Connect with us

Društvo

MALI PETAR JE REKORDER U ČITANJU! Devogodišnjak za raspust pročitao čak 60 knjiga, a evo koji naslov mu je omiljeni!

Matična biblioteka Istočno Sarajevo i ove godine tradicionalno obilježava Dječiju nedjelju, a prva nedelja u oktobru tradicionalno se obilježava kao „Dječija nedjelja” s ciljem da se kroz različite manifestacije ukaže na važnost prepoznavanja potreba svakog djeteta i adekvatnog reagovanja u svim situacijama u kojima se djeca nađu na svom putu odrastanja.

Povodom proglašenja najuspješnijih čitalaca Dječije biblioteke organizovan je i poseban program u kome su učestvovali polaznici radionica Dječije biblioteke.

Na ovaj način Matična biblioteka nastalja sa aktivnostima koje podstiču djecu i roditelje da korsite usluge biblioteke i radi na promociji čitanja i obrazovanja.

Bibliotekar Slađana Bratić rekla je da Matična biblioteka tradicionalno obilježava Dječiju nedjelju zbog toga što zaista žele da ukažu na važnost dječijih prava.

– Osim onih koja se sama po sebi podrazumijevaju , pravo na život, liječenje, obrazovanje, Matična biblioteka akcenat daje na to pravo na obrazovanje i našu obavezu da djeci omogućimo ne samo da se školuju kroz zvanične institucije, nego da budemo i podrška tom sistemu i pomognemo onoliko koliko možemo da se djeca školuju i izvan škole ali na neki malo drugačiji način – rekla je Bratić.

 

Ona je dodala da zbog toga sve radionice koje organizuju u toku godine posebno predstavljaju u Dječijoj nedjelji, da organizuju posjete iz vrtića Dječijoj biblioteci, kao je izuzetnom manifestacijom kada predstavljaju naj čitaoce.

– Već tradiocionalnoi nekoliko godina organizujemo ljetnog naj čitaoca , onu djecu koja su odlučila da školski raspust provedu malo drugačije, odnosno da uz igru i druženje sa drugarima, jedan dio svog slobodnog vremena posvete čitanju knjiga. Ne mora biti takmičenje ali ipak zabilježimo koliko su knjiga pročitali. Oni koji su najuspješniji nagradimo nekim nagradama. Ove godine je 50 djece učestvovalo u ovoj akciji što je veliki broj djece. Nagradili smo ih 13 u tri kategorije. Nagradili smo više mališana jer je bilo djece koja su pročitala isti broj knjiga pa smo podijelili po dvije prve, po dvije druge i dvije treće nagrade – pojasnila je Bratić.

 

Ona je istakla da su posebno ponosni na jednog dječaka koji je pročitao čak 60 knjiga i ocijenila da su posebno zadovoljni odzivom djece na ovu akciju.

Bratić je napomenula da se djeca mogu animirati da čitaju knjige kontinuiranim radom sa njima.

– Matična biblioteka od osnivanja ima odjeljenje za djecu, ali posebne uslove smo stekli prije 16 godina kada smo izdvojili Dječije odjeljenje iz glavne zgrade i napravili poseban kutak za djecu – rekla je Bratić i dodala da se fond kontinuirano obnavlja.

Dječak koji je pročitao 60 knjiga Petar Govedarica ima devet godina i kaže da su mu najdraže knjige „Dnevnik jednog smotanka”.

– Veoma je zanimljiva i duhovita. Većinu raspusta sam proveo kući i u biblioteci kada me je tata odveo vidjeli smo da postoji to takmičenje i takmičio sam se i ove i prošle godine. Nije me zanimala pobjeda samo sam uzimao knjige da čitam. Tokom raspusta sam većinu vremena ili u parku a kad sam kući čitam. Zanimljivi su mi događaji iz knjiga – rekao je Petar.

 

Nina Đevo rekla je da voli da čita i da je za raspust pročitala 32 knjige.

– Najviše mi se dopala knjiga „Dnevnik štreberke” i pročitala sam svih sedam dijelova. U knjigama me privlače misterije, avanture i sve ono što djecu a posebno djevojčice zanima- rekla je Đevo.

Djevojčica Iskra Šošo je šesti razred i kaže da je tokom raspusta pročitala 37 knjiga.

– Izdvojila bih knjigu Nedeljka Zelenovića „Domaća zadaća” i ona mi je najzanimljivija tokom ljetnjeg čitanja. Sama knjiga je zanimljiva a i izgled korica je božanstven. Ima jako lijepih i zanimljivih pjesmica a ima i onih šaljivih- rekla je Iskra.

Dječak Jakša Crkvenjaš ima osam i po godina kaže da je pročitao tridesetak knjiga i da osim knjiga voli fudbal.

– Čitanje mi je zabavno i zaista volim da čitam- kaže Jakša i dodaje da rado čita knjige o sportu.

Glas

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo, uz umjerenu oblačnost

U Republici Srpskoj i FBiH će biti sunčano i toplo, uz umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno uz umjerenu oblačnost, a u kotlinama i duž riječnih tokova moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do 15, a najviša dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

BIH NA SIVOJ LISTI MONEYVALA: Privrednici i banke trpe ozbiljne posljedice, platni promet usporen do 10 dana

Tri mjeseca nakon što je Bosna i Hercegovina dospjela na sivu listu Moneyvala zbog strateških nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, privredni i bankarski sektor već osjećaju ozbiljne posljedice.

Finansijske transakcije nalaze se pod pojačanim nadzorom međunarodnih finansijskih institucija, zbog čega je međunarodni platni promet drastično usporen. Transakcije koje su se ranije provodile u roku od 48 sati sada, zbog dodatnih provjera, traju između 7 i 10 dana.

„Bilježi se pad inozemnih izravnih investicija 3 posto. Uticaj tog pada priljeva kapitala na GDP je do 7 do 8 posto tokom boravka na sivoj listi. Posebno je bitno usporavanje prekograničnog platnog prometa koji se umanjuje oko 10 posto“, kaže Igor Živko, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Takođe, produžuje se vrijeme trajanja transakcija u međuanrodnom platnom prometu sa 48 sati na sedam do 10 dana, što je posljedica stavljanja BiH na “sivu listu” Moneyvala, izvještava RTV HZHB.

„Sve transakcije iz BiH u inostranstvo i iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini podliježu posebnim dodatnim provjerama međunarodnih finansijskih institucija. Te provjere značajno usporavaju realizaciju tih transakcija, a svako dodatno administrativno opterećenje u končanici vodi povećanju troškova za realizaciju tih transakcija“, kaže direktor Udruženja banka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica.

Sve to dodaje, Igor Živko, ostavlja posljedice za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini, prije svega za izvoznike, koji očekuju naplatu svojih prihoda po ugovorima sa inostranstvom. Takođe, raste im rizik kao poslovnim inopartnerima s obzirom da su u zemlji koja je na “sivoj listi”, uvećavaju im se problemi sa likvidnošću, odnosno izmirenjem obaveza u zemlji, i ono što je posebno bitno rastu im troškovi zaduženja, odnosno finansiranja.

Iz Savjeta stranih investitora ističu kako se već osjeća zabrinutost jer potencijalni investitori status BiH na sivoj listi tumače kao velik reputacioni rizik, što je posebno problematično za nove projekte.

„Ne mogu vam reći ime nekog stranog investitora koji je odustao od investicija, ali mogu vam reći da je veliki reputacioni rizik i da to jeste direktna šteta za investicije“, kaže izvršni direktor Savjeta stranih investitora Nedim Makarević.

Kako bi bila skinuta sa sive liste, BiH mora ispuniti konkretne zadatke ovog međunarodnog tijela, što prvenstveno uključuje pokazivanje konkretnih rezultata u istragama i donošenju presuda za pranje novca i finansiranje terorizma.

Upozorava se kako svaki novi mjesec zadržavanja na sivoj listi dodatno povećava administrativne troškove, odbija strane ulagače i narušava povjerenje međunarodnih finansijskih institucija, navodi Indikator.ba

Nastavi čitati

Društvo

ČIM STIGNE JESEN JEDVA USTAJEMO IZ KREVETA: Evo šta nam se dešava zbog smjene godišnjih doba

Dolazak jeseni mijenja količinu i raspored dnevne svjetlosti, a svjetlost ima važnu ulogu u tome da li ćete se osjećati pospano tokom dana.

Ako vam se posljednjih nedjelja sve teže ustaje iz kreveta, tokom dana vam pada koncentracija, a uveče biste najradije legli ranije nego inače, možda se niste samo ulijenili, već reagujete na smjenu godišnjih doba.

Dani su sve kraći, jutra počinju u mraku, a već u kasnim popodnevnim satima se javlja osjećaj kao da je ponovo noć. Ćak i ako većinu dana provedete pod vještačkim svjetlom, organizam i dalje registruje promjene u prirodnom ciklusu svjetlosti i tame. Zbog toga se sa promjenom godišnjeg doba mijenja i ritam spavanja.

Svjetlost je najvažniji okidač pospanosti
Kada svjetlost dospije do mrežnjače oka, informacije se prosljeđuju dijelu mozga koji reguliše unutrašnji biološki sat. Na taj način organizam dobija signal da je dan, odnosno da je vrijeme za budnost. Kako se približava noć i svjetlosti ima sve manje, tijelo počinje da povećava lučenje melatonina, hormona koji učestvuje u regulaciji sna.

Međutim, nije važna samo količina svjetlosti koju dobijemo tokom dana već i kada je dobijemo. Jutarnja svjetlost možda je važnija nego što mislimo.

Istraživanje u kojem je učestvovalo više od 500 odraslih osoba pratilo je njihovu izloženost svjetlosti i obrasce spavanja tokom različitih godišnjih doba. Rezultati su pokazali da se tokom zime san pomjera kasnije u odnosu na ljeto. Posebno je bila zanimljiva uloga dnevne svjetlosti.

Naime, svjetlost koju dobijemo ujutru pomaže našem organizmu da “namjesti” unutrašnji sat i prepozna da je počeo novi dan. Zbog toga možemo da budemo budniji tokom dana, a uveče ranije počinjemo da osjećamo pospanost. Sa druge strane, mnogo svjetlosti u kasnim popodnevnim i večernjim satima može da pošalje tijelu signal da dan još traje i da pomjeri vrijeme kada ćemo postati pospani.

Zato nije potpuno svejedno da li najveći dio dnevne svjetlosti dobijemo ujutru ili tek predveče.

A upravo tu nastaje problem tokom jeseni. Ustanemo dok je napolju još mrak, spremimo se i krenemo na posao, fakultet ili u školu, a zatim veliki dio dana provedemo u zatvorenom prostoru. Tako našem organizmu nedostaje ona jutarnja doza prirodne svjetlosti koja mu pomaže da pravilno “podesi” unutrašnji sat.

Zato kratka jutarnja šetnja, odlazak pješke do posla ili samo nekoliko minuta provedenih napolju mogu da doprinesu da se osjećate energičnije i da vam se manje spava.

Da li tokom jeseni zaista potrebno više sna?
U istraživanju sprovedenom u laboratoriji za proučavanje sna u Berlinu pokazano je da postoje razlike u strukturi spavanja tokom različitih godišnjih doba. Posebno se razlikovalo trajanje REM faze sna, tokom koje najčešće intenzivno sanjamo, a uočene su i promjene u dubokom snu.

Lampe za svjetlosnu terapiju mogu da budu pogodno rješenje za ljude koje većinu dana moraju da provedu u zatvorenom prostoru i ne mogu da dođu do prirodne svjetlosti.

One emituju veoma jaku svjetlost i koriste se u određenim situacijama za uticaj na cirkadijalni ritam. Svjetlosna terapija je posebno proučavana kod sezonskog afektivnog poremećaja, odnosno depresivnih epizoda koje se kod nekih ljudi ponavljaju tokom određenog godišnjeg doba.

Američki Nacionalni institut za mentalno zdravlje navodi svjetlosnu terapiju kao jednu od mogućih opcija za liječenje zimskog sezonskog afektivnog poremećaja, najčešće uz korišćenje svjetlosne kutije od 10.000 luksa u jutarnjim satima.

Povremena pospanost i manjak energije nisu neobični kada se mijenjaju godišnja doba, ali ako umor postane intenzivan i traje duže vrijeme, ne treba automatski da se pripiše jeseni.

Posebno obratite pažnju ako se uz umor javljaju dugotrajno loše raspoloženje, gubitak interesovanja za stvari koje su vam ranije prijale, problemi sa koncentracijom, značajne promjene sna ili apetita.

Kod nekih ljudi jesen i zima mogu da budu period kada se ponavljaju simptomi sezonskog afektivnog poremećaja. A izražena iscrpljenost može da bude povezana i sa drugim zdravstvenim stanjima, poput nedostatka gvožđa ili problema sa štitnom žlijezdom.

Ako umor traje, pogoršava se ili počne ozbiljno da ometa svakodnevni život, najbolje je da potražite savjet ljekara.

Nastavi čitati

Aktuelno