Srpske’, iza kulisa se u stvari odigrala čista kapitulacija pred finansijskim i zakonskim poretkom.

Lopta je sada ponovo u dvorištu banjalučkog suda koji se nalazi i pod lupom javnosti.

Okružni privredni sud u Banjoj Luci sada mora prelomiti sudbinu rezervisanih 5,4 miliona maraka, da li će postupajući sudija odoljeti svakodnevnim političkim napadima i donijeti odluku kojom će ovaj novac konačno otići na račun BHRT-u, ili će režimski pritisci iza zatvorenih vrata uspjeti izdejstvovati neki novi pravni manevar i trajno odlaganje izvršenja.

Do tada radnici u onom dijelu realnog sektora u RS koji plate ne mogu dobiti zbog blokrianih računa firmi, samo mogu gledati kako vlasti u tom entitetu selektivno pomažu preduzeća s blokiranim računima isključivo vodeći računa o svom intresu. Jer, SNSD-u i Miloradu Dodiku naročito u ovom periodu treba još servilniji i poslušniji RTRS, naravno, zbog predizborne kampanje.

(Raport) Foto: Vlada RS

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je ocjena kreditnog rejtinga na nivou “B”, uz promjenu izgleda sa negativnih na stabilne veliki napredak. Vidim da neki komentarišu da to ne znači ništa, vjerovatno ne razumiju šta je kreditni rejting. Prelazak sa negativnog na stabilni to je jako veliki napredak, rekla je Zora Vidović gostujući u jutarnjem programu RTRS-a.

Da podsjetimo, međunarodna rejting agencija “Standard & Poor’s” (S&P Global Ratings) potvrdila je kreditni rejting Republike Srpske na nivou “B”, uz poboljšanje izgleda sa “negativnih” na “stabilne”. Dakle kreditni rejting je ostao isti samo su izgledi poboljšani.

Srpskainfo je ranije pisala o tome šta zapravo znači trenutni kreditni rejting Srpske i o kakvom se poboljšanju radi. Naime, isti kreditni rejting imaju Burkina Faso, Kambodža, Kamerun, Lesoto, Mongolija, Nikaragva, Nigerija i Tadžikistan.

– Naravno da je pozitivna promjena što je procjena budućih kretanja poboljšana iz negativne u stabilnu, ali to je pozitivno samo u smislu da se iz nivoa „još gore“ prešlo u „jako loše“. Potpuno je iluzorno hvaliti se time kao nečim spektakularnim – izjavio je ranije ekonomista Igor Gavran. Kada se zanemari politička retorika, ostaje činjenica da je sam kreditni rejting ostao potpuno isti u kategoriji koja označava izuzetno visok rizik i znatne slabosti u ekonomiji.

Ministarstvu finansija Republike Srpske i ministarki Zori Vidović uputili smo pitanje za koliko procenata bi, prema njihovim očekivanjima, mogla biti manja kamata na kreditna zaduženja Srpske na domaćem i međunarodnom tržištu zahvaljujući ovom „napretku“. Odgovor iz Ministarstva, po ustaljenoj praksi, nismo dobili.

Komentarišući novu ocjenu kreditnog rejtinga ekonomista Milenko Stanić naglašava da rad takvih agencija i revizorskih kuća finansiraju upravo naručioci posla, u ovom slučaju Vlada Srpske, što otvara pitanje objektivnosti i dubine obavljenih analiza.

– Znam kako funkcionišu i rade te kreditne agencije i revizorske kuće. Oni prvo ne odvoje dovoljno vremena i ne posvete dovoljno pažnje, kratko borave, a naplate značajne finansijske iznose. Ovo mi sve liči na potrebu da se pred izbore eventualno napravi neka modifikacija – naveo je Stanić.

On dodaje da bi predstavnicima te agencije, ali i domaćoj vlasti koja se hvali njihovim izvještajima, trebalo postaviti ključna pitanja među kojima su: Zašto zaduženja postaju sve skuplja? Zašto Vlada Republike Srpske, ako ima bolji kreditni rejting, plaća iz mjeseca u mjesec veću cijenu zaduženja i na domaćem i na međunarodnom tržištu?

– Kako se rejting popravlja dok deficit raste? Kako je moguće da se poboljšava kreditni rejting u uslovima kada dolazi do značajnog, pa rekao bih i vanrednog, povećanja deficita budžeta i ukupnog zaduženja u ovoj godini od preko 2,5 milijardi KM – pita Stanić.

Zanima ga i odgovor na pitanje: Zašto se zanemaruju redovne analize Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), čije su ocjene znatno mjerodavnije?

– U ovim uslovima više bih vjerovao MMF-u jer je riječ o finansijskoj instituciji koja daje svoja finansijska sredstva i Vladi Republike Srpske i Vladi Federacije BiH. MMF je u svom posljednjem izvještaju upravo ukazao na dolazeće kreditne rizike zaduženja. Postoji veliki problem sa iskazanim deficitima u budžetu koji raste i velikim pritiskom na javne izdatke, koji rastu brže u odnosu na izvorne prihode budžeta, što stvara dodatni rizik od problema vraćanja. MMF je ocijenio da se stanje u javnim finansijama pogoršava. Pošto je pozicija MMF-a takva da su oni na strani povjerioca koji daje svoj kredit, a kreditna agencija je u ovom slučaju naplatila svoje usluge za rad koji vjerovatno nije urađen kako treba, mislim da njihovi predstavnici teško mogu opravdati bilo kakvu promjenu, pa i ovu neznatnu sa negativnog na pozitivni izgled – objasnio je Stanić. On napominje da je loše stanje evidentno i u javnom sektoru. – Pored Vlade, još gore stanje je kod javnih preduzeća. Znamo da pojedina preduzeća Elektroprivrede, OC Jahorina i druga plaćaju kamatnu stopu preko 7 odsto. To je objektivna mjera kreditnog stanja i kreditnog rejtinga Republike Srpske – dodaje Stanić.

Na pitanje kako se ove makroekonomske cifre i skupa zaduženja države prelivaju na svakodnevni život i običnog čovjeka, Stanić upozorava da visoko zaduživanje vlasti i javnog sektora direktno “prazni” bankarski sektor.

– Svaki pritisak na budžet, zaduženje Vlade i javnih preduzeća, te veliki deficit koji iskazuju u poslovanju, između ostalog uzimaju i povlače finansijska sredstva bankarskog sektora. Bankarska sredstva, odnosno depoziti su ograničeni, i to ostavlja manji prostor za zaduženje privrede i građana. U drugom pravcu, to zaduženje će biti skuplje. Ako Vlada plaća kamatne stope na domaćem tržištu preko 6 odsto, onda će stanovništvo morati nekoliko procenata više da plaća cijenu uzetih kredita – naglašava Stanić.

Pored skupljih bankarskih kredita, građane na kraju čeka još jedan račun i to kroz cijene komunalnih i javnih usluga.

– S obzirom na visoke cijene i potrošačku korpu, građani imaju potrebu za zaduživanjem da bi pokrili osnovne potrebe, a to će platiti preko većih cijena kredita. Na kraju, zaduženje budžeta i javnih preduzeća po većim kamatnim stopama neko mora da plati prilikom povraćaja tih kredita i visokih kamata. To će u potpunosti biti potrošači i korisnici usluga javnih preduzeća, Elektroprivrede, vodovoda i komunalnih usluga. Sve će to na kraju doći kao račun koji će građani morati da pokriju preko cijena tih usluga – objasnio je Stanić.
Srpskainfo