Connect with us

Društvo

Nedim Sladić “NEMAM DOBRE VIJESTI, temperature idu preko 40 stepeni”

Nedim Sladić, poznati meteorolog, najavio je da će se vrućine zadržati i u narednim danima, a moguće je da će temperature ići i iznad 40 stepeni.

Kako je naveo u svojoj objavi, prolazni i blagi pad temperature za tri do pet stepeni očekuje se sutra (nedjelja) budući da će se sjevernije od BiH premjestiti oslabljeni frontalni poremećaj koji bitnije ne utiče na vrijeme u BiH.

“Tako će u nedjelju dnevne temperature zraka opasti na vrijednosti uglavnom od 30 do 36 u Bosni, na jugu Hercegovine, gdje se ovo zahlađenje neće niti osjetiti, do 39°C. Iako prognozni modeli daju generalno niže temperature zraka, vršim korekciju na osnovu prethodnih/antecedentnih faktora (npr. suho tlo, manjak vlage i sl.)”, kaže on.

Šta prognozira Nedim Sladić za kraj avgusta?

Prema njegovim riječima, oko 27. avgusta usljed uticaja termobaričke doline nad Iberijskim poluostrvom, s prednje strane ovog sistema očekuje se dalji dotok vrelog vazduha sa sjevera afričkog kontinenta prema Balkanskom poluostrvu, uključujući i BiH.

“Uz izraženije južno visinsko strujanje zraka temperature zraka izgledno ponovo idu oko, pa i iznad 40°C. Vrijedno je naglasiti i još jednom podvući da je rizik od nastanka šumskih požara izuzetno visok sve do početka septembra mjeseca na području naše zemlje. Spržena vegetacija je trenutno poput fitilja za potpalu – i najmanja varnica će je inicirati”, navodi Sladić.

Zašto su šumski požari ove godine veliki rizik?

On se u drugoj objavi osvrnuo kako na ovo, tako i na prethodna ljeta, navodeći da su ljeta 2012, 2017, 2021, 2022. i 2024. bila žestoka.

“Vruća i suha ljeta više nisu izuzetak kakav su nekada bila. Posebno posljednjih nekoliko godina, pojavljuju se sa zabrinjavajućom učestalošću. Ali ovog ljeta postoji još jedna razlika.

Osim presušenih rijeka i potoka, požare više ne gledamo samo u Hercegovini, gdje su tokom ljeta uobičajena pojava, nego i u Bosni – nešto s čim se ranije nismo tako često susretali.

Zajednički sadržilac je dugotrajna meteorološka, a naročito hidrološka suša”, dodaje on.

Zašto obilne padavine nisu riješile problem suše?

Sladić ističe da to možda na prvi pogled djeluje nelogično jer smo tokom juna i jula imali dosta pljuskovitih padavina.

“Međutim, vodni deficit ne počinje s ljetom. U mnogim područjima vuče se još od februara, a nekoliko lokalnih pljuskova nije dovoljno da nadoknadi višemjesečni manjak vode. Problem nije samo koliko kiše padne, nego kada, gdje i na koji način padne”, navodi on.

Prema njegovom objašnjenju, kada velika količina kiše padne u veoma kratkom vremenu na isušeno i stegnuto tlo, značajan dio vode može završiti u površinskom oticanju umjesto da postepeno prodire u dublje slojeve zemljišta.

“Takve padavine mogu nakratko povećati površinsku vlagu, ali su mnogo manje efikasne u obnavljanju dugotrajnog deficita vlage u tlu i podzemnih voda nego ravnomjerno raspoređene i dugotrajnije padavine slabog do umjerenog intenziteta. Zato bujična poplava nije rješenje za sušu. Možemo imati obilnu kišu, poplavljene ulice i nabujale potoke, a da nekoliko dana kasnije tlo ponovo bude suho i da hidrološki deficit ostane gotovo netaknut”, objašnjava Sladić.

On je podsjetio na obilne padavine u oktobru 2024.

“One su mogle brzo ublažiti meteorološku sušu, ali to ne znači da su se istovremeno oporavili dublji slojevi zemljišta, podzemne vode i vodotoci. Hidrološkom sistemu za oporavak treba mnogo više vremena”, dodaje on.

Kako toplije zime utiču na vodne resurse?

Prema njegovim riječima, drugi problem su sve toplije zime i manja od prosjeka snježna akumulacija.

“Snijeg je prirodni rezervoar vode, jer akumulira padavine tokom zime, a zatim ih postepeno oslobađa tokom proljeća, hraneći zemljište, izvore, podzemne vode i rijeke. Kada je snijega manje, ili se zbog visokih temperatura otopi prerano, gubimo dio tog prirodnog skladišta upravo prije perioda godine kada potražnja za vodom naglo raste. Pojedine zime, poput 2021. godine, donijele su dosta snijega i podsjetili nas na neke snježne zime na planinama iz 1970-ih i 1980-ih. Ali jedna snježna zima teško može nadoknaditi deficit koji nastaje kroz niz toplijih zima sa manjom i kraće prisutnom snježnom akumulacijom”, kaže on.

Prema njemu, sve ovo dodatno opterećuje vodotoke, izvore, zemljište i vegetaciju.

Šta je potrebno kako bi se ublažile posljedice suše?

“Izmijenjen hidrološki ciklus ne znači jednostavno ‘manje kiše’. On znači da voda sve češće dolazi u pogrešno vrijeme, neravnomjerno raspoređena i u intenzitetu koji našem tlu, vegetaciji i vodnim zalihama otežava da je zadrže i iskoriste, a s kojom se naša infrastruktura ne može izboriti. Zato je vrijeme da ozbiljno počnemo razmišljati o upravljanju vodom, zaštiti zemljišta, šuma i izvorišta te o robusnijoj infrastrukturi prilagođenoj i sušama i ekstremnim padavinama”, dodaje Sladić.

Related Topics:

Društvo

SPREMITE SE ZA MRAK USRED DANA! Od 25. oktobra sve se mijenja, evo kada tačno pomjeramo kazaljke!

U noći između 24. i 25. oktobra počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke na satovima pomjeraju se jedan sat unazad, pa ćemo te noći spavati duže, ali će već naredne večeri mrak nastupiti znatno ranije.

U nedjelju, 25. oktobra 2026. godine, u 3.00 časa kazaljke treba pomjeriti na 2.00 časa, čime se završava ljetnje i počinje zimsko računanje vremena.

To znači da ćemo dobiti jedan sat više sna, ali će se promjena posebno osjetiti tokom popodneva i večeri. Šta će se promijeniti 25. oktobra?

Najveća razlika biće u tome što će Sunce zalaziti oko sat vremena ranije prema satu nego prethodnog dana.

U Beogradu će 24. oktobra Sunce zaći oko 17.38 časova, dok će 25. oktobra zalazak biti oko 16.37 časova.
To praktično znači da će već oko 17.07 časova biti završen građanski sumrak, odnosno da će napolju biti prilično mračno.

Za mnoge građane upravo će to biti najuočljivija posljedica prelaska na zimsko računanje vremena, jer će nakon posla i škole mrak nastupati mnogo ranije.

A šta nas čeka ujutru?

Promjena ima i svoju „svijetlu“ stranu.

Pošto se sat vraća unazad, jutra će biti svjetlija prema satu. U Beogradu će 25. oktobra Sunce izaći oko 6.06 časova.

Građanski sumrak počeće već oko 5.36 časova, što znači da će svitati znatno prije izlaska Sunca.

Za one koji ustaju oko šest ili sedam časova ujutru razlika će biti posebno primjetna, jer će jutra biti svjetlija nego prethodnih dana u isto vrijeme.

Od izlaska do zalaska Sunca 25. oktobra imaćemo oko 10 sati i 31 minut dnevne svjetlosti.

Zašto će razlika biti toliko primjetna?

Iako se dužina dana prirodno smanjuje, vraćanje sata za 60 minuta donosi naglu promjenu u tome kada tokom dana imamo dnevnu svjetlost.

Zato ćemo 25. oktobra ujutru imati ranije svitanje, ali ćemo zauzvrat mnogo ranije ostajati bez dnevne svjetlosti u popodnevnim časovima.

Promjena će se naročito osjetiti već naredne sedmice, kada će se veliki broj građana sa posla, iz škole i sa drugih obaveza vraćati kući po mraku.

Tako počinje period godine u kojem će dani biti sve kraći, jutra hladnija, a mrak će nastupati sve ranije. (Telegraf)

Nastavi čitati

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI U REPUBLICI SRPSKOJ! Čak 40% radnika mora raditi DVA POSLA da bi preživjeli

Čak 40,41 odsto zaposlenih u Republici Srpskoj pored svog redovnog posla radi još jedan, pokazalo je istraživanje Saveza sindikata Republike Srpske.

Prema njihovom preliminarnom istraživanju, sprovedenom tokom septembra ove godine, o uslovima rada, kvalitetu života, dostojanstvenoj plati i budućnosti radnika, jasno se može izvući zaključak da radnici ne mogu živjeti od osnovne plate i broj onih koji traže dodatne poslove i zaradu raste.

Da stare navike teško umiru, pokazuje i podataka iz ovog istraživanja da približno 18 odsto radnika i dalje dio plate dobija u kovertama.

Rezultati predstavljeni na konferenciji “Dostojanstvena plata – temelj dostojanstvenog rada” u Banjaluci pokazali su i da više od 180.000 zaposlenih u Republici Srpskoj prima platu nižu od republičkog prosjeka od 1.695 KM.

Istovremeno, zarade u privredi u prosjeku su niže za 200 do 400 KM od ovog iznosa.

Ono oko čega su se radnici najviše slagali je pitanje šta bi najviše doprinijelo poboljšanju njihovog položaja na koje je više od 68 odsto odgovorilo da je to veća plata.

Posebno je značajno kako su odgovorili na pitanje kolika bi plata trebalo da bude da bi radniku omogućila dostojanstven život.

Procjenjujući troškove života i stvarne potrebe, najčešće su birali iznose od 2.000-3.000 KM, odnosno 2.001-2.500 KM (34,72 odsto) i 2.501-3.000 KM (35,85 odsto).

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je da dvije trećine zaposlenih ne dostiže iznos prosječne republičke plate.

“Zato je naš cilj sada pomjeranje fokusa sa najnižih plata na zarade koje bi radnicima obezbijedile dostojanstven život, a ne puko preživljavanje. Svako povećanje plate mora imati smisla, nije dovoljno samo pratili inflatorna kretanja i usklađivati plate. Da bismo zadržali radnike, više nije dovoljno da zarade minimalac, nego da od svog rada mogu sebi da priušte više od minimuma za opstanak“, rekao je Stanković.

Ukazao je da su u njihovom istraživanju radnici kao odgovor na pitanje šta utiče na njihovu odluku da ostanu u Srpskoj ili odu u inostranstvo, najčešće birali opcije “dostojanstvena plata” i “redovno uvećanje plata”.

CAPITAL

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša, pljuskovi, oblaci

U Republici Srpskoj i FBiH će biti oblačno i svježije vrijeme, uz povremenu kišu i najvišu temperaturu vazduha do 23 stepena Celzijusova.
Padavine će u prvom dijelu dana biti jače na sjeveru i zapadu, na jugu samo povremene, dok će poslije podne i uveče na jugu jačati kiša i pljuskovi sa grmljavinom, a na sjeveru ostati uglavnom suvo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 16, na jugu do 19 stepeni, a maksimalna od 16 do 21, na jugu oko 23, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Nastavi čitati

Aktuelno